Na dnu Balkana: neravni put Kosova ka obezbeđivanju vakcina

Pandemija je obeležila svoju prvu godišnjicu pre nekoliko sedmica. Kovid-19 je izložio sistemske probleme u zdravstvenom sistemu Kosova i drugim institucionalnim granama. Iako je veliki broj pozitivnih slučajeva i smrtnih slučajeva dospeo na naslovnice, vladine izjave da je obezbeđeno stotine hiljada doza cepiva bile su pune nade, da je to samo bilo istina.

Stranačka prepucavanja umjesto vakcine

Osim nekoliko izolovanih pokušaja, većina ljudi ne reaguje ka institucijama i ne poziva na odgovornost. Čak ne prihvataju ionako rijetke šanse za vakcinu koje im se nude. Kao da žele da sačekaju, kako bi vidjeli jesu li u pravu antivakseri ili ljekari, te kako će se cijela drama oko nabavke završiti. Velike su šanse da tada bude kasno.

Nepodnošljiva sporost cijepljenja u Hrvatskoj

Cijepljenje preko reda, slaba strategija i loša komunikacija prema javnosti obilježili su prve mjesece cijepljenja i kumovali tome da je Hrvatska trenutno pri dnu EU ljestvice po postotku cijepljenog stanovništva. Dok bjesni treći val pandemije, građani frustrirano gledaju kako se u nekim gradovima već cijepe zdravi ljudi srednje dobi, dok drugdje stariji od 70 godina i dalje čekaju na poziv

Osam godina kasnije: Je li Hrvatska napokon uistinu spremna za Europu?

Hrvatska je postala članica Europske unije prvog srpanjskog dana 2013. godine. Na referendumu je prije ulaska u uniju 66,27 posto birača glasalo „ZA“, a 33,13 posto „PROTIV“ ulaska u EU. Mnogi su iz raznih razloga strahovali od ulaska u EU, što je jasno iz nimalo nezanemarivog postotka građana koji su bili protiv takve zajednice. Jedan od razloga tih strahova bio je i što će to nama donijeti EU. No, gotovo osam godina kasnije nekako sam dojma da danas više nije pitanje što će Europa donijeti nama nego što smo mi donijeli Europi, odnosno tko je u tom dogovorenom braku bolje prošao i za čije se ime veže ta nesretna trinaestica u godini pristupanja.