Sve što je vlada u Tokyju u nedjelju mogla reći o gospodarskoj šteti bilo je sažeto u jednu rečenicu: "Očekujemo da će potres imati znatnog utjecaja na široki spektar našeg gospodarskog djelovanja"

Piše: Zorana Baković

Tsunami je japanska riječ. Složenica je to od "kanji-ja" koji doslovce znače "luka" i "val". Kako god da zvuči skoro idilično, uz taj je pojam povezano zvjersko razaranje, masovni gubitak ljudskih života i dugi oporavak od posljedica vodene stihije.

Japan upravo prolazi kroz svaki aspekt katastrofe zvane tsunami: prebrojava mrtve, prikuplja liste nestalih, računa broj uništenih kuća i sa strahom procjenjuje ukupnu štetu.

Petnaestak minuta nakon što je u petak poslije podne najveći japanski otok Honshu stresao potres čija je jačina najprije izmjerena s 8,9 stupnjeva Richterove skale, a potom povišena na cijelih 9, na njegovu se sjeverno-istočnu obalu obrušio val visok 10 metara.

Najteže je stradao Sendai, glavni grad prefekture Miyagi, koji se nalazi na samo 128 kilometara od epicentra. Vodeni zid crno-muljevite boje prodro je tamo u skoro svaku kuću, s ulica sprao automobile kao limene ljušture, preokretao brodove kao da su dječje igračke, a malo kasnije vratio na stotine mrtvih tijela. Još puno više ih je odnio u nepovrat.

U gradiću Minamisanriku u prefekturi Miyagi ne zna se, tako, gdje je 10 tisuća ljudi, što čini polovicu njegova stanovništva. U prefekturi Iwate, pak, od 23 tisuće stanovnika u skloništa je uspjelo pobjeći samo nepunih 6 tisuća. Nakon što je iz vode izvučeno nekoliko stotina mrtvih strahuje se koliko je ljudi ostalo u 5 tisuća kuća što su posve potopljene morem.

Cijela zgrada gradske vijećnice Otsuchija otplovila je s tsunamijem, u njoj su bili gradonačelnik i svi njegovi suradnici. Ne zna se još uvijek gdje su. Isto se dogodilo i sa staračkim domom u gradu Ofunato. Njegovih 30 štićenika zasad se vode kao nestali.

Nuklearke

Dok je glavni grad Tokyo minimalnim štetama i brzom uspostavom nakratko prekinutoga prometa dokazao da je ova zemlja među najspremnijima za snažne potrese jače od 8 stupnjeva Richtera, tsunami je svejedno Japance zatekao nespremne.

Blizu pola milijuna ljudi evakuirano je iz potopljenih i srušenih domova i od toga blizu 150 tisuća iz okolice nuklearne elektrane Fukushima, u kojoj je u subotu došlo do eksplozije, dok se u nedjelju još uvijek nije sa sigurnošću moglo reći hoće li biti izbjegnuta najstrašnija nuklearna katastrofa. Reaktor broj 1 deformiran je od pregrijanosti, dok je u reaktor broj 3 cijeloga dana upumpavana morska voda, ne bi li se spriječilo otapanje čeličnog kontejnera oko njega, te izlaganje štapova nuklearnog goriva izravnom oštećenju, koje bi izazvalo širenje radioaktivnih materijala po okolišu.

Liječnici su poduzimali sve za spas 21 ozračene osobe (strahuje se da je još oko 160 ljudi bilo izloženo opasnoj radijaciji), zdravstvene vlasti priznale su da je 15 osoba otrovano radioaktivnim materijalom koji je prodro do jedne bolnice unutar 10 kilometara od nuklearke. U isto doba, Japan proživljava najteže trenutke, budeći visoku osjetljivost na nuklearnu opasnost zaostalu još od atomskog bombardiranja Hiroshime i Nagasakija 1945.

Deset drugih nuklearki automatski je obustavilo rad nakon potresa, i tako je preko 4 milijuna ljudi ostalo bez struje. Može li na trusnim otocima, kakvi su japanski, oslanjanje na nuklearnu energiju ikada biti sigurno?

Blizu trećine električne energije potrebne trećoj gospodarskoj sili svijeta dolazi iz 55 nuklearnih reaktora, a do 2017. godine se planira povećanje te ovisnosti na cijelih 40 posto. Ma kako da se završi drama u Fukushimi, dilema oko toga je li nuklearna energija rješenje za Japan još će dublje podijeliti tamošnju javnost.

Premijerove suze

U Japanu se visoki dužnosnici znaju zaplakati pred javnošću i kada su suočeni s daleko manjim problemima, te je bilo prirodno što se premijer Naoto Kan borio sa suzama dok je govorio kako je ovo najveća kriza u njegovoj zemlji nakon drugog svjetskog rata.

"Uvjeren sam da zajedno možemo prevazići sve poteškoće," rekao je premijer, no o kojim se konkretno poteškoćama radi, koliko je života izgubljeno, koliko štete naneseno i kolike će psihološke posljedice trebati svladavati u mjesecima i godinama nakon svega, ustanovit će se kasnije.

Gospodarstvo

Dok su Toyota, Nissan i Honda prekidali svu proizvodnju do ponedjeljka u najboljem slučaju, a Sony, Suzuki i Mishubishi gasili dio svojih pogona, sve što je vlada u Tokyju u nedjelju mogla reći o gospodarskoj šteti bilo je sažeto u jednu rečenicu:

"Očekujemo da će potres imati znatnog utjecaja na široki spektar našeg gospodarskog djelovanja", izjavio je Yukio Edano, glavni tajnik kabineta.

I dok su neki, poput Larryja Summersa, bivšeg direktora ekonomskog vijeća američkog predsjednika Baracka Obame, slali pozitivne note tvrdeći kako će obnova ubrizgati makar privremenu injekciju u japansko gospodarstvo, većina je drugih ekonomista konstatirala kako je potres pogodio zemlju izlazećeg sunca u najgorem mogućem trenutku i na najteži mogući način.

Za obnovu će biti potrebni fiskalni stimulusi koji će teško pasti na postojeći budžetski deficit od blizu 10 posto GDP-a i zasigurno usporiti planirani rebalans državnog proračuna.

Sjećanje na Kobe

Mnogi se prisjećaju teških posljedica potresa koji je 1995. razrušio Kobe i odnio više od 6 tisuća života. Premda  taj lučki grad nikada potom nije obnovio svoj prijašnji značaj na nacionalnoj mapi japansko gospodarstvo je, upravo potaknuto katastrofom, ostvarilo brži rast. Sada je ono, upozoravaju stručnjaci, u mnogo lošijem stanju nego prije šesnaest godina, opterećeno najvećim javnim dugom zabilježenim među razvijenim zemljama i pritisnuto recesijskim silama.

U posljednjem kvartalu 2010. japanski GDP pao je za 1,3 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine i tek se sad očekivao skromni rast od 0,5 posto u odnosu na prethodni kvartal. Sada je, međutim, sve dovedeno pod upitnik.

Materijalna šteta od potresa u Kobeu procijenjena je na 132 milijarde američkih dolara i to je dosad bila najskuplja prirodna katastrofa u povijesti Japana.

Razorna sila ovoga potresa, kažu seizmolozi, bila je 700 puta veća od onoga iz 1995. godine i 90 puta veća nego što se prognoziralo da će biti. Ljudske žrtve, kako se čini, bit će dosad neviđenih razmjera. Hoće li i gospodarske posljedice prevazići sve dosadašnje katastrofe u japanskoj povijesti, upravo se procjenjuje.

Bankamagazin