Može li Crna Gora postati novi Monako?

Objavljeno: 01.12.2006, 11:25h

Sa spektakularnom obalom i planinskim zaleđem, Crna Gora ima veliki turistički potencijal. Danas, kada je ta republika izašla iz državne zajednice sa Srbijom i postala nezavisna, neki kažu da bi mogla da postane novi Monako.

Sa spektakularnom obalom i planinskim zaleđem, Crna Gora ima veliki turistički potencijal. Danas, kada je ta republika izašla iz državne zajednice sa Srbijom i postala nezavisna, neki kažu da bi mogla da postane novi Monako.

Piše: Southeast European Times

Primjera ima mnogo – treba se samo sjetiti Grčke, Portugala i Španije – i ekonomske koristi od međunarodnog turizma. Od nedavno suverena Crna Gora, u dobroj je poziciji da iskoristi tu priliku.

Uprkos predviđanjima da će majski referendum o nezavisnosti izazvati nestabilnost, Crna Gora je zabilježila porast broja turista prošlog ljeta. U ovom trenutku svi žure da kupe nekretnine i zemlju, a vlada se potrudila da što je više moguće uprosti postupak investiranja. Treba očekivati da prihodi nastave da rastu svake godine, a investicije su, zahvaljujući "bumu" na tržištu nekretnina, impresivne: Crna Gora je treća u Evropi kada je riječ o direktnim stranim investicijama po glavi stanovnika.

Do sada, glavni "igrači" su bili Rusi. Sa investicijama od oko dvije milijarde dolara, oni dominiraju velikim dijelom ekonomije. Među ostalim strateškim investicijama, Rusi su danas vlasnici veoma važne fabrike aluminijuma u Podgorici. Ipak, nijesu svi u Crnoj Gori baš srećni zbog silnog ruskog novca koji se sliva u zemlju, a vlada se trudi da pronađe različite izvore ulaganja. Oni koji kritikuju navalu Rusa izražavaju sumnju u to da će obećanja biti ispunjena, a posebno ekološke obaveze.

Rusi su takođe segment stranih turista koji najviše raste. I dok je uvriježeno mišljenje da oni dominiraju u domenu industrije, stvarna situacija je nešto složenija. Slovenci su, na primjer, sagradili novi priobalni hotel na Svetom Stefanu. Jedan Irac kupio je Hotel Fjord u Kotoru, a britanska kompanija Bepler i Džejkobson uložila je velika sredstva u banju u Kolašinu.

Ipak, crnogorska vlada je nastavila da od Zapada traži više od toga. Sjedinjene Države jesu poslale ratni brod u crnogorske vode, ali su uložile iznenađujuće malo para. Crnogorci se nadaju da će im eventualno članstvo u NATO i ubrzani ulazak u EU pružiti više aduta za privlačenje zapadnog kapitala i smanjivanja zavisnosti od Rusije.

Danas se čini da je velika investicija konačno stigla. Posao je sklopljen sa Piterom Mankom, jednim od vodećih industrijalaca u Kanadi i predsjednikom najvećeg svjetskog proizvođača zlata, firme Berik Gold. Mank je takođe vlasnik jednog dijela korporacije TriGranit Development u Budimpešti. TriGranit se već nametnula kao vodeća građevinska firma u regionu, sa uspješno završenim ili tekućim projektima u Bugarskoj, Mađarskoj, Poljskoj, Sloveniji, Rumuniji i Rusiji. TriGranit ima i planove da gradi u Crnoj Gori.

Krajem oktobra, Mank je završio pregovore sa vladom o kupovini bivšeg brodogradilišta i remontnog zavoda koje je nekada držala Jugoslovenska vojska, na fantastičnoj lokaciji u Bokokotorskom zalivu, sa lakim prilazom obližnjem aerodromu. Taj posao otvara put za izgradnju velike marine u priobalnom gradu Tivtu.

Mank ukazuje na veliki transformacioni potencijal, te investicije i naglašava da njegovi planovi nijesu tipični. "To nije fabrika koja mijenja vlasnika. Pravimo potpuno novu privrednu djelatnost koja će omogućiti Crnoj Gori da se takmiči sa najuspješnijim marinama za jahte u Sredozemlju," kaže on.

Stepen investicija u međunarodni turizam stvoriće ogroman potencijal za stanovnike ovog regiona, dodaje Mank. U Crnoj Gori, izvori u vladi i izvan nje kažu da je Mankova investicija više od pukog turističkog projekta. To je prva velika investicija sa Zapada, koja bi trebalo da privuče još takvih ulaganja.

Mank planira da zemljište površine 24 hektara pretvori u najveću marinu luksuznih jahti na istočnom Mediteranu sa više od sedamsto sidrišta. Očekuje se da će ta marina privući bogatu klijentelu, a to je u skladu sa nekim opštim trendovima u strategiji crnogorskog turizma.

Robert C. OSTIN (profesor politike i istorije Jugoistočne Evrope u Mank centru za međunarodne studije na Univerzitetu u Torontu)

Drugačiji Tivat za tri godine

Mankova investicija će donijeti ogromna poboljšanja infrastrukture, u smislu da će za tri godine Tivat izgledati potpuno drugačije. U prvoj fazi biće investirano 150 miliona eura, a ukupna cijena projekta biće 500 miliona.

Prvi korak je sređivanje ekoloških prilika u Tivtu. Godine brodogradnje i vojnih aktivnosti ostavile su dubok trag u Bokokotorskom zalivu. U saradnji sa EBRD i Svjetskom bankom počeće čišćenje. 

Vijesti

Pratite nas na Fejsbuku, Instagramu i Tviteru. Ako imate predlog teme za nas, javite se na [email protected]
Prije nego ostavite komentar, molimo vas da pročitate Pravila komentarisanja na Portalu PCNEN

Leave a Reply

Blogovi

Logujte se ili registrujte




Forgot?
Register