Analize stručnjaka ne daju nadu da će se klima u Crnoj Gori vratiti u normalu

Piše: D. Peruničić

Analiza temperature vazduha i količine padavina u Crnoj Gori koju je, za period od 2000. do 2007. godine, uradio Hidrometeorološki zavod i nalaz Međunarodnog panela za klimatske promjene da će povećanje globalne temperature prouzrokovati i povećanje ekstremnih situacija u pojedinim regionima, među kojima i na Balkanu, ne daje nadu će se klima ovog ljeta vratiti u normalu.

Kada se tome dodaju ovogodišnje rekordno visoke temperature, uraganski udari vjetra u Herceg Novom i na Žabljaku i poplave, lako je doći do zaključka da zima i ljeto neće biti kao prije deceniju. Direktor HMZ Luka Mitrović, međutim, smatra da se ne radi o klasičnoj promjeni, već samo o varijabilnosti klime.

U Analizi se kaže da je u Crnoj Gori prošla godina bila najtoplija godina u Nikšiću, Baru, Golubovcima, Podgorici, Kolašinu, Beranama, Plavu, Rožajama, Kršcu, Velimlju, druga na Žabljaku, u Budvi, Bijelom Polju i Kotoru, treća u Pljevljima, četvrta na Cetinju i u Danilovgradu, a šesta u Herceg Novom. Prema analizi HMZ, odstupanja temperature vazduha u periodu od 2000. do 2007. godine, u odnosu na godišnji prosjek za period takozvane "klimatske normale" (od 1961. do 1990. godine) je bilo pozitivno u svim mjestima.

– Od posmatranih osam godina, najmanje četiri godine pripadaju nizu 10 najtoplijih godina. Ostvarenost količine padavina u ovom periodu u odnosu na klimatsku normalu bila je veća od 92 odsto u većini mjesta. U ovom periodu najkišnija je bila 2004. godina, kada se ostvarenost padavina kretala od 88 odsto u Velimlju do 144 odsto u Bijelom Polju – kaže se u analizi HMZ.

Broj dana kada minimalna temperatura nije padala ispod 20 stepeni, takozvane tropske noći, kretao se od jednog na Žabljaku do 28 dana u Podgorici. Takvi dani prvi put su zabilježeni u Rožajama, na Žabljaku je bilo takvih dana samo jednom i to 1987. godine, u Nikšiću su bila takva tri dana, a do sada su zabilježena najviše dva. Prevaziđeni su apsolutni ekstremi temperature vazduha. U Nikšiću je izmjereno rekordnih 40,8, Žabljaku 32, 23. avgusta , a u Podgorici čak 44,8, 28. avgusta.

Prema podacima Hidrometeorološkog zavoda, automatska meteorološka stanica u Herceg Novom zabilježila je prije petnaestak dana udar vjetra od čak 236 kilometara na čas (skoro 65 metara u sekundi). Taj udar vjetra odgovara vjetrovima koji duvaju u uraganu četvrte kategorije (druga najveća moguća kategorija uragana) i najveća je brzina vjetra do sada izmjerena u Crnoj Gori. Poređenja radi, maksimalni udar sjevernog vjetra je u Podgorici i iznosi 40 metara u sekundi.

– Govoriti o klimatskim promjenama je najzahtjevnija stvar u svijetu, a za tako kompleksno pitanje nikada ne postoji jedinstven stav. Neki naučnici govore da se ne radi o klimatskim promjenama, već o varijabilnosti klime. Ja sam pristalica te teze, da je to normalna ciklična pojava od kada Zemlja postoji kao planeta. Utvrđeno je da je bilo četiri ledena doba i tri doba otopljavanja. Mi smo sada u fazi otopljavanja i postoje odstupanja od klimatske normale, ali su ta odstupanja sporadična. Ne možemo odlučno reći da se dešava klimatska promjena zato što je u jednom danu bilo ekstremnih padavina ili jakih udara vjetra. To su još samo pojedinačni slučajevi, a ne pravilo i ne možemo reći da se klima promijenila, da to više nije umjereno-mediteranska ili kontinentalna, već suptropska ili neka druga – kazao je Mitrović.

On smatra da promjene svakako postoje, s obzirom na bitna odstupanja u pojedinim djelovima svijeta i da je jedini način „odbrane" da se naviknemo i prilagodimo novim klimatskim uslovima, jer „čovjek ne može da utiče da se to spriječi, ali može da se pripremi".

– U Crnoj Gori su te ekstremne meteo pojave sporadične. One se dešavaju jednom u deset godina, jednom u godini ili mjesecu. To su uglavnom obilnije padavine koje mogu da prouzrokuju poplave, niske ili visoke temperature i duži sušni periodi. Pojava u Herceg Novom je slična pojavi tornada. Iako se radi o pojedinačnim slučajevima ne smijemo smesti sa uma da će biti tih ekstremnih pojava u kojima se probijaju dostignute vrijednosti. Sreća je da je to bio udar koji je trajao pet do 10 minuta. Da je trajao više od toga bilo bi katastrofe. Na Žabljaku je prošlog ljeta izmjern udar vjetra od 156 kilometara na čas. Ali to su udari – jednom se desi i kratko traje i nema kontinuitet. Postignuti su i rekordi u obimu padavina, visini temperature, niskoj temperaturi, visini snijega, udarima vjetra. Primjećujemo da se posljednjih 10 godina ti rekordi obaraju. Svaki grad je u 2007. godina imao rekordnu temperaturu i to sa značajnim probijanjem. Specifično je da imamo već uređaje koji ne registruju te vrijednosti i moramo da ih mijenjamo. Naši termometri su maksimalno uređeni da mjere 45, a sada moramo da nabavimo nove sa 50 stepeni – kazao je Mitrović.

Sumorne prognoze

Prema podacima Svjetske meteorološke organizacije (WMO), dekada od 1998. do 2007. godine, najtoplija je od kako postoje instrumentalna mjerenja temperature, od 1850. godine. Osmatranja jasno pokazuju značajno zagrijavanje tokom 20. vijeka. Najtoplija godina u proteklih hiljadu bila je 1998. kada je temperatura na globalnom nivou porasla za 0,59 stepeni u odnosu na klimatsku normalu.

Projektovana srednja globalna površinska temperatura iznosi +1,4 do +5,8 stepeni za period od 1990. do 2100. godine, a projekcija nivoa mora je +9 do +88 centimetara, prema IPCC scenariju.

Tokom 20. vijeka nivo mora je porastao za oko 20 centimetara. Taj porast od dva milimetra po godini povećao se na tri milimetra tokom posljednje dekade. Osim toga, arktički morski led se smanjuje i značajno topi. Pokrivao je 13 miliona kilometara u 1978. godini, a za posljednjih 15 godina površina mu se smanjila za oko milion kilometara kvadratnih.

Vijesti