Neke jednostavne metode pomoći će i u preventivi i u liječenju

Piše: Dženeta Čokić

Jedan od »proizvoda« suvremena načina života, depresija, vrlo je osjetljivo stanje koje može imati razarajuće posljedice na psihu i tijelo. Iako se najčešće liječi antidepresivima mnogi upozoravaju da to i nije najsretnije rješenje. Novija istraživanja pokazuju da mnogima ti lijekovi zapravo ne pomažu pa istraživači nastoje pronaći metode koje će učinkovitije pomoći oboljelima.

Jedna od najpreporučljivijih je tzv. tehnika brainswitching, moćna kognitivna terapija koja može djelovati kao snažan antidepresiv. Kako depresija počiva u emocionalnim dijelovima mozga, ta se tehnika bazira na mentalnim vježbama kojima se neuronska aktivnost iz tih dijelova mozga prebacuje u misleće dijelove. I kod kuće je moguće primjenjivati jednostavnije oblike vježbe, poput igranja logičkih igara ili šaha… Dobro je i jednostavno zatvoriti oči, umiriti se i u sebi početi pjevati omiljenu pjesmu. Koncentracija na omiljene zvukove spriječit će da svijest o depresivnosti dopre do osjećajnih dijelova mozga.

Omega-3 masne kiseline važna su potpora gradnji živčanih stanica te posrednici u njihovu međusobnu komuniciranju. Stoga pomanjkanje unosa tih masnoća dovodi do povećana rizika od depresije. Istraživanja su pokazala da ljudi koji dva, tri puta na tjedan tijekom pet godina jedu masnu ribu uvelike umanjuju mogućnosti depresije i anksioznosti.

Aerobne aktivnosti također su vrlo dobra preventiva i terapija. Samo triput na tjedan po pola sata trčanja na zraku držat će depresiju podalje, a povećana razina endorfina u organizmu donijet će i dobro raspoloženje.

Dobre su i sve druge aktivnosti, posebice one na otvorenom, poput vožnje bicikla, šetnje ili brzog hodanja i slično. Suvremena istraživanja pokazuju da vježbanje na neki način osnažuje i mozak i to tako što utječe na poboljšanje pamćenja i ubrzanje kognitivnih procesa. Vjeruje se da je to moguće jer fizička aktivnost dovodi do povećane proizvodnje serotonina koji pomaže rast novih neurona. Niske razine te tvari povezuju se s depresijom. Nesanica pak može biti i uzrok i posljedica depresije. Tijekom dana organizam treba serotonin kako bi bio čio i poletan, a za dobar san nužna mu je proizvodnja melatonina. Počne li se potonji proizvoditi tijekom dana, uzrokovat će u najmanju ruku neraspoloženje, a potom i ozbiljnije poremećaje raspoloženja. Često depresija i jest posljedica proizvodnje pogrešna hormona u pogrešno doba dana. Biološki sat može se ponovno namjestiti na jednostavan način. Samo 30 minuta boravka na suncu dnevno pomoći će da se ritam vrati u normalu.

Vjesnik