Tajni dogovor Kostunica – Djukanovic

by | apr 29, 2006 | Drugi pišu | 0 comments

Tajni dogovor između premijera Srbije i Crne Gore, Vojislava Koštunice i Mila Đukanovića, nedavno u Rimu, kojim je Koštunica »blagoslovio« nezavisnost Crne Gore opravdano postavlja pitanje, da li je Blok za zajedničku državu sa Srbijom predmet manipulacije zvaničnog Beograda

Piše: IFIMES

IFIMES je ispitivao javno mnijenje u Crnoj Gori (CG) povodom raspisanog referenduma, na kojem će građani Crne Gore 21.maja/svibnja 2006.godine odlučivati o njenom statusu odnosno, da li žele da žive u samostalnoj i nezavisnoj Crnoj Gori ili u zajedničkoj državi sa Srbijom.Takođe smo postavili pitanje, da li će građani Crne Gore izaći na najavljeni referendum? Iz opširnog istraživanja izdvajamo najzanimljivije dijelove:

Crna Gora i referendum o nezavisnosti:

TAJNI DOGOVOR KOŠTUNICA-ĐUKANOVIĆ!

Međunarodni institut IFIMES je povodom raspisanog referenduma o samostalnosti i nezavisnosti Crne Gore, koji će biti održan 21.maja/svibnja 2006.godine obavio ispitivanje javnog mnijenja.

Podaci o uzorku:
• Uzorak: slučajan troetapni
• Veličina uzorka: 1.010 ispitanika (punoljetni građani oba pola državljani CG)
• Metodologija: telefonska anketa
• Period: 25., 26. i 27.04.2006
• Stepen pouzdanosti: 95%
• Kontrola: na 10% uzorka
• Standardna devijacija +/-3
● Teritorija: Crna Gora

1. Da li će te na referendumu, koji će biti održan 21.maja/svibnja 2006.godine glasati za samostalnu i nezavisnu Crnu Goru ?

– DA 49,30 %
– NE 43,80 %
– NEODLUČENI 6,90 %

Podaci o uzorku:
• Uzorak: slučajan troetapni
• Veličina uzorka: 1.010 ispitanika (punoljetni građani oba pola državljani CG)
• Metodologija: telefonska anketa
• Period: 25., 26. i 27.04.2006
• Stepen pouzdanosti: 95%
• Kontrola: na 10% uzorka
• Standardna devijacija +/-3
● Teritorija: Crna Gora

2. Da li će te izaći na glasanje na najavljenom referendumu o samostalnosti i nezavisnosti Crne Gore 21.maja/svibnja 2006.godine?

– DA 82,30 %
– NE 17,70 %

Raspisani referendum na kojem će se odlučivati o samostalnosti i nezavisnosti Republike Crne Gore, koji će biti održan 21.maja/svibnja 2006.godine karakteriše politička polarizacija i bezpoštedna referendumska kampanja. Polarizacija političke scene u Crnoj Gori stvorila je politički fenomen «ukrajinizacije» Crne Gore postojanjem dva antagonistička politička bloka: 1. Blok za zajedničku državu sa Srbijom kojeg sačinjavaju: SNP (Socijalistička narodna partija), NS (Narodna stranka), DSS (Demokratska srpska stranka), SNS (Srpska narodna stranka)… i 2. Blok za nezavisnu Crnu Goru, kojeg sačinjavaju: DPS (Demokratska partija socijalista), SDP (Socijaldemokratska partija), LP (Liberalna partija)…. Bez obzira na rezultat referenduma Crna Gora će i dalje živjeti sa otvorenom postreferendumskom realnošću političke polarizacije što dodatno otvara pitanje može li takva država uopšte funkcionisati? Analitičari smatraju, da u takvim okolnostima neće biti stvarnog političkog pobjednika referenduma u Crnoj Gori nego će to biti svojevrstan »kolektivni poraz«. U sličnoj situaciji nalazi se Ukrajina, koja pronalazi put za izlazak iz političke krize, koja je prouzrokovana polarizacijom na dva izrazito suprostavljena politička bloka.

Tajni dogovor između premijera Srbije i Crne Gore, Vojislava Koštunice i Mila Đukanovića, nedavno u Rimu, kojim je Koštunica »blagoslovio« nezavisnost Crne Gore opravdano postavlja pitanje, da li je Blok za zajedničku državu sa Srbijom predmet manipulacije zvaničnog Beograda, kao što su do sada to bili Srbi prilikom nastajanju novih država na području bivše Jugoslavije, počevši od Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Kosova?

Manjine u Crnoj Gori u mnogome će uticati na rezultat referenduma. Pojam «manjina» u Crnoj Gori je veoma specifičan, jer poslednji rezultati popisa stamnovništva pokazali su da u Crnoj Gori nema većinskog naroda. Izlaznost manjina na referendum nije uslovljena voljom njihovih političkih lidera, nego zrelošću i odgovornošću manjina za budući status Crne Gore. Politički lideri manjina koji su pod direktnim uticajem Đukanovićevog režima nemaju apsolutne podrške u biračkom tijelu. Takav je primjer jednog od «lidera» Albanaca u Crnoj Gori Ferhata Dinoshe, koji predstavlja «Đukanovićevog trabanta» i čiji je uticaj na albansko izborno tijelo minoran. Primjer tome je, da jedna NVO Albanaca u Crnoj Gori «Građanska inicijativa», koja se zalaže za izgrađivanje partnerskih odnosa sa zvaničnom Podgoricom, uživa veći ugled i podršku izbornog tijela nego DUA (Demokratska Unija Albanaca), koju vodi pomenuti Dinosha. Istraživanje je pokazalo da crnogorski režim u rješavanje otvorenih pitanja Albanaca u Crnoj Gori treba uključiti albanske vođe izvan Crne Gore kako bi se eliminisala ili minimizirala manipulacija režima manjinama. Tako i druge NVO predstavljaju značajan faktor u političkom životu Crne Gore kao što je «Grupa za promjene» koja ima specifičnu političku težinu i znatnu podršku građana, koja je veća od podrške pojedinim političkim partijama.

Slična je situacija i sa Bošnjacima u Crnoj Gori, koje je aktuelni crnogorski režim vještački podijelio na dva naroda: Bošnjake i Muslimane, iako je potpuno jasno da se radi o jednom narodu. Ta podjela uslovljena je definicijom režima, koji smatra da ukoliko se izjasne kao Bošnjaci, njima je matična država Bosna i Hercegovina, i time automatski imaju status manjine u Crnoj Gori, a ukoliko se izjasne kao Muslimani predstavljaju autohtono stanovništvo i time navodno Crnogorce islamske vjeroispovijesti – što predstavlja poznati konstrukt totalitarističkog komunističkog režima u bivšoj Jugoslaviji, čiji je Đukanović ostao jedan od rijetkih sljedbenika na prostorima bivše Jugoslavije. Tu činjenicu međunarodni zvaničnici prešutkuju, mada im je dobro poznata.

Međunarodni institut IFIMES smatra, da će Crna Gora najvjerovatnije postati samostalna i nezavisna država. Time neće nestati i prisutni problemi u crnogorskom društvu prouzrokovani političkom polarizacijom države, što će otvoriti pitanje opšteg funkcionisanja države i dugoročno mogućnost njenog opstanka. EU je vrlo površno pristupila rješavanju crnogorskog pitanja i nije uvažila kompleksnost crnogorske političke i društvene scene, koja je značajnim dijelom posledica konzervativne plemenske strukture Crnogoraca kao jednog od rijetkih naroda na Balkanu koji još uvijek funkcioniše na toj osnovi.

Ljubljana, 29.april/travanj 2006

0 Comments

Submit a Comment