Nešto manja od Conecticutta, balkanska država Crna Gora je dobro mjesto ako želite da gledate čistu vodu Jadrana, šarmantne srednjovjekovne gradiće kakav je Kotor, ali i finansijski slom koji visi u vazduhu, piše reporter agencije Reuters, u opširnom članku o stanju bankarskog sektora u Crnoj Gori.

– Neizmirenje obaveza i zakašnjele isplate bankama su narasli i prijete, kako bankarskom sektoru, tako i kompletnoj ekonomiji države koja je podnijela zahtjev za članstvo u Evropskoj uniji. Nekada dio Republike Jugoslavije, Crna Gora koristi euro van eurozone, jer nije njen dio – napisao je reporter Adam Taner, prenoseći utiske sa nedavne posjete Crnoj Gori.

Sličan scenario, kako je dodao, odigrao se u potpuno drugačijim zemljama poput Irske, Islanda i Letonije i „iako je mala vjerovatnoća da će mala država poput Crne Gore uzdrmati zapadni finansijski svijet, ona bi mogla signalizirati nastavak gungule u dijelu Evrope koji stupa na scenu". Kockanjem na oporavak cijena nekretnina, neke od crnogorskih banaka teže kupovini vremena, šemama koje obuhvataju refinansiranje, mutne imovinske fondove i revolving kredite.

– Banke traže načine da unište toksična sredstva – kaže Dragan Prelević, vodeći advokat u oblasti nekretnina.

Globalni finansijski eksperti tvrde da neke banke vuku kredite jedne od drugih. Jedan direktor, koji je želio da ostane anoniman, opisuje pozajmice koje banke čine jedne od drugih za finansiranje otplate zajmova, kao šemu ponovljenih pozajmica koju slijede i neki klijenti, samo u manjem obimu.

– Mi to radimo svakih par mjeseci, na taj način preživljavamo," kaže ovaj direktor.

"Nažalost, to je legalno", dodao je on.

Bankari širom nekad komunističke, istočne Evrope, možda su previše spori da bi prepoznali moguće gubitke iz lošeg duga u začetku kolapsa tržišta nekretnina, kažu eksperti.

Banke odlažu proglašavanje neizmirenih kredita, a raspolaganje imovinom koja se koristi kao kolateral, možda ne bi bilo problem kada bi se cijene nekretnina oporavila. U slučaju da se to ne dogodi, to bi moglo uticati i na matične banke kao što su Mađarski OTP, Societe Generale, Hypo Group Alpe Adria iz Austrije i Slovenačka NLB.

Direktor Centralne banke Ljubiša Krgović navodi da četvrtina svih kredita u Crnoj Gori kasni sa plaćanjem, dok se 10 procenata njih ne plaća i vjerovatno će biti zavedeni kao gubici. Banke u Crnoj Gori, koje su ostvarila svoju nezavisnost od Srbije 2006. godine, „na različitim nivoima poriču koliko su loše precijenile različite nekretnine u vrijeme buma," kaže trgovac. Neke od njih produžavaju grejs periode ili ponovo pregovaraju o uslovima, potez koji drži loš dug van njihovih finansijskih izvještaja.

Najveća banka u Crnoj Gori, Crnogorska komercijalna banka (CKB), podružnica OTP-a, restrukturirala između četvrtine i tećine svojih kredita, navodi izvršni direktor Georg Bobvos, dodajući da međunarodne banke imaju strože standarde. Advokat Prelević kaže da neke banke u Crnoj Gori idu i dalje.

"Oni osnivaju paralelne imovinske fondove koji ih preuzimaju. Na taj način oni samo kupuju vrijeme", kaže on.

U prošlosti su neki krediti na nepoketnosti (SPV – Investicije posebne namjene) mogli ostati van bilansa banke pod pretpostavkom da su to sigurne investicije. Kako je pad cijena nekretnina učinio kredite rizičnijim, banke su postale obavezne da povećaju provizije za kredite koji su prošli loše.

Predrag Drecun, direktor najveće banke u domaćem vlasništvu, Prve banke (MNSE:NKBA), kaže da je ta finansijska institucija namjeravala da stvori svoj sopstveni SPV za prodaju sredstava stranom investitoru, ali je to zabranio regulator nakon što ih je Vlada spasila prošle godine.

Branka Pavlović, izvršni direktor Societe Generale Podgorička banka, navodi da njena banka nije koristila SPV da sačuva sredstva van finansijskih knjiga, ali da razmatra stvaranje jednog za finansiranje novog sjedišta. Črtomir Mesarić, izvršni direktor NLB Montenegrobanke, kaže da je njihova podružnica ponovo pregovarala o uslovima manje od 20 procenata maloprodajnih kredita.

Prema Banci za međunarodna poravnanja, strane banke su, u prvoj polovini 2009. godine, pozajmile 3,6 milijardi američkih dolara klijentima u Crnoj Gori. Italijanske banke su uložile najviše – 2,23 milijarde US dolara, uglavnom kroz direktne zajmove crnogorskim bankama i firmama, a zatim slijede njemačke banke, sa 1,15 milijardi dolara. Ovo je veoma malo u poređenju sa stotinama milijardi koje su evropske banke pozajmljivale evropskim zemljama u razvoju.

– Ukoliko se (crnogorske) banke ne oslobode "toksičnih nekretnina" koje su finansirale po ogromnim cijenama, suočiće se sa potrebom da izvrše ogromnu kapitalizaciju banaka. U tom slučaju, mislim da će neke od njih bankrotirati – ocijenio je advokat Prelević.

SEEbiz