Izgradnja dvije hidroelektrane na Vrbasu u posljednje vrijeme zaokuplja sve vecu paznju javnosti, iako realizacija samog projekta jos nije ni zapocela

Piše: Dejan Bojanic

Izgradnja dvije hidroelektrane na Vrbasu u posljednje vrijeme zaokuplja sve vecu paznju javnosti, iako realizacija samog projekta jos nije ni zapocela. Cinjenica je da je javnost veoma malo ili gotovo nikako upoznata s ovim projektom Vlade RS. Iz tog razloga, predstavnici nevladinih organizacija koje se bave zastitom zivotne sredine, ucestalo upozoravaju na stetne posljedice koje bi izgradnja HE na Vrbasu mogla donijeti.

Protivljenje ovom projektu izrazili su predstavnici banjoluckih NVO, udruzenja gradjana, sportskih drustava, te mjestani mjesnih zajednica Krupa na Vrbasu, Rekavica i Karanovac koji su se udruzili u “Koaliciju za Vrbas”.

Oni su poslanicima Narodne skupstine RS urucili i zahtjev da se odgodi usvajanje ugovora o koncesiji za izgradnju hidroenergetskog sistema na Vrbasu.

U subotu je, tim povodom, poceti i potpisivanje peticije protiv usvajanja tog ugovora na banjoluckom Trgu Krajine.
Gradjani ce peticiju moci potpisati do utorka, kada je i zasjedanje Narodne skupstine RS, na kojem ce se odlucivati o podrsci tom ugovoru.

EKOLOZI: VISESTRUKA STETA

Ekoloske organizacije upozoravaju da izgradnja hidroelektrana ne doprinosi smanjenju siromastva i navode da zbog velikih troskova takvi projekti dovode do korupcije medju elitom u zemljama u razvoju, te doprinose zaduzenju ovih zemalja. Istice se i da u siromasnim zemljama na ovakvim projektima dominiraju strani konsultanti i izvodjaci radova.

“Proces za izgradnju Hidroelektrana nije transparentan. Nije bilo javne rasprave i javnost nije upoznata s projektom. Prije svega potrebno je izvrsiti procjenu uticaja na zivotnu sredinu kao i valorizaciju Vrbasa i njegovog potencijala, a to nije ucinjeno”, istice Viktor Bjelic, aktivista NVO “Mladi istrazivaci Banje Luke” i clan NVO “Eko-mreza BiH”.

Dodaje da ovakvi projekti ne donose korist lokalnoj zajednici, vec investitorima i bankama.

Iz “Eko-mreze BiH” ukazuju i na ovogodisnji izvjestaj Svjetske komisije za brane, u kojem stoji upozorenje da hidroelektrane doprinose klimatskim promjenama.

“Ekstremne suse, poplave i vremenske nepogode ce se pogorsavati u buducnosti i bice ih tesko predvidjeti. Projekti velikih hidroelektrana ne uzimaju u obzir klimatske promjene”, navodi Svjetska komisija za brane.

Da se klimatske promjene uzimaju u obzir, kazu u Komisiji, brane bi svojim kapacitetima sprijecile velike poplave i doprinijele prevenciji ekstremnih susa.

“Jos jedna posljedica takvih projekata je smanjenje i nestanak razlicitih vodenih biljnih i zivotinjskih vrsta”, navodi se u izvjestaju.
Dalje se, u izvjestaju, objasnjava da je do sada, zbog izgradnje hidroelektrana, u svijetu oko 40 – 80 miliona ljudi izmjesteno, a dobilo je i neadekvatnu nadoknadu za oduzetu imovinu.

“Mladi istrazivaci su protiv izgradnje visokih brana, jer je dokazano da su stetne po zivotnu sredinu i drustvo u cjelini”, istice Bjelic.

VLADA RS: “DOBIT ZA SVE”

S druge strane, u Vladi RS smatraju da ce izgradnjom HE na Vrbasu stanovnistvo Banje Luke i RS biti u dobitku.

Zdravko Milovanovic, pomocnik ministra za energetiku u Vladi RS, istice da ce u cetiri godine realizacije projekta biti zaposleno oko 1.500 radnika iz lokalne zajednice.

“U realizaciji ovog procesa bice angazovane domace firme, a kroz glavni projekat predvidjena je i izgradnja objekata vezanih za smjestaj radnika, pozajmiste materijala, mrestiliste ribe, te hidrometeoroloskih stanica”, navodi Milovanovic.

Dodaje da ce biti izvrsena i procjena uticaja na zivotnu sredinu, a to ce, kako kaze, uraditi akreditovana kuca koja za to ima licencu.
Tvrdi i da ce ovim projektom takodje biti izgradjena i prva rafting staza u BiH koja ce, kako kaze, “ispunjavati sve uslove za medjunarodna takmicenja”.

S druge strane, iz NVO te sportskih drustava podsjecaju da “stazu za rafting vec imamo i to prirodnu i jedinstvenu u Evropi”.
Kada je rijec o iseljavnju stanovnistva, Milovanovic tvrdi:
“Svima koji budu ostali bez domova obezbijedice se stanovi u Banjoj Luci ili Krupi na Vrbasu, zavisno od toga gdje ko bude zelio zivjeti, a u hidroelektranama ce trajno biti zaposleno oko 70 radnika.”
Njegovo misljenje ocigledno ne dijele mjestani mjesnih zajednica Krupa na Vrbasu, Rekavica i Karanovac, koji su ukljuceni u “Koaliciju za Vrbas”.

MOGUCE OSPORITI UGOVOR

Vrijednost kompletne investicije na izgradnji hidroelektrana “Banja Luka niska” snage 37,2 MW i “Krupa” snage 48,5 MW predvidjena je na 164.722.000 evra. Rijec je o koncesiji na period od 25 godina, ne racunajuci period izgradnje koji bi prema planovima trebalo da iznosi cetiri i po godine.

Milovanovic, navodi i da Narodna skupstina RS moze da ospori odredjene clanove ugovora o izgradnji HE na Vrbasu, koje smatra stetnim po RS.

HE na Vrbasu, kao i “Buk Bijela” na Tari, projekti su osmisljeni jos prije tridesetak godina, ali prema rijecima Petra Gvere, inzenjera elektrotehnike i profesora Masinskog fakultet u Banjoj Luci, zbog nedostatka strategije razvoja i to ne samo energetskog, vec i ostalih sektora o ovim projektima se i dalje raspravlja.

“Problem je sto iza ovakvih atraktivnih projekata imate lobije, koji i te kako uticu na kreiranje javnog mnjenja”, rekao je profesor Gvero, naglasavajuci da veliki problem predstavlja nestrukturiran drzavni aparat i neizradjeni podzakoski akti.

Set zakona BiH o zivotnoj sredini (uskladjen sa evropskim zakonodavstvom) propisuje da gradnji objekta koji potencijalno ugrozava zivotnu sredinu, moraju da prethode opsezne studije izvodljivosti, opravdanosti te studija o procjeni uticaja kako na zivotnu sredinu, tako i na socijalnu klimu upitnog podrucja. I tako, dok s jedne strane udruzenja za zastitu zivotne sredine upozoravaju na stetne posljedice koje ce donijeti izgradnja HE na Vrbasu, vlasti tvrde da ce projekat donijeti samo korist stanovnicima RS.

Ostaje nam samo da se nadamo da ce ljepote i bogatstvo Vrbasa ostati zasticeni.

HES na Vrbasu pred parlamentom u utorak

Da li ce ugovor o koncesiji za izgradnju hidroenergetskog sistema na Vrbasu sa preduzecem “Gradjevinar” iz Kraljeva dobiti podrsku parlamentaraca RS, bice, po svemu sudeci, poznato u utorak, 2. novembra, kada se ocekuje nastavak sjednice Narodne skupstine RS, potvrdio je Milovanovic, isticuci da “ne vidi razlog zbog kojeg ovaj projekat ne bi dobio zeleno svjetlo u parlamentu”.

Vlada RS je na sjednici, odrzanoj 30. septembra u Doboju, prihvatila prijedlog ugovora o pomenutoj koncesiji, dok je nesto ranije preduzece “Gradjevinar” sa slovenackim preduzecem “Vijadukt” formiralo konzorcijum izvodjaca i dobavljaca, odnosno, izvrsilo registraciju preduzeca HES AD “Krupa na Vrbasu”.

Na celu “Gradjevinara”, koji je na tenderu Vlade RS za izgradnju pomenutih hidroelektrana na Vrbasu ocijenjen kao najbolji ponudjac, nalazi se inzenjer Milos Radenkovic. Medjutim, dobro obavijesteni izvori dovode ovo preduzece u vezu sa bivsim premijerima RS, Dusanom Kozicem, te Gojkom Klickovicem, za kojim je vec tri godine raspisana potjernica MUP-a RS.

Apel poslanicima

Tekst pisma koje su poslanicima uputili Mladi istrazivaci Banje Luke, Rafting klub “Kanjon”, Udruzenje sportskih ribolovaca Banja Luka, Kajak-kanu klub, Ekos – Banja Luka, Penjacki klub “Extreme”, Udruzenje kreativnih stvaralaca “Lanterna”, stanovnici mjesnih zajednica Krupa na Vrbasu, Rekavice i Karanovac:
Postovani narodni poslanici!

Stanovnici mjesnih zajednica Krupa na Vrbasu, Rekavice, Karanovac i grada Banja Luka su veoma zabrinuti zbog glasina o planovima izgradnje hidroelektrana na Vrbasu. Nadlezna ministarstva, kao ni Vlada RS u cjelini, nisu ucinili gotovo nista da adekvatno informisu javnost o razlicitim aspektima plana izgradnje HE na Vrbasu.
Medjunarodna praksa preporucuje, a domaci zakoni obavezuju Vladu i resorna ministarstva na postivanje kriterijuma ucesca javnosti u procesu odlucivanja o projektima koji bi mogli imati negativne posljedice po stanovnistvo i zivotnu sredinu. Projekat izgradnje hidroelektrana na Vrbasu mora da ima izradjenu studiju uticaja na zivotnu sredinu uskladjenu sa Zakonom o zivotnoj sredini. Studija mora da bude izgradjena od strane licencirane institucije i da bude predmet javnih rasprava, gdje bi trebalo da ucestvuju sve zainteresovane strane. S obzirom da javnost nije informisana o javnim raspravama, zakljucujemo da javne rasprave nisu ni odrzane, a studija o uticaju na zivotnu sredinu planiranih hidroelektrana na Vrbasu nije izradjena.

Da bi se donijela odluka po pitanju izgradnje hidroelektrana na Vrbasu, koja nece ugroziti lokalno stanovnistvo i zivotnu sredinu, potrebno je puno ucesce i razumijevanje svih zainteresovanih strana o koristima i negativnim uticajima planiranih brana i mogucim alternativnim rjesenjima. To znaci da vlasti moraju razviti jedan novi pristup informisanju javnosti i kriterijume ucesca javnosti u procesu donosenja odluka.

Zbog svega navedenog, trazimo da se usvajanje prijedloga ugovora o koncesiji za izgradnju HES Vrbas odgodi do daljeg, da se postojeca planska dokumentacija ucini dostupnom javnosti i da se javnost aktivno informise o projektu, te da se inicira valorizacija kanjona Vrbasa na osnovu koje ce se moci izraditi nova ili revidirati postojeca studija opravdanosti izgradnje HES Vrbas.

Takodje trazimo da se organizuju i provedu javne rasprave o studiji opravdanosti izgradnje HES Vrbas u svim opstinama u kojima stanovnici i zivotna sredina mogu biti potencijalno ugrozeni izgradnjom ovih objekata. Budite ono sto biste trebalo da budete – POSLANICI NARODA!!!

Nezavinse Novine