Piše: Zorana Deljanin
U Hrvatskoj je siromašna petina stanovnika. Više od 850 tisuća ljudi službeno je zavedeno u tu statistiku od koje bi se svaki krojač državne politike po noći trebao prevrtati i preznojavati u krevetu bez minute mirnog sna, a pridodaju li se tome deseci tisuća ljudi koji žive s tek sto-dvjesto kuna više od granice siromaštva čime su izbjegli da ih kakav birokrat ubaci u tablicu, ali im je život jednako težak, broj najugroženijih doseže šest znamenki.
Na vrata pučkih kuhinja svakoga dana kuca sve više gladnih duša. Pomoć se traži od centara za socijalnu skrb, karitasa, crkve, no ako i išta dobiju, siromašnim građanima ta će pomoć biti kratkog daha, par stotina kuna za pregrmit jedan mjesec, platiti barem dio od nagomilanih režija ili kupiti nešto hrane. Nezaposlenih je sve više, radnike koji svakoga dana odlaze na posao, a ne primaju plaću nitko nikada nije niti pitao kako i od čega žive, a umirovljenici, mahom stari i bolesni, sretni su ako koji put mjesečno mogu na trpezu staviti komad mesa. Prognoze? Crne.
U Hrvatskoj je siromašna petina stanovnika. Više od 850 tisuća ljudi službeno je zavedeno u tu statistiku od koje bi se svaki krojač državne politike po noći trebao prevrtati i preznojavati u krevetu bez minute mirnog sna, a pridodaju li se tome deseci tisuća ljudi koji žive s tek sto-dvjesto kuna više od granice siromaštva čime su izbjegli da ih kakav birokrat ubaci u tablicu, ali im je život jednako težak, broj najugroženijih doseže šest znamenki. I koliko god da se političari smješkali i uporno kao mantru ponavljali da se svjetlo na kraju tunela nazire, prosječnom hrvatskom građaninu taj kraj tunela više nalikuje utrobi pakla iz koje svako malo prosuklja plameni jezičak u vidu opomene zbog neplaćenih režija, viših cijena u trgovini, obavijesti šefa da će plaća kasniti, otkaza ili nameta države. Dotaknuli smo dno, no agonija se nastavlja.
Svi su dužni svima, »živog« novca ni za lijek, poduzetnicima prijeti propast, radnicima rintanje bez prebijene kune, čekanja ili na koncu otkazi. Svakoga dana u Hrvatskoj 500 ljudi ostaje bez posla. Ekonomski stručnjaci tupe već godinama jedno te isto, u državi u kojoj je broj radnika u gospodarstvu jednak broju umirovljenika i zaposlenih u državnim službama, nema spasa bez promjene politike, poticanja gospodarstva i kresanja državnih rashoda. Proračun za 2010. godinu po brojkama nije donio ništa novoga, kako je rečeno i na sjednici Gospodarskog vijeća »u trenutku kada se gube radna mjesta i pada izvoz« predstavlja kontinuitet vladine politike« te je Ivica Mudrinić, čelnik Hrvatske udruge poslodavaca, zaključio da će nastavak takve ekonomske politike dovesti do gubitka još 40-50 tisuća radnih mjesta. Prema predviđanjima ekonomskih stručnjaka, Hrvatska će tako dogodine probiti najcrnje statistike nezaposlenosti s kraja 90-ih godina. A država će nastaviti haračiti i slati ministra financija Ivana Šukera u svjetske zaduživačke turneje.
"Situacija će u 2010. godini biti gora nego ove godine kada je kriza udarila jer pomaka neće biti, neke firme koje su sada na izdisaju ugasit će se, zatvarat će se radna mjesta. Očekujemo pad proizvodnje i još težu situaciju. To je generalna katastrofa na državnoj razini, a ništa se nije napravilo da se gospodarstvu pomogne jer jedino proizvodnja državu može izvući iz krize. No, dok se država zadužuje, proizvodnja je puštena da propada, a radnici svakoga dana strepe za plaće i posao", kazao je Svetislav Džale, sindikalni povjerenik SSSH u Šibensko-kninskoj županiji u kojoj je nakon Istarske županije u posljednja dva mjeseca zabilježen najveći rast nezaposlenosti, mnoge firme skratile su radno vrijeme, radnike šalju na prisilne godišnje odmore, a s državnim prosjekom nije se niti od prije mogla uspoređivati jer su plaće manje za 1.000 kuna u odnosu na nacionalnu razinu, dok je sindikalna košarica jedna od najskupljih u Hrvatskoj.
Silvano Hrelja, predsjednik Hrvatske stranke umirovljenika, također smatra da će 2010. godina biti definitivno teža od 2009.
"Neće biti usklađivanja mirovina, rast će cijene, rast će nezaposlenost, bit će manji pritok doprinosa na mirovine, veći pritisak na proračun. Ne vidim nikakav zaokret u politici vlade koji bi mogao dovesti do razvoja gospodarstva i zapošljavanja. Vlast koja nas je ovamo dovela ne može napraviti zaokret. Ovo je šišanje istih ovaca koje se uvijek šiša", veli Hrelja podsjećajući da neće biti niti usklađivanja i rasta mirovina pa će penzioneri sa istim primanjima morati plaćati veće cijene.
"Sadašnja stranka na vlasti, odnosno koalicija, čini štetu hrvatskim umirovljenicima, radnicima i gospodarstvu", zaključio je dodavši da uz sve te podatke nikako ne može biti optimist.
Što Hrvatsku, dakle, čeka u 2010. godini. Katastrofalne brojke govore dovoljno same za sebe. Svjetla na kraju tunela o kojemu blagoglagoljivo zbori premijerka Jadranka Kosor nigdje na vidiku. Siromaštvo će se povećavati, brojni radnici crnčiti bez plaća i ostajati bez posla, a najveći promet imat će burze i centri za socijalnu pomoć. Građanima preostaje da se snalaze kako znaju i umiju pokušavajući skrpati kraj s krajem, a za državu se ne treba brinuti – Sabor je uz proračun ionako već izglasao prateći zakon o njegovu izvršenju kojim je Vladu ovlastio da se u 2010. godini zaduži do ukupno 28,5 milijardi kuna za financiranje obaveza koje stižu na naplatu i deficita. Tko će platiti sva zaduženja? Zna se. Građani.
Pad plaća i rast cijena
Prema posljednjoj sindikalnoj košarici koju je izradio SSSH zabilježen je pad plaća i rast cijena. Prosječna isplaćena neto plaća u Hrvatskoj iznosi 5.236 kuna, odnosno smanjena je za 30-ak kuna. Sindikalna košarica za četveročlanu obitelj u studenom iznosila je 6.362 kune te je u odnosu na listopad narasla za 0,44 posto. Četveročlana obitelj s prosječnom plaćom danas može pokrititi 80-ak posto osnovnih životnih potreba. Podstanarska obitelj s prosječnom plaćom može pokriti 65 posto troškova, a umirovljenička još i manje. Naime, prosječna mirovina iznosi 2.170 kuna, a minimalni troškovi života penzionera 3.596 kuna s čime mogu pokriti tek 60 posto potreba.
Crne brojke realnosti
U Hrvatskoj je, dakle, službeno siromašno više od 850 tisuća ljudi. Većina umirovljenika je na granici ili ispod granice siromaštva. Socijalnu pomoć prima 43 tisuće ljudi, ove je godine podijeljeno više od 60 tisuća jednokratnih pomoći, a 30 tisuća ljudi k tome dobiva pomoć za podmirenje troškova stanovanja i ogrjev. Nezaposlenost neumitno raste te je samo u listopadu na burzi bilo 273.265 nezaposlenih odnosno 5,4 posto više nego u rujnu i čak 20 posto više negoli u istom mjesecu lani. U tih godinu dana broj nezaposlenih porastao je za 45 tisuća. Uz to, prema procjenama sindikalista, bez plaća radi 60 tisuća ljudi. U Hrvatskoj svakoga dana jedan obrtnik stavlja ključ u bravu, a preko 40 posto poduzetnika posluje s minusom.
0 Comments