Objavljeno: 31.08.2005, 22:39h
Po svoj prilici dvojica visokih drzavnih funkcionera Republike Crne Gore morace uskoro da objasnjavaju pred sudom “gde su pare”
Po svoj prilici dvojica visokih drzavnih funkcionera Republike Crne Gore morace uskoro da objasnjavaju pred sudom “gde su pare”
Piše: Vesna Rajkovic/Beta
Po svoj prilici dvojica visokih drzavnih funkcionera Republike Crne Gore morace uskoro da objasnjavaju pred sudom “gde su pare”. Da je neko pre godinu i po dana oslusnuo eksperte nevladine organizacije Grupa za promene mozda bi drzava u slucaju prodaje kotorskog Jugopetrola prosla bez milionske stete
Prvi put u desetogodisnjoj ekonomskoj istoriji Crne Gore pokrenuta je istraga protiv celnika drzavnih tela koja su nosioci privatizacije. Pod istragom su potpredsednik Saveta za privatizaciju Veselin Vukotic i direktor Agencije za prestrukturiranje privrede i strana ulaganja Branko Vujovic.
Istrazni sudija Zoran Radovic ce nastaviti svoj posao i u septembru mesecu, saznaju Ciste ruke u Osnovnom sudu u Podgorici.
Vukotic i Vujovic su dosli pod udar zakona zbog sumnje da je finansijski savetnik Mark Harison bio nezakonito angazovan u postupku prodaje kotorskog Jugopetrola grckom Helenik Petroleumu. Nevladina organizacija Grupa za promene (GZP) je pre godinu i po dana podnela zahtev drzavnom tuziocu Vesni Medenici da preispita ceo postupak privatizacije Jugopetrola, jer je, kako su tvrdili njeni eksperti u obrazlozenju, “po vise osnova doslo do direktnog krsenja pozitivnih zakonskih propisa”. Nalaz je bio nedvosmislen: zakljucenim ugovorom je “naneta znacajna ekonomska steta drzavi Crnoj Gori”. U obrazlozenju zahteva GZP-a je ukazivao na nezakonitosti vezane za ugovor o koncesijama na istrazivanje i eksploataciju gasa i nafte na crnogorskom delu Jadrana, koji je bio u posedu Jugopetrola kao i za nezakonit izbor pravnog i finansijskog savetnika u tom poslu.
GZP je posebno optuzio Savet za privatizaciju, koji je, suprotno Uredbi o prodaji akcija na javnom tenderu, posao finansijskog savetnika, umesto renomiranoj stranoj investicionoj banci, izabranoj na medjunarodnom tenderu, dodelio nepoznatoj privatnoj advokatskoj kancelariji Harrison Soliciters (vlasnika Marka Harisona). Harisonova firma je kasnije vodila citavu proceduru tenderske prodaje.
Za sada je, prema informacijama Cistih ruku iz GZP-a i crnogorskog Saveta za privatizaciju, istraga pokrenuta samo na osnovu dela tuzbe koja se osnosi na izbor savetnika. O koncesijama, tuzilastvo se za sada me oglasava.
Izabran nelegalno?
Citav postupak privatizacije kotorske naftne kompanije pratile su brojne kontroverze, a jedna od njih bila je izbor Marka Harisona za finansijskog savetnika koji je za svoj posao u procesu privatizacije Jugoperola inkasirao tri miliona evra.
Britanski drzavljanin Mark Harison je bio deo tima konsultantske kuce Dentol hol, koja je tokom 1999. godine bila izabrana na tenderu za crnogorskog pravnog savetnika u procesu privatizacije. Ugovor sa uglednom britanskom kompanijom, medjutim, nikada nije potpisan, a umesto Dentol hola, Savet za privatizaciju je angazovao njihovog sluzbenika Marka Harisona. Harison postaje jedan od kljucnih igraca u procesu crnogorske privatizacije, a njegov uticaj primetno slabi nakon otvorenog neslaganja sa prodajom hotela “Bjelasica” i “Avala” kompaniji Bejpel end Dzejkobson, iza koje stoje pojedini crnogorski mocnici. Izvrsni direktor GZP-a Nebojsa Medojevic je od pocetka privatizacije Jugopetrola ukazivao da je Harison izabran nelegalno i netransparentno.
U izjavi za Ciste ruke, Medojevic je pozdravio pokretanje istrage protiv Vukotica i Vujovica i dodao da je u ovom slucaju sve kristralno jasno, jer je “vlada za savetnika mimo tendera angazovala privatno lice i za usluge mu platila tri miliona evra”.
“Ukoliko tuzilac ne dokaze osnovanost optuzbi treba da podnese ostavku”, kaze Medojevic procenjujuci da je vlada savetniku za privatizaciju Jugopetrola trebalo da plati najvise milion evra.
Medjutim, Medojevic smatra da se mnogo vazniji i “tezi” deo tuzbe odnosi na koncesije.
U tuzbi koju je ta nevladina organizacija podnela nadlezenim organima navodi se da su elementi “koncesije na istrazivanje i eksploataciju gasa i nafte nezakonito promenjeni i predati kupcu bez raspisivanja posebnog javnog tendera, pod nepoznatim uslovima”.
Medojevic istice da se vlada ugovorom obavezala da od koncesija na istrazivanje nafte i gasa u crnogorskom podmorju dobija samo 2 odsto, a da je praksa u svetu minimum 50 odsto. Izvrsni direktor GZP tvrdi da ce Crna Gora u tom “poslu” izgubiti milione evra.
“Moze se slobodno reci da se radi o ekonomskom zlocinu”, naveo je Medojevic dodajuci da se sada vidi da je doticni savetnik lose radio svoj posao, jer Helenik Petroleum nije ulozio nista u investicije, a vlada nema nacina da ga natera da to ucini.
Jugopetrol je inace grckom Helenik Petroleumu prodat za 65 miliona, uz obavezu da Helenik Petroleum u modernizaciju pored te sume ulozi jos oko 30 miliona evra.
Sve je transparetno
Branko Vujovic iz Agencije za prestrukturiranje privrede i strana ulaganja odbacio je optuzbe GZP-a i za Ciste ruke rekao da ce nakon zavrsetka sudskog postuka i domacoj i medjunarodnoj strucnoj javnosti dostaviti sve informacije vezane za tu transakciju. On navodi da je finansijki savetnik izabran na osnovu medjunarodnog tendera i da tri miliona evra nije otislo u dzep pravnog savetnika Harisona, vec su od te sume placeni i svi ostali savetnici u postupku privatizacije, odnosno pet kompanija kojima je koordinirao glavni pravni savetnik. Vujovic nema nista protiv da, ukoliko se utvrde eventualne zloupotrebe u slucaju angazovanja savetnika, svi koji su ucestvovali u poslu treba i da odgovaraju, navodeci da je bilo “mnogo bolje” da se to pitanje otvorilo u toku procesa privatizacije ili odmah nakon prodaje.
Funkcioner Agencije za prestrukturiranje je ponovio da je privatizacija Jugopetrola bila transparentna, da od nijednog ucesnika na tenderu nija bilo nikakvih prigovora i da je cena za koju je prodata kotorska naftna kompanija znatno veca od one koja je bila projektovana. Zato je i provizija savetnika bila veca, kaze Vujovic i dodaje da je ona iznosila 2,7 odsto od transakcije. Vujovic je ocenio da u Crnoj Gori “ima previse neznanja i nerazumevanja procesa privatizacije” i da se za desetak godina koliko taj proces traje o njoj moralo mnogo vise znati.
“Proces privatizacije je ziva stvar i prirodno je da se sazrevanjem i ucenjem tog posla savetnici manje placaju i da su njihove usluge danas mnogo manje nego pre cetiri godine”, objasnio je Vujovic.
Kako ce se na sudu Vujovic i potpredsednik Saveta za privatizaciju Veselin Vukotic odbraniti od optuzbi i da li ce sudije imati sluha za baratanje privatizacijom koja je “ziva stvar” crnogorska javnost s nestrpljenjem ocekuje presudu.
Cinjenica je da je slucaj privatizovanja kotorskog Jugopetrola izazvao presedan u tranzicionoj praksi dugoj deset godina, jer ce se neko iz redova visokih drzavnih zvanicnika naci na sudu zbog prodaje jedne od najznacajnijih drzavnih kompanija koje su u medjuvremenu dosle u vlasnistvo stranaca. Zato ne cudi sto je vest da je protiv Vujovica u Vukotica pokrenuta istraga u ovdasnjoj javnosti odjeknula kao prvorazredna senzacija.
Narednih dana ili nedelja ocekuju se saslusanja koja je najavio sudija Radovic dok mediji uveliko spekulisu o motivima pokretanja istrage. Oni najoptimisticniji veruju da je pocela da radi pravna drzava, dok drugi pak govore o sukobu mocnih ekonomskih lobija i interesa.
Vesna Rajkovic
Beta (Ciste ruke)
Crnogorske vlasti su ukazale da su između 2017. godine i 2021. godine policijske agencije zaplijenile više od 30 tona kokaina širom svijeta u slučajevima kada su kriminalci iz Crne Gore bili uključeni, navedeno je u izvještaju Kancelarije Ujedinjenih nacija za drogu i kriminal (UNODC).
Plašio je Đukanović Bošnjake promjenom vlasti, plašio ih je grafitima, bombama, hapšenjima, gašenjem partija, nametanjem kontrole političke misli, siromaštvom i izolacijom. Ali nije uspio.
Prije 20 godina, SAD su započele invaziju na Irak. Tu agesiju na suverenu državu protivno međunarodnom pravu, SAD su obrazložile lažima. Takvo ponašanje SAD ima trajan uticaj – u regionu i širom svijeta, piše Matijas fon Hajn za DW. (Foto: businessinsider.com)
Crnogorske vlasti su ukazale da su između 2017. godine i 2021. godine policijske agencije zaplijenile više od 30 tona kokaina širom svijeta u slučajevima kada su kriminalci iz Crne Gore bili uključeni, navedeno je u izvještaju Kancelarije Ujedinjenih nacija za drogu i kriminal (UNODC).
Plašio je Đukanović Bošnjake promjenom vlasti, plašio ih je grafitima, bombama, hapšenjima, gašenjem partija, nametanjem kontrole političke misli, siromaštvom i izolacijom. Ali nije uspio.
Prije 20 godina, SAD su započele invaziju na Irak. Tu agesiju na suverenu državu protivno međunarodnom pravu, SAD su obrazložile lažima. Takvo ponašanje SAD ima trajan uticaj – u regionu i širom svijeta, piše Matijas fon Hajn za DW. (Foto: businessinsider.com)
Leave a Reply
You must be logged in to post a comment.