Sto se dan kada ce EUFOR preuzeti vojnu operaciju u BiH od NATO-a sve vise priblizava, to se sve vise stice dojam da Bosna i Hercegovina ima razloga za zabrinutost

Piše: Josip Blazevic

Sto se dan kada ce EUFOR preuzeti vojnu operaciju u BiH od NATO-a sve vise priblizava, to se sve vise stice dojam da Bosna i Hercegovina ima razloga za zabrinutost. Povlacenjem NATO-a ne smanjuje se samo americki vojni interes za Bosnom i Hercegovinom, vec i politicki.

Na ljetosnjem samitu NATO-a u Istanbulu dogovoreno je povlacenje snaga Sjevernoatlantskoga vojnog saveza iz vojne misije u BiH, a njih bi trebalo da zamijene europske vojne snage. Operativna faza preuzimanja vojne misije zapocela je jucer, jer su ministri vanjskih poslova Europske unije u Luksemburgu odobrili operativni plan preuzimanja. Europske snage ce preuzet misiju od SFOR-a 2. prosinca ove godine.

Istanbulski dogovor pokazuje da, s jedne strane, u NATO-u smatraju kako je u Bosni i Hercegovini obavljen posao, te da resurse treba usmjeriti na druga svjetska zarista, dok s druge strane, u Europskoj uniji prevladava misljenje kako imaju snage i autoriteta da uspjesno nastave s vojnom misijom u Bosni i Hercegovini.

Ovakvo razmisljanje u NATO-u predstavlja, prakticno, sluzbeni stav Busove administracije, koje korespondira sa stavovima administracije Busa starijeg, pocetkom devedesetih godina. Takodjer, Amerikanci zele predati Europljanima vecu odgovornost iz razloga kako bi, u novom kontekstu globalne politike ispitali njihovu snagu i sposobnost.

Istodobno, dok Busova administracija ne pokazuje gotovo nikakvo zanimanje za BiH, dotle su u Europskoj uniji uvjereni da je u BiH ostvaren napredak. Da taj optimizam nema osnove, pokazuje jednostavno logicko razmisljanje: u tome slucaju na istanbulskome samitu ne bi se razgovaralo o nastavku vojne misije, vec bi ona bila jednostrano ukinuta. Sve dok postoji potreba za bilo kakvom vojnom misijom, pa makar i europskom, nikakav napredak ne postoji.

Pored europske uljuljanosti u lazni napredak, od ostalih razloga zbog kojih je bosanskohercegovacka javnost skepticna prema europskim vojnim snagama vrijedi spomenuti iskustvo Srebrenice. Nadalje, misija EUFOR-a ce, po svemu sudeci, biti primarno promatracka, a s takvim misijama u Bosni i Hercegovini takodjer postoji lose iskustvo.
Kada se ovim razlozima doda i cinjenica da EU ima dosta posla i unutar vlastite “kuce” (prosirenje EU s 15 na 25 clanica) i predstojeci razgovori o statusu Kosova, onda razloga za zabrinutost ima i napretek.

Nezavisne Novine