Ekonomska strana medijskih kompanija je bazirana još na businessu 19. i 20. stoljeća, a internet je to srušio, ističe Marko Rakar

Sinoć je srušena internetska stranica predsjednika Ive Josipovića i to navodno od najpoznatije hakerske skupine Anonymous, jer je predsjednik stao u zaštitu kontroverznog međunarodnog sporazuma ACTA. Usto grupa Anonymus najavila je novi napad na stranice predsjednika, sutra, od 10 do 13 sati.

Masovni prosvjedi

Poljaci su prvi u Europi počeli masovno prosvjedovati protiv ACTA-e, danima se okupljajući na ulicama Varšave i drugih gradova. I uspjeli su natjerati vlast na privremenu suspenziju primjene sporazuma. Zatim su slični prosvjedi održani u Švedskoj i Češkoj, a najavljeni su i u Francuskoj, Velikoj Britaniji, Njemačkoj i drugim europskim zemljama.

Sutra (11. veljače) u svijetu će se održati masovni protesti protiv ACTA-e i očekuje se više od 13 milijuna prosvjednika, a akcija je već okarakterizirana kao najmasovnijom dosada. U Hrvatskoj se u 15 sati očekuju protesti ispred Ministarstva vanjskih poslova u Zagrebu, zgrade Radija Rijeke na Korzu i Trgu Ante Starčevića u Osijeku. Organizatori pozivaju na mirno i nenasilno okupljanje, bez isticanja obilježja političkih stranaka i nevladinih udruga. A Vlada je jučer najavila kako će pokrenuti javnu raspravu o kontroverznom međunarodnom ugovoru o zaštiti intelektualnog vlasništva ACTA i potom odlučiti hoće li ga prihvatiti. Sporazum bi se navodno trebao potpisati do 31. ožujka 2013.

Pregovori u strogoj tajnosti

Bloger (politica.com), internetski aktivist i poznati komunikacijski savjetnik, Marko Rakar, objasnio nam je, u kratkim crtama, opasnosti od prihvaćanja ACTA-e.

Što su SOPA i PIPA, a što ACTA?

– U pitanju je dalekosežni sporazumi čiji je cilj usklađivanje međunarodnih standarda zaštite autorskih prava u glazbenoj, filmskoj, farmaceutskoj, modnoj industriji i nizu drugih koje su često žrtve krađe intelektualnog vlasništva. Kod ovog problema postoje dva zakona, SOPA I PIPA te međudržavni sporazum ACTA.

Lobisti su pokušali progurati SOPA-u i PIPA-u no zbog velike reakcije javnosti trenutno su  u američkom senatu zaustavljeni. No, to ne znači da se za dogledno vrijeme neće prokušati progurati opet. A ACTA je međudržavni sporazum koji je prije par mjeseci potpisan u Tokyu. O njemu se pregovara od 2008. godine i to u strogoj tajnosti tako da je za taj sporazum znalo doista malo ljudi. U biti svi ti dokumenti za cilj imaju suzbijanje internet piratstva pod zaštitom intelektualnih prava, copywritera i dr.

Tko su zagovaratelji ACTA-e?

– To su oni koji su oštećeni internet slobodama i žele pojačan nadzor i kontrolu. Glazbene i filmske kompanije koje su širokopojasnim internetom posebno izgubile svoje investicije pa žele zaštititi svoju glazbu i film. Osim interneta, sporazum bi se ograničilo i djelovanje na drugim područjima koja uključuju patente, poput proizvodnje generičkih lijekova. Žele zaštititi intelektualna prava farmaceutskih kompanija te autorska prava na knjige. Prema ACTA-i, pružatelji internetske usluge morat će nadgledati sve aktivnosti svojih korisnika ne bi li pronašli moguća kršenja autorskih prava.

Blokiranje sadržaja

Što ako većina država potpiše međudržavni sporazum ACTA-u? Kako ćemo konkretno osjetiti posljedicu? Čini se kako bi se dobile goleme ovlasti tijekom istraživanja potencijalnih sumnjivaca, uključujući i narušavanje privatnosti.

– Uspostavit će se mehanizmi koji bi produbiti proaktivno promatranje svakog korisnika interneta. Sporazum bi omogućio blokiranje sadržaja na internetu, bez obzira na to je li piratski ili nije, čime će ugroziti temeljne ljudske slobode i prava. Prvo će svaka internet komunikacija biti promatrana od servera. Primjerice ako netko otvori, ili razmijeni neki sadržaj, vaš lokalni provider je dužan to dalje prijaviti. Ili drugo, ako već sada primjerice na YouTube okrenete neku stranicu i vidite da na nju nemate pravo, to bi tada bilo tako regulirano da bi vlast imala pravo zatvoriti tu tvrtku koja pruža te usluge, a kako su to male tvrtke bilo bi im teško oduprijeti se. Dakle, ako bi na snagu došao ACTA sporazum, dobili bi neku pravnu poruku da taj sadržaj ne možemo dobiti u matičnoj zemlji.

To bi značilo da bi te tvrtke mogle biti krive i bez dokaza. No, s obzirom na širinu interneta, koliko je takav vid zabrane uistinu moguć?

– Zainteresirane strane i dalje će detektirati nove sadržaja no zajednica će nastavljati dalje razvijati načine kako doći do filmova i glazbe. Ekonomska strana medijskih kompanija je bazirana još na businessu 19. i 20. stoljeća, a internet je to srušio. Primjerice, već postoji niz izvođača koji svoje albume besplatno plasiraju na internet, Madonna tako više nema izdavačku kuću već samo promotora jer pjesme daje besplatno.

A neki od izvođača upravo zahvaljujući internetu postali su planetarno poznati.

Sada je uistinu teško više spriječiti razvoj interneta.

Civilnodruštvo.hr