Piše: Dželal HODŽIĆ*

Upravo kada građani Ulcinja očekuju početak rješavanja najvećeg ekološko-ambijentalno problema, Port Milene, uz očekivanje da će se u budućim prostorno-planskim dokumentima sprodoviti  principi EU u usklađivanju zakonodavstva i upravljanja eko-sistemima, na pomolu je novi atak na ovaj jedinstven prostor. Naime, u želji da se što prije valorizuje lokalitet Briska gora predviđena je izgradnja turističkog kompleksa i golf-terena sa 18 rupa, i to tik uz Šasko jezero!?

Uvjereni smo da Šasko jezero, kao djevičansko, netaknuti dio prirode, „mlađi brat“ Skadarskog jezera, zaslužuje mnogo bolji tretman, koji bi se morao definisati kroz izradu studija razvoja na bazi održivosti, a ne kao potencijalni recipijent otpadnih voda i hemikalija koje neminovno prate golf-terene.

Strateška procjena uticaja na životnu sredinu (SPUŽS), koju je uradio Urbanprojekt iz Čačka, nije pravilno predvidio sve moguće rizike i negativne uticaje turističkog naselja i golf-terena na tom prostoru: podzemne vode, bunari, izvori (Begovo oko, na samom jezeru), poljoprivredno zemljište, i dr., te uticaj na naselja Šas, Klezna, Ambula, Fraskanjel, Sveti Đorđe, Darza, Briska gora, i ostala.

U ovom slučaju zanemarena je ekološka i etička dimenzija principa održivog i odgovornog razvoja na ovom području. Uostalom, Golf asocijacija Evrope izričita je u stavu da se „golf-tereni ne smiju graditi na prirodno osjetljivim područjima“, što je u ovom slučaju nedvojbeno. U susjednoj Hrvatskoj dominira uvjerenje da su golf-tereni pokriće kako bi se skrenula pažnja za betoniranje prostora, a on se mora tretirati kao živ organizam. Jer, čovjek pripada prirodi, a ne priroda čovjeku, i zato on mora svoje potrebe i zahtjeve uskladiti sa njenim mogućnostima i ritmovima.

Obzirom da je opština Ulcinj započela izradu Strateškog plana razvoja za narednih sedam godina mišljenja smo da nakon izrade i usvajanja tog plana, a koja bi se morao bazirao na viziji razvoja Ulcinja, treba prići izradi programskog zadatka za održivu valorizaciju regiona Šaskog  jezera. U taj zahtjevan posao trebalo bi da budu uključene sve strukture: politika, domaće i međunarodne stručne i naučne institucije, civilni sektor i građani. Jer, prostor koji nas okružuje zahtijeva multidisciplinarni pristup kako bi se izbjegle eventualne greške koje se dugoročno skupo plaćaju.

Do tada je neophodno organizovati  javne debate uz učešće projektanta i svih pomenutih aktera kako bi se iznašlo optimalno rješenje za pravilnu ekonomsku, socijalnu, ekološku, kulturološku i etičku održivu valorizaciju regiona Šaskog jezera.

*Dželal Hodžić je izvršni direktor NVO „Zeleni korak“ iz Ulcinja