Planovi loši, izvedba još gora

biciklisticke-staze-podgoricaPoštovani gospodine Gradonačelniče,

Svi koji volimo Podgoricu smo se iskreno obradovali odluci gradskih vlasti da se više pažnje posveti infrastrukturi za alternativni, biciklistički prevoz. Mi iz nevladinog udruženja Biciklo.me smo se posebno radovali tome, jer smo se i okupili sa ciljem da skrećemo pažnju na važnost biciklizma u životu ljudi našeg grada i prve zvanično ekološke države u svijetu. Od samog početka smo nastojali da dobronamjerno pomažemo savjetima, skrećemo pažnju na moguće i već učinjene greške. Nadali smo se da ćemo svi učiti na njima i da ih nećemo ponavljati, a pogotovo da nećemo praviti nove.

biciklisticke-staze-podgorica 5

No, kako radovi odmiču, povećava se broj zabrinjavajućih problema i propusta koji ne samo da neće unaprijediti biciklistički saobraćaj u Glavnom gradu, već će otežati njegov razvoj i obeshrabriti potencijalne korisnike.

Koridor koji vodi ka Zabjelu, ulicom Kralja Nikole i dalje uglavnom služi kao parkiralište za motorna vozila, iako su Komunalna inspekcija i saobraćajna policija bezuspješno pokušavale da se suprotstave bahatim vozačima. Zar ćete priznati da je njihova bezobzirnost preča od interesa građana Glavnog grada jedne samostalne države? Osim toga, kišovito proljeće je otkrilo da je staza više nego pogodna za zadržavanje vode, pa već među biciklistima i biciklistkinjama kola šala o tome da je staza pogodnija za surfovanje nego za pedalanje. Lokve na stazi dodatno otežavaju kretanje i ugrožavaju bezbjednost svih učesnika u saobraćaju.

biciklisticke-staze-podgorica1Koridor koji prolazi ulicom 13. jula gotovo je u potpunosti progutao prostor namjenjen pješacima. Isto se desilo i na Bulevaru Svetog Petra Cetinjskog, u ulici Kralja Nikole, a i u Moskovskoj ulici. Tamo su pješaci dovedeni u nemoguću situaciju zbog nedovoljno prostora, koji je ionako uzan. Sada je sa jedne strane omeđen biciklističkom stazom, a sa druge stubićima koji trotoar odvajaju od živog motornog saobraćaja. Sredinom stazice koja je pješacima ostala na raspolaganju nalaze se stubovi gradske rasvjete, što znači da je ljudima koji se kreću pomoću kolica kretanje trotoarom praktično onemogućeno. Ispred Ekonomske škole je tokom odmora nemoguće koristiti biciklističku stazu. Za to vrijeme imamo saobraćajnu traku u ulici Kralja Nikole koja je uzurpirana nepropisnim parkiranjem. Radovi u Moskovskoj ulici izazvali su negodovanje i otpor stanara, koji su – s pravom! – prvo stali u odbranu zelenila, a zatim i pješačkog prostora koji se smanjuje svakog dana.

U nelogična dizajnerska rješenja spadaju i ona po kojima biciklistička staza prolazi kroz autobusko stajalište, što se kosi sa elementarnom logikom uređenja prostora, ili ona gdje biciklistička traka prelazi preko označenih i ustaljenih taksi stajališta. Posebna priča je prelazak preko Mosta Braće Zlatičanin koji je teško i opisati.

Pored problematičnih projektantskih rješenja, kvalitet izgradnje je vrlo loš, a svi se pitamo da li je uopšte bilo revizije projekta i građevinskog nadzora. Djelovi staza koje ste lično otvorili nijesu uopšte urađeni, nego umjesto njih postoje rupe koje predstavljaju potencijalnu opasnost za one koji tuda voze bicikla.

Oznaku „Pazi pješaci!” koju susrećemo svuda po biciklističkim stazama je trebalo da prvoshvate projektanti i da fizički razdvoje ove dvije vrste učesnika u saobraćaju.

Princip uvođenja biciklističke infrastrukture je da se oduzima prostor od motornog saobraćaja, a ne pješaka, zbog racionalnog korištenja resursa, jer u prosjeku jedan automobil prevozi 1,5 putnika, a zauzima mjesto šest biciklista.

Gospodine Gradonačelniče, od nas ste tražili rješenja koja su rezultat rada studenata koji smo organizovali na Arhitektonskom fakultetu. Dostavili smo vam ih odmah, ali do današnjeg dana ni jedno jedino nije primjenjeno, iako bi razriješilo neke probleme koje vaši projektanti nijesu uspjeli.

Propusta, na žalost, ima još. Naše udruženje uveliko radi na popisivanju i analizi problematičnih rješenja. Međutim, i iz ovih nekoliko navedenih primjera lako je ustanoviti da je tačno ono na šta smo ukazivali od početka izgradnje biciklističkih koridora, a to je da ovom procesu nedostaje jasan plan.

Da li Glavni grad pravi biciklističku infrastrukturu jer nam je potrebna ili da formalno zadovolji zatvaranje nekog poglavlja u pregovorima sa EU? Ako mislite da ovaj neuspio pokušaj spada u domen održivog saobraćaja – u zabludi ste. Mi živimo u jednoj od najsiromašnijih država Evrope i ne bi trebalo da novac poreskih obveznika trošimo nepromišljeno na projekte koji zbog površnog pristupa nemaju budućnost, već da dobro razmislimo prije no što ih realizujemo, jer možda prilike za popravku neće biti. Bez obzira na to da li je novac iz našeg ili džepova građana država Evropske unije, ovakav pristup neće omogućiti Podgorici da postane moderan i održiv grad, što svi želimo.
biciklisticke-staze-podgorica4

Intervencijama u prostoru trebalo je da prethodi detaljna analiza stanja na terenu i izrada plana koji bi u obzir uzeo potrebe svih učesnika u saobraćaju. U planiranje biciklističke infrastrukture trebalo je aktivno uključiti građane, u prvom redu predstavnike biciklističke zajednice i stručne javnosti. Trebalo je stvoriti uslove za praćenje promjena u ponašanju učesnika u saobraćaju, nastalih kao rezultat pojave nove biciklističke infrastrukture. Trebalo je staze i trake planirati tako da ne bude žrtvovano gradsko zelenilo. Ako to nije moguće, onda za svako posječeno drvo treba posaditi tri nova, kako vas obavezuje zakon – aline tako što ćete to učiniti na zelenim površinama po obodu grada, već u gradskim naseljima kojima je prijeko potrebno više bašti i drvoreda.

Malo je toga urađeno kako treba. Dobili smo plan koridora urađen na brzinu, od strane ljudi koji ne voze biciklo, niti su edukovani za to. Sada imamo i realizaciju koja se isto tako radi na brzu ruku i bez obzira na posljedice i konflikte koje proizvodi. Nažalost, možemo da predvidimo šta će biti rezultat: dezorjentisani pješaci, frustrirani biciklisti i zbunjeni vozači motornih vozila. Sve to će dovesti do povećanja broja saobraćajnih nezgoda, a to nikako ne želimo.

Svima su potrebne biciklističke staze. Kako nama biciklistima, tako i ostalim učesnicima u saobraćaju, jer se tako podiže nivo bezbjednosti u korist svih. Uz dobru biciklističku infrastrukturu, ovaj grad za nekoliko godina može postati bolje mjesto za život svih nas. Put kojim smo krenuli, međutim, ne vodi do kvalitetnih rješenja. Dobro bi bilo početi od kvalitetnog istraživanja i jasnog plana.
biciklisticke-staze-podgorica2

U medijima smo vidjeli da ste bili u posjeti Beču, pa ste izjavili da imate želju da „Podgorica slijedi iskustva jednog od najmoćnijih gradova u Evropi”. Predlažemo Vam da prvo njihovo iskustvo koje ćete iskoristiti bude uvođenje biciklističke infrastrukture, jer je to na ovaj način neodrživo. Od njih se o tome može dosta naučiti. Ne ignorišite ni naše znanje i volju da vam pomognemo.

S poštovanjem i u nadi da ćemo nastaviti da zajedno radimo za dobro grada i svih njegovih žitelja,

NVO Biciklo.me

Napomena: Naslov je dao PCNEN

Objavio/la na 16:35. Objavljeno u Analize&Mišljenja, Priča dana. Možete pratiti sve odgovore na ovaj post kroz RSS 2.0. You can skip to the end and leave a response. Pinging is currently not allowed.

Morate biti ulogovani da bi komentarisali Logujte se

Logujte se ili registrujte




Forgot?
Register

VIDEO

© 2000 - 2017 PCNEN. All Rights Reserved. Log in -