Premda ruske nuklearne rakete na teritoriju Srbije i RS neće izravno ugrožavati Hrvatsku jer su namijenjene udarima na SAD, Zagreb će se naći, u vojnom i političkom smislu, u krajnje osjetljivoj situaciji

Piše: Mladen Pleše

U Moskvi se užurbano razrađuju planovi, saznaje "Slobodna Dalmacija" iz dobro upućenih diplomatskih izvora, da se tik uz granice Hrvatske, na teritoriju Srbije i Republike Srpske, duž rijeke Drine, izgrade ruske raketne baze. Iz njih će se moći, predviđaju ruski vojni stručnjaci, interkontinentalnim raketama s nuklearnim bojnim glavama "pravodobno i maksimalno efikasno" suprotstaviti novom američkom raketnom štitu koji NATO pakt namjerava rasporediti u blizini europskog dijela ruskog teritorija.

Ako Vladimir Putin realizira planove ruskoga generalštaba, tada će doći do dramatičnih promjena u odnosu snaga između SAD-a i Rusije te u Europi i na Balkanu. Premda rakete neće izravno ugrožavati Hrvatsku jer su namijenjene udarima na SAD, Zagreb će se naći, u vojnom i političkom smislu, u krajnje osjetljivoj situaciji.

Uz vojne čimbenike koji su nagnali Moskvu da razrađuje planove o izgradnji raketnih baza uz rijeku Drinu, geostrateški eksperti tvrde da postoje i ozbiljni politički i ekonomski razlozi za takvu odluku. Ponajprije želja Moskve da se efikasno zaštite vitalni ekonomski interesi Rusije na Balkanu.

Srbijanska odluka

Poznato je, naime, da je ruski kapital sve snažniji, pa i dominantniji u Srbiji, Republici Srpskoj i Crnoj Gori.

Stoga nije čudno što se Moskva želi politički i vojno pozicionirati uz prostore u koje ulaže desetke milijardi dolara. Beograd, koji se dugo lomio hoće li se prikloniti Rusiji ili SAD-u i EU-u, zbog najave Washingtona i nekih članica EU-a da će priznati neovisno Kosovo, napokon je odlučio sklopiti čvrsto političko, vojno i ekonomsko savezništvo s Moskvom.

Znakovita je, u strateškom smislu, odluka Moskve da kupi naftnu industriju Republike Srpske, a potom i naftnu industriju Srbije. Navodno će za koji dan Moskva i Beograd u Sofiji potpisati ugovor o ruskom preuzimanju srpske naftne industrije, ali i plinovoda. Na taj način Rusija će posjedovati dvije važne rafinerije u Pančevu i Bosanskom Brodu, ali i srpski dio naftovoda iz sustava JANAF-a.

Tomu valja pridodati i najave da će Rusi graditi veliko skladište plina u luci Ploče. Sve to u potpunosti će promijeniti energetsku situaciju na Balkanu: Beograd i Banja Luka postat će potpuno ovisni o Moskvi, a Zagreb, posebice Ina, naći će se u sasvim novoj situaciji.

Velika sila

Sve te promjene na Balkanu posljedica su posve neočekivanog i dramatičnog ekonomskog oporavka Rusije. Posljednjih godina Moskva je, naime, ekonomski i financijski toliko ojačala da je preko noći ponovno izrasla u veliku političku silu.

Istodobno se ulažu milijarde eura u obnovu ruske vojne sile: već neko vrijeme na tajnim poligonima razrađuje se nekoliko novih velikih vojnih sustava koji će Moskvu definitivno pozicionirati kao ravnopravnoga vojnog partnera Washingtonu.

Jači utjecaj Moskve i na Balkanu i u Europi

Ulazak na Balkan Moskvi bi donekle nadomjestio gubitak ruske zone utjecaja u Europi. U posljednjih dvadesetak godina, nakon pada komunizma, Moskva je, naime, izgubila sva svoja važna politička i vojna uporišta.

Ona su se protezala od Poljske i Češke preko Bugarske, Rumunjske i baltičkih država do Mađarske i bivše Istočne Njemačke.

Hrvatski položaj

Sve te spektakularne promjene u blizini Hrvatske zahtijevaju od predsjednika Stjepana Mesića, Vlade Ive Sanadera i cijelog državnog vrha da žurno odrede vlastitu poziciju prema svim tim novim političkim, vojnim i ekonomskim fenomenima na Balkanu koji će bitno utjecati na položaj Hrvatske u međunarodnoj zajednici.

Amerika se povlači

SAD se ne namjerava izravno suprotstaviti prodoru Rusije na Balkan, što upućuje na mogućnost ponovne podjele interesnih sfera između Washingtona i Moskve. Naime, američki vojnici koji su bili stacionirani u vojnoj bazi Bondsteel na Kosovu premještaju se u nove kampove u Rumunjskoj i Bugarskoj. U Bondsteelu, od predviđenih deset tisuća vojnika, ostalo je njih samo oko dvije tisuće, a još samo prije dvije ili tri godine ta se baza smatrala najvažnijim vojnim uporištem SAD-a u Europi. Sada, međutim, Amerikanci nude državama Europske unije da se njihove postrojbe usele u tu supermodernu vojnu bazu dok se istodobno u Albaniji užurbano gradi četverotračna autocesta i brza željeznička pruga od Tirane do Prištine, što je od iznimna strateškog značenja zbog mogućeg osamostaljenja Kosova.

Slobodna Dalmacija