Intervju: Premijer Milo Djukanovic

Objavljeno: 26.08.2004, 10:21h

Tekuca 2004. bice posljednja teska reformska godina u Crnoj Gori

Tekuca 2004. bice posljednja teska reformska godina u Crnoj Gori

Piše: Radomir Tomic

Crna Gora izlazi iz najteze reformske faze

Moj stav je da bi organizovanje izbora za Skupstinu unije, prije nego sto u demokratskoj proceduri rascistimo pitanje drzavnog statusa Srbije i Crne Gore, bilo vrlo neracionalno, istakao je specijalno za „Pobjedu” Milo DJukanovic, predsjednik Vlade Republike Crne Gore, odgovarajuci na pitanje – kakav je njegov stav povodom sve aktuelnije dileme – izbori za uniju prije referenduma ili jednovremeno? Mislim da logika politickog procesa koji je u toku upucuje na potrebu da razjasnimo – koliki ce biti vijek zajednice koju smo konstituisali Beogradskim sporazumom. Jasno je da je sam Beogradski sporazum predvidio pravo i jedne i druge drzave da organizuju referendum poslije isteka trece godisnjice funkcionisanja, ali je, takodje, jasno da je karakteristika racionalnih ljudi, racionalnih vlasti, a zasto ne reci – i racionalnih drustava, da ukoliko jedan projekat ne funkcionise, preispitaju svrsishodnost daljeg insistiranja na njemu.
Nije samo nasa ocjena, nego i ocjena onih koji su nasi partneri u Beogradskom sporazumu i zaduzeni da nadziru njegovu implementaciju – da zajednica ne funkcionise. Oko toga smo saglasni.
Nijesmo, medjutim, saglasni oko uzroka nefunkcionisanja. Ceste su ocjene koje se cuju iz Beograda i dijela medjunarodnih centara da je uzrok – nedovoljna predanost Beogradskom sporazumu od strane vlada u Beogradu i Podgorici. Ja mislim da je uzrok drugaciji. Apsolutno ne dijelim misljenje da je u pitanju opstrukcija, nego se radi upravo o onim konsturkcionim poteskocama na koje smo upozoravali u trenucima kada je kreiran Beogradski sporazum i kada je Crna Gora ubjedjivana da odustane od referenduma i da u interesu ostvarivanja nekih ciljeva Evropske unije, prije svega ocuvanja stabilnosti regiona – odlozi referendum i pruzi priliku jednoj atipicnoj zajednici.
Dakle, smatram da su razlozi nefunkcionisanja unije situirani tu, u konstrukcionim problemima, koji onemogucavaju da ta zajednica zaista bude funkcionalna. Znaci, ako je nefunkcionalna – karakteristika racionalnih vlasti jeste da razgovaraju o tome i da ne cekaju da im istekne posljednji dan predvidjen Beogradskim sporazumom. Slozicemo se valjda da je pozeljnije da izgubimo sto je moguce manje vremena, a ne kao sto smo izgubili prethodnu deceniju dijeleci zlu sudbinu Miloseviceve politike. Zato je potrebno vec sada sjesti i razgovarati o svim pitanjima, pa i o tome kroz koju proceduru da preispitamo postojeci institucionalni aranzman, a tek nakon toga da idemo na organizaciju izbora za one institucije koje ce biti proizvod dogovorenih rjesenja. Dakle, bilo za institucije dvije samostalne drzave, bilo za drzavnu zajednicu ukoliko to bude rjesenje.
* Imate li za ponudjeni koncept relevantne sagovornike u Srbiji?
– Ono sto je vazno jeste da moramo istrajati na pristupu da su relevanti sagovornici oni koji imaju legitimitet gradjana Srbije. To su, dakle, vlada gospodina Kostunice i predsjednik Srbije gospodin Tadic. Vise puta sam isticao da i sa jednim i sa drugim imam dobru komunikaciju i da je nivo medjusobnog razumijevanja i tolerancije bitno unaprijedjen u odnosu na period iz 2001. godine, dakle, na onaj period kad je Srbija vec pocela demokratsku etapu svog razvoja.
Bilo je, doduse, ovih dana mnogo spekulacija i bespotrebnog podizanja tenzija od strane dijela ljudi iz drugog i treceg esalona i s jedne i s druge strane. To smatram krajnje kontraproduktivnim i potpuno bespotrebnim i – zelim to da kazem – s moje strane ni u najmanjoj mjeri niti inspirisanim, niti odobrenim.
Logicno je da je u avgustu mirnija „politicka sezona” i da smo i mi iz vlasti pokusali da iskoristimo dio tog perioda za kratak predah. Ocekujem da vec ovih dana nastavimo politicke dijaloge vodjene u prethodnom periodu, da oni budu konstruktivni, kao i do sada, i da definitivno ocuvamo zdraviju politicku klimu izmedju Srbije i Crne Gore.
Ne mogu reci, i ne zelim da budem prognozer – da li cemo se u svemu saglasiti, ali ono sto zelim da afirmisem jeste cinjenica da smo u zadnjih godinu-godinu i po dana bitno unaprijedili odnose i samim tim bitno spustili tenzije na temu buduceg drzavno-pravnog statusa.
* Pomenuli ste „mirniji dio politicke sezone” u avgustu, ali mnogi nagovjestavaju „vrelu politicku jesen”. Plase li Vas takve najave?
– Ne! Dugo sam vec u politici i nijedno ljeto nije proslo, a da nije nagovijestavana vruca politicka jesen. Pri tome se ranije i sada racuna na cinjenicu da se radi o periodu socijalno posebno teskom, jer je tu pocetak skolske godine, pripreme za zimu i sve ono sto je karakteristicno za takvo vrijeme. Uvjeren sam da u Vladi Crne Gore imamo vec dovoljno iskustva sa dobrom pripremom onih specificnih politika kojima bi se ublazili moguci udari na i onako tezak socijalni polozaj posebno nekih struktura crnogorskog stanovnistva. Avgust smo iskoristili da pripremimo te mjere i potpuno sam siguran da ce podrska socijano ugrozenim kategorijama stanovnistva dati zeljene rezultate, da bismo „pregurali” jos jednu tesu godinu, vjerujuci da je 2004. posljednja teska reformska godina u Crnoj Gori. Kao niko ko kreira i vodi reforme posljednjih godina, spreman sam da ustvrdim da Crna Gora definitivno izlazi iz najteze reformske faze.
* Koliko veoma kompleksnim poslovima Vlade Crne Gore skode povremeni nesporazumi sa manjim koalicionim partnerom?
– Bilo bi, naravno, idealno kada bi politicki konsenzus struktura koje su opredijeljene za poznate strateske ciljeve, bio kompletniji. No, vec u tom dijelu imamo hendikep jer sa reformskom vecinom pokusavamo da ostvarimo zeljene rezultate i izvrsimo izuzetno teske zadatke, a pritom se stalno suocavajuci sa vrlo destruktivnom, antireformskom manjinom koja nije ni malo za podcjenjivanje.
U tim uslovima je posebno vazno pokusati s jedne strane siriti i jacati konsenzus, a s druge strane ocuvati nivo koji vec imamo. Postoje odredjene razlike izmedju DPS i SDP, ali mislim da nijesu onakve kakvi se nekada ucine iz nekog drugog ugla posmatranja, a posebno nijesu onakve kakvim ih hoce uciniti navodno „dobronamjerni savjetodavci” SDP-a koji tu partiju zele stimulisati da napusti koaliciju i na taj nacin urusi vlast u Crnoj Gori, urusi politicku stabilnost kao izuzetan politicki kapital i otvori sansu za neke druge politike. Buduci da su u SDP-u ozbiljni politicki ljudi koji dobro procjenjuju takve namjere, a svakim sljedecim danom politickog iskustva u prilici su da mozda relativizuju neke veoma kriticke ocjene koje su ranije mogli imati, uvjeren sam da ce koaliciono jedinstvo jacati. Svakako, mnoge stvari gledane iz opozicione perspektive mogu izgledati bitno drugacije nego kada se nadjete u situaciji da se morate dnevno suocavati sa problemima i pronalaziti rjesenja koja u ovakvoj ekonomski i socijalnoj osiromasenoj Crnoj Gori nijesu jednostavna.
Vazno je naglasiti da i pored svega oko kljucnih stvari imamo saglasnost i sto je veoma znacajno – imamo politicku odgovornost da istrajemo na ovom projektu i da ne dozvolimo da nas neke razlike dovedu do autodestrukcije koja bi ugrozila ostvarivanje kljucnog procesa, to je – obnova crnogorske drzavnosti i evropska integracija obnovljene drzave Crne Gore.
* Znaci, ne ocekujete bilo kakvu krizu Vlade?
– Ne. Mislim da postoje neke prirodne razlike kao i medju svim ljudima i svim partijama, ali – definitivno one nijesu nepremostivo duboke, a uopste i ne postoje kada su u pitanju krucijalna drzavno-politicka opredjeljenja.

Ekspertski izvjestaj – u septembru

* Ekspertski tim o ulozi dijela policije u aferi S.C. zavrsio je svoj izvjestaj. Dostavljen je Vladi, ali jos nema detalja koje bi zanimale ovdasnju javnost. Zbog cega?
– Ekspertski tim je zaista zavrsio posao, a izvjestaj predat u dalju vladinu proceduru. Dogodilo se, nazalost, da su organi na koje se izvjestaj odnosi, odnosno koji su tim izvjestajem predmet posebne paznje vladinih radnih tijela, prije nego se pojavi na samoj Vladi, bili u prethodnih mjesec i vise dana zaokupljeni tragicnim dogadjajima, a tu prije svega mislim na istragu povodom ubistva glavnog i odgovornog urednika lista „Dan” Duska Jovanovica. Ocijenili smo, dakle, da bi taj period trebalo da bude potpuno posvecen uspjesnom okoncanju tog posla, pa da kasnije, vjerovatno odmah u septembru, i pomenuti izvjestaj bude stavljen na dnevni red Vlade i njenih tijela.
Javnost ce, cim se okonca predvidjena procedura, biti upoznata sa izvjestajem, a licno mi njegov sadrzaj nije poznat jer nijesam smatrao da bih se „vanredno” i prijevremeno morao upoznavati sa onim do cega je dosao ekspertski tim. Procitacu ga kada bude dosao na dnevni red Vlade i to sa punim povjerenjem u ekspertski tim i njegovu objektivnost. Siguran sam da je sve odradjeno visokoprofesionalno i nepristrasno.
* Javnost, dakle, moze ocekivati „detalje” tokom septembra…
– Da, da. Ja ocekujem da ce Vlada sigurno vec prvih dana septembra imati taj izvjestaj na dnevnom redu i ucinice ga dostupnim javnosti.

POBJEDA

Pratite nas na Fejsbuku, Instagramu i Tviteru. Ako imate predlog teme za nas, javite se na [email protected]
Prije nego ostavite komentar, molimo vas da pročitate Pravila komentarisanja na Portalu PCNEN

Leave a Reply

Blogovi

Logujte se ili registrujte




Forgot?
Register