Ponuda bolja. A zarada?

Objavljeno: 15.08.2004, 13:35h

Tek ce se na kraju godine, kad se svedu racuni, vidjeti da li je crnogorski turizam u usponu, ne samo po broju turista, vec kao ekonomska grana koja drzavi treba da obezbijedi veci prihod

Tek ce se na kraju godine, kad se svedu racuni, vidjeti da li je crnogorski turizam u usponu, ne samo po broju turista, vec kao ekonomska grana koja drzavi treba da obezbijedi veci prihod

Piše: Ilija Despotovic

Lani je od turizma u Crnoj gori ostvareno 145 miliona eura. Mada, “turisticka vlada”, Ministarstvo turizma, nikad pecizno ne saopsti sta je cisti profit od ove djelatnosti, sta je zarada, kao rezultat ulozenog rada, dodatog na postojecu turisticku infrastrukturu i sve ono sto cini objektivni preduslov za ovu vrstu poslovanja. A turisticki radnici, izgleda, i dalje su vise preokupirani brojem turista nego i samom zaradom. Vazno je da se turisti u Crnu Goru vrate, jer su medjunarodne sankcije i eks-jugoslovenski ratovi ucinili da se ova destinacija u svijetu gotovo zaboravi.

Vine & Dine

Ipak, “sjecanje” na Crnu Goru kao turisticku zemlju je vraceno. Posljednja dekada jula pocela je podatkom da je na crnogorskom primorju bilo oko sto hiljada turista. Tako procjenjuje ministar tuirizma Predrag Nenezic, jer racuna da je makar 30.000 gostiju neprijavljeno, posto su smjesteni u svojim “vikend kucama” i kod “rodjaka”. Stranaca je ovog ljeta mnogo vise nego prosle godine. Njihovom dolasku je predhodila intenzivna marketinsko-promotivna aktivnost na medjunarodnim sajmovima i citavi spektar turistickih kampanja, akcija i inovacija kod kuce, na licu mjesta. Pocelo se jos na samom pocetku godine, promocijom crnogorske nacionalne kuhinje, koja je mnogo vise zastupljena u jelovnicima hotela i restorana.

Ova godina je proglasena godinom crnogorske kuhinje, a hoteli i restorani sa kojima je Ministarstvo turizma sklopilo ugovor o obavezi da se na njihovim jelovnicima nadju i domaca, cesto zaboravljena, jela, usli su na kulinarsku mapu pod nazivom “Vine and Dine”. Ti objekti su na mapi oznaceni posebnim znakom. Domaca jela ce se spremati po starim receptima koji su, uz nagrade, odabrani na javnom konkursu ciji su ucesnici bile nepoznate gospodje koje su od svojih majki i baka kulinarske vjestine prenijele u jelovnike elitnih hotelskih restorana.

Nacionalna jela ce morati da uvazavaju i inostrani vlasnici crnogorskih hotela koji vise nijesu rijetki. Ipak, menadzerski tim kompanije Bepler i Dzejkobson, koja je kupila budvanski hotel “Avala” i kolasinsku “Bjelasicu”, doveo je u Crnu Goru cuvenog njemackog “eksperta” za kulinarstvo Maksimilijana Svejghofera, ciji je zadatak da jelovnike u ovim hotelima obogati i stranim specijalitetima i da poduci domace kuvare.

Tako ce u Budvi i Kolasinu, uz domace specijalitete, biti i jela egzoticnih istocnjackih kuhinja. I Ekonomsko-socijalni savjet Crne Gore preporucuje obogacivanje hotelskih menija, ali – jelima od domace hrane. Pod “domacim” jelima, kako je navedeno u jednoj raspravi ovog Savjeta, svakako se ne podrazumijeva cevapi i snicle. Crnogorska tranzicija, tako, ima svoju varijantu i u turistickom ugostiteljstvu.

Cija je ovo zvijezda?

Novina ima jos u crnogorskom turizmu, a medju glavnim je kategorizacija hotela i drugih turistickih objekata. Odredjenu kategoriju, u rasponu od pet do jedne zvjezdice, dobilo je 160 hotela, restorana, motela, kampova i drugih objekata. Svi moraju da na vidnom mjestu istaknu svoju kategoriju. A mogu, ako zasluze, preci u visu ili u nizu, o cemu odlucuje posebna komisija pri Ministarstvu turizma. Pet zvjezdica je dobilo samo nekoliko objekata, Vila 118 na Svetom Stefanu, hotel “Sajo” u Budvi i jos neki objekti. Najvise hotela i restorana je sa tri zvjezdice.

Uoci glavne turisticke sezone licencirano je vise od 250 turistickih agencija. Medjutim, turisti, bar domaci, i ovog ljeta smjestaj, dobrim dijelom, nalaze zahvaljujuci dilerima koji goste sacekuju na zeljeznickim i autobuskim stanicama i vode ih kod gazda, privatnih izdavalaca soba.

Dileri, uglavnom nasrtljivi, za svakog dovedenog gosta od gazde dobijaju 10 odsto od nadoknade za nocenje po jednom gostu. Kazu da su ovi turisticki “agenti” uglavnom van Crne Gore, a turisticka inspekcija im tesko ulazi u trag. Cak ni privatne gazde nijesu popisane kako treba. I u Budvi, “turistickoj metropoli”,prema nekim podacima, oko 80 privatnog smjestaja nije registrovano.
Buka u modi

Da se red u turizmu tesko uspostavlja, uprkos obecanjima i naporima, dokazuju i cinjenice da je i ovog ljeta ostalo niz nerijesenih problema. Buka u primorskim mjestima je jedna od najvecih nevolja, a od toga stranci “lude”, kao sto im smetaju deponije otpada i suta pored magistralnih puteva, plaze zatrpane raznim mobilijarom, nedostak mjesta za parkiranje, saobracajne guzve i neadekvatna ponuda duz setalista.

Plaze su, svakako, uredjenije, a njih desetak ima plavu zastavicu, kao priznanje da odgovaraju svjetskim standardima. Ovog ljeta ima i novih plaza, na kojima je uglavnom sacuvan prirodni ambijent, a gdje je usluga, kako se navodi, na vrhu. Takva je plaza “Mali jaz” kod Budve, koju, kazu, posjecuje i turisticka elita. Konobari pice donose cak i u vodu. Na nekim plazama je od ovog ljeta primjetna i jedna “sitnica”, drvene staze, duge i po nekoliko stotina metara, za setnju kupaca i prelazak do restorana i hotela.

Eko-krediti

U turistickoj ponudi, takodje, ima novih ideja, kao sto je, recimo, eko-selo na Bjelasici, ili projekat “Crnom Gorom na konju”. Eko-selo cine kolibe od drveta, na travnatim zaravnima Bjelasice. Konjicki centri u Podgorici i Virpazaru turistima nude ne samo jahanje, vec i obuku u jahanju konja.

Crnogorska Vlada je jos na pocetku godine potpisala ugovor sa nekoliko poslovnih banaka o kreditiranju raznih poslovnih ideja i programa i u oblasti turizma. Krediti se nude i za obogacivanje turisticke ponude, onima koji imaju ideje za organizovanje izleta, planinarenje, splavarenje, za sakupljanje sumskih plodova.
I seoski turizam se sve cesce pominje kao posebna “grana” turizma. Vec ima objekata sa elitnom ponudom u zaledju mora, recimo, u nekim selima iznad Budve. Odobravaju se krediti za obnovu autenticne seoske arhitekture. Za turiste je najinteresantnije podrucje na podrucju primorskih opstina i u Crmnici.
Turisticka operativa je turistima jos prije ljeta, preko posebnog Internet sajta, stavila na uvid cjenovnike. Preko medija i posebnih prospekata ponudila im je posebne brojeve telefona na koje mogu poslati bilo kakvu primbjedbu na racun crnogorskog turizma. Na plazama su obezbijedjeni strucni spasioci.

Non grata

Ucinjeno je, dakle, dosta toga sto bi trebalo da odmor gostima ucini prijatnijim. Ali, u turizmu opsti napor i ucinak lako se i brzo pokvare. Dovoljna je samo jedna neprijatnost u nekom hotelu i da turisti, posebno stranci, poslije toga dugo, ili zauvijek, zaobidju ne samo taj hotel nego i cio kraj.

Ili, na primjer, kakve negativne posljedice po turisticku posjetu moze da ima nesreca koju naprave vozaci skutera i glisera, nije tesko pretpostaviti. U Budvi se, u julu, upravo pred kupacima dogodila tragedija. Brzi gliser je, na njihove oci, takoreci presjekao jednog ronioca. Koliko god bilo lijepo, takva nesreca, neka je i tudja, prisjedne svim turistima, cak i onima koji nijesu bili ocevici.
U turizmu nema samovolje, siledzijstva, galame, buke, vike… – sve mora biti podredjeno ugodjaju gosta, bilo gdje da se nalazi: u hotelu, na plazi, na ulici… Tim prije, sto turista smatra, a u neku ruku tako i jeste, da on, smjestajem u hotelu, privatnoj sobi ili u kampu, cijenom ne placa samo spavanje i hranu vec boravak u cjelini.

Crnogorska turisticka poslovnost i kultura ipak je, u tom pravcu jos u povoju. Zato je turizam ovdje jos osjetljiviji kao privredna grana nego tamo gdje su mnogo senzibilniji na potrebe turista.

Pratite nas na Fejsbuku i Tviteru. Ako imate predlog teme za nas, javite se na [email protected]
Prije nego ostavite komentar, molimo vas da pročitate Pravila komentarisanja na Portalu PCNEN

Leave a Reply