Crna Gora je u procesu preispitivanja svojih odnosa sa Srbijom, koji pokazuju da unija ne funkcionise na nacin na koji smo zeljeli i da kosta mnogo vise nego sto smo prognozirali

Piše: Intervju: Filip Vujanovic

Crnogorski predsjednik Filip Vujanovic priznaje da strahuje da bi Crna Gora mogla ispastati zbog nesaradnje zvanicnog Beograda s Haskim tribunalom.

Vujanovic vjeruje da ce se, nakon obracanja glavne tuziteljice Haskog tribunala Karle del Ponte u Vijecu sigurnosti UN-a, unutar Srbije dogovoriti i odmah poceti saradjivati sa Sudom za ratne zlocine u Hagu.

NN: Nakon istupa Karle del Ponte pred Vijecem sigurnosti UN-a i kritika koje je uputila zvanicnom Beogradu zbog nesaradnje s Haskim tribunalom, bojite li se eventualnih posljedica koje mogu uslijediti prema Srbiji, a samim tim i Crnoj Gori?

VUJANOVIC: Moram biti iskren i reci da se toga pribojavam. Iskustvo nas uci da je formalno-pravno bitisanje u jednoj uniji vrlo visoki rizik zbog zajednickih posljedica, bez obzira na krivicu. Dakle, ocigledno je da zbog toga sto smo u uniji dvije drzave na nas mogu da se reflektuju negativne posljedice, bez obzira sto nismo krivi. Medjutim, raduje me da je na sjednici Savjeta bezbjednosti UN-a ipak oznacena jasna adresa krivice, da je ona potpuno locirana prema srbijanskoj vladi i da je individualizovan prostor zbog nesaradnje s Haskim tribunalom. Mislim da zvanicna Srbija nema jedinstven stav o tome. Sada je na vlastima u Srbiji da se dogovore unutar sebe: da li zele da kroz svoj odnos prema Haskom tribunalu ugroze evropske integracije? Dakle, unutar sebe moraju da se dogovore, a mi moramo da se izborimo da eliminisemo rizik refleksije negativne odluke medjunarodne zajednice prema Crnoj Gori. Mislim da smo mnogo toga vec ucinili.

NN: Vjerujete li Vi da vlasti Srbije zaista ne znaju gdje se kriju njihovi haski bjegunci ili jednostavno ne zele da ih lociraju, uhapse i isporuce Haskom tribunalu?

VUJANOVIC: Vi ste culi da je gospodja Karla del Ponte saopstila jasno opredjeljenje srbijanske vlade da se ekstradicije vrse po principu dobrovoljnosti i predaje. Taj princip dobrovoljnosti je, naravno ,dobar ako se dobrovoljno predaju ti koji su optuzeni. A ako se ne predaju dobrovoljno, drzava mora da funkcionise po principu onoga sto je njen represivni sadrzaj. Dakle, ne ocekuje medjunarodna zajednica da to traje i da to trajanje ugrozi funkcionisanje Tribunala. Ocigledno je da je to sada smisao i da je Tribunal u svom sadrzaju i trajanju veoma ugrozen tom nesaradnjom. U tom smislu, vjerujem da ce se unutar Srbije dogovoriti i saradjivati bezuslovno i odmah.

NN: I u Cavtatu ste u utorak izjavili kako ce Crna Gora insistirati na nezavisnosti. Kako to mislite postici, u konstelaciji politickih odnosa koji vladaju u drzavnoj zajednici SCG i s obzirom na poznate stavove o crnogorskoj nezavisnosti zvanicnog Beograda?

VUJANOVIC: Crna Gora je u procesu preispitivanja svojih odnosa sa Srbijom, koji pokazuju da unija ne funkcionise na nacin na koji smo zeljeli i da kosta mnogo vise nego sto smo prognozirali. Diplomatija nije ostvarila svoju misiju, prije svega zbog naseg razlicitog vidjenja saradnje s Haskim tribunalom. Javnost i politicke partije u Crnoj Gori shvatili su kako bi najbolje rjesenje bila transformacija drzavne zajednice SCG u zajednicu nezavisnih drzava. Spremni smo da o tome razgovaramo kroz model otvorenih granica dvije nezavisne drzave.

NN: Vjerujete li u uspjesnost eventualnih pregovora?

VUJANOVIC: Ako bih pokusao da napravim retrospektivu nase komunikacije, onda bih se prisjetio da smo nekoliko mjeseci prije nego smo zakljucili Beogradski sporazum konstatovali da se ne mozemo dogovoriti. A to smo konstatovali u sastavu dva predsjednika vlada, gospodina Miroljuba Labusa i gospodina Vojislava Kostunice, kao i predsjednika Crne Gore gospodina Mila DJukanovica. Dakle, u onom sastavu koji ce kasnije zajedno s Havijerom Solanom, evropskim komesarom za spoljnu politiku i bezbjednost, potpisati Beogradski sporazum. Nekoliko nedjelja prije tog sporazuma nijesam bio siguran da cemo se dogovoriti, ali smo taj sporazum ipak potpisali. Prema tome, uvijek je relativna prognoza sta ce se desiti. Bitno je da postoji raspolozenje za razgovor. Mi iz Crne Gore smatramo da Srbija nece pristati na jednu zajednicu s Crnom Gorom koja je nefunkcionalna i skupa. Zasto biste imali diplomatiju, koju mozete efikasnije i jeftinije da imate iz Srbije, a da je obavljate preko unije s Crnom Gorom? Zasto biste taj ogromni novac koji se daje za vojsku trosili na nivou unije, ako to mozete kvalitetnije, kontrolisanije i samostalnije trositi unutar Srbije?

Nijesam covjek koji je u stanju da da prognozu u jednom ili drugom pravcu, jer znam da iskustvo nasih odnosa i razgovora podrazumijeva visoki oprez.

NN: Vlasti Crne Gore nekoliko puta su upozorile kako ne zele da Srbija bude Crnoj Gori kocnica na putu prema Partnerstvu za mir i evroatlantskim integracijama. Kako to mislite postici?

VUJANOVIC: Taj model koji je nasa zelja, dakle savez dvije nezavisne drzave, to pitanje kvalitetno rjesava. Ukoliko je unutrasnji ambijent Srbije takav da se ne moze postici konsenzus u saradnji s Haskim tribunalom i tretmanu tuzbe protiv jednog broja NATO-drzava u Hagu, onda treba dozvoliti Crnoj Gori da ne bude talac takve situacije, odnosno treba dozvoliti Crnoj Gori da ima mogucnost da bude u Partnerstvu za mir. Siguran sam da bismo mi vec bili u Partnerstvu za mir na proslom samitu NATO-a u Istanbulu, da smo imali samostalni drzavni status. Ocigledno smo bili zrtva jednog stanja javnog mnjenja i pracenja politike tog javnog mnjenja u Srbiji, koje je i sada u jednoj potpuno neizvjesnoj situaciji u odnosu na perspektivu i evroatlantske integracije.

“Crna Gora je uvijek osudjivala ratne zlocine”

“Imali smo potpuno jasan drzavni odnos prema svim zlodjelima i ratnim zlocinima. Osudjivali smo ratne zlocine i iskazivali postovanje prema zrtvama i potrebu da se oni koji su izvrsili ratne zlocine adekvatno kazne, zbog ucinjenih zlocina, zbog zrtava, ali i zbog eliminisanja kolektivne krivice”, kaze Vujanovic.

Nezavisne Novine