Kemal Purišić (BS), poslanik u Skupštini Crne Gore: Ustavom niko nije potpuno zadovoljan zato što sadrži dosta kompromisnih rješenja

Piše: E. Kardumović

Bošnjaci.net: Uvaženi poslaniče Purišiću, es-selamu alejkum i hvala vam što ste se odazvali pozivu Bošnjaci.net.

Purišić: Alejkumu selam, hvala Vam što ste me pozvali. Zadovoljstvo mi je što sam ponovo sa Vama i što sam u prilici da se u svoje ime i u ime Bošnjačke stranke, obratim Vašem čitalaštvu, našim sugrađanima i sunarodnicima u zemlji i dijaspori.

Bošnjaci.net: Najvažnija tema je, svakako, novi Ustav Crne Gore. Šta je Crna Gora danas – država crnogorskog naroda, država konstitutivnih naroda ili građanska država? Na samom početku, molim Vas za najkraću ocjenu.

Purišić: Najkraće rečeno, Crna Gora je prema novom Ustavu građanska država sa ponešto od »ruha« svih njenih naroda i manjinskih zajednica.

Bošnjaci.net: Možete li nam to malo pojasniti?

Purišić: Na samom početku rada Ustavnog odbora, ponuđena nam je tzv. ekspertska verzija Ustava, koja je preferirala građanski koncept uređenja Crne Gore. To se vidi iz uvodnih normi Ustava, kojima je ona definisana kao država građana, gdje je građanin naveden kao nosilac suverenosti. To opredjeljenje je, bez obzira na neka osporavanja, opstalo do kraja i predstavlja se kao veliki rezultat ustavnog procesa.

Sami proces donošenja Ustava je obilježila neskrivena tendencija vladajućeg DPS-a i naročito SDP-a, da se „građanski ustav" nakiti sa što više crnogorskih atributa, kako bi svakome bilo potpuno jasno čija je to država. U nastavku rada na ustavu, energija opozicije, dakle i naše stranke je bila usmjerena upravo na sprječavanje tendencija da se pod plaštom građanskog, donese ustav države jednog – crnogorskog naroda. Da podsjetim, vlast je u preambuli Ustava insistirala na „istorijskom pravu crnogorskog naroda", na samo crnogorskom jeziku u službenoj upotrebi, na jednonacionalnim i jednovjerskim simbolima i dr. Opozicija je s druge strane tragala za prihvatljivim formulacijama koje će obezbijediti što ujednačeniji status svih građana pripadnika različitih naroda i manjinskih zajednica. Rezultat se može različito ocjenjivati ali je po meni on takav da svi možemo reći ovo je i naš ustav. Primijetio sam također, da kod rasprave u Parlamentu niko nije bio potpuno zadovoljan zato što Ustav sadrži dosta kompromisnih rješenja.

Bošnjačko pitanje u Crnoj Gori biće stalno otvoreno

Bošnjaci.net: Znači li to da Vaša stranka bošnjačko pitanje u Crnoj Gori smatra riješenim?

Purišić: Naravno da ne smatramo, iako se može reći da smo napravili značajan progres na polju njegovog ustavnog rješavanja. Da podsjetim, to je bio prvi i najznačajniji zadatak svih bošnjačkih partija i institucija u zadnjih 15-tak godina. Novi procesi integracija će sigurno obezbijediti puno više svjetla na političke prilike u Crnoj Gori i daju više nade da će se vremenom stvoriti bolje početne šanse za sve građane i sva područja države. To i jeste vizija građanskog društva.

Naša stranka je imala sreću da aktivno doprinese u završnoj fazi ovog važnog posla, kroz rad u Ustavnom odboru i u parlamentu. Javnost je mogla, makar dijelom, da isprati zalaganja Bošnjačke stranke s jedne strane i zalaganja ostalih »građanskih partija« s druge strane u pravcu rješavanja ovog pitanja i konačno, sada se mogu ocijeniti i rezultati. Mi mislimo da je unaprijeđen položaj Bošnjaka u ovom aktu i to u dovoljnoj mjeri da ga podržimo.

Inače, bošnjačko pitanje u Crnoj Gori je prije svega demokratsko pitanje i biće stalno otvoreno. U realnom svijetu, to je pitanje stalne borbe za osvajanja novih sloboda i prava. I to osvajanje mora biti kontinuirano, bez predaha, stalnim prisustvom, stalnom političkom akcijom, uvijek svježom političkom inicijativom. Konkretno, ukoliko se ono što je zapisano u Ustavu neposredno primijeni i donesu se kvalitetni zakonski projekti, onda možemo biti zadovoljni.

Uprkos svemu, u maksimalno mogućoj mjeri, kao stranka i mi kao poslanici, trudili smo se i dijelom uspjeli da ugradimo neke elemente konstitutivnosti i u ovaj, dominantno građanski Ustav. U tome smo se najviše okoristili zalaganjima procrnogorskih stranaka da kroz Ustav naglase crnogorske nacionalne vrijednosti, pa dijelom i onih prosrpskih koje su se upinjale da zadrže privilegije iz prethodnog, kao što je službeni status srpskog jezika.

Bosanski jezik je u novom Ustavu naveden kao jedan od jezika u službenoj upotrebi, zajedno sa srpskim, hrvatskim i albanskim. Bošnjaci će moći ubuduće svoj jezik ravnopravno koristiti u službenoj komunikaciji, imaće pravo da ga izučavaju i na njemu se informišu. Istovremeno smo eliminisali prisutnu konfuziju koja potiče iz različitog imenovanja jezika Bošnjaka u Crnoj Gori.

Bošnjaci.net: Da li je Bošnjačka stranka definitivno odustala od programskog zalaganja da Bošnjaci postanu konstitutivni element CG?

Purišić: Naravno da nismo, jer se radi o važnom programskom zalaganju. Međutim, treba imati u vidu i aktuelne uslove i mogućnosti da se neko zalaganje konačno realizuje. Iako nismo projektovali državu konstitutivnih naroda u klasičnom značenju, neki napredak je i u tom pravcu napravljen.

U početnoj fazi rada, predstavnici Bošnjačke stranke su uporno tražili da se u Ustav ugrade adekvatni mehanizmi za obezbjeđenje ravnopravnosti naroda i građana. Na nacrt Ustava koji je bio u javnoj raspravi, dali smo najviše primjedbi i prijedloga upravo na dio Ustava koji govori o tome. Kao razlog isticali smo nacionalnu, kulturnu, vjersku i regionalnu raznolikost crnogorskog društva, činjenicu da je u dobroj mjeri iskompromitovan građanski koncept uređenja države, činjenicu da nema većinske nacije i da postoje ozbiljne hipoteke iz prošlosti. Ideja je bila da se kroz način izbora Skupštine, obezbijedi adekvatna predstavljenost konstituenata crnogorskog društva, a da se nakon toga obezbijedi srazmjerni uticaj naroda i manjina na rad Vlade.

Ta zalaganja nisu imala prohodnost jer je građanski koncept uređenja države imao izrazito većinsku podršku partija i poslanika i u vlasti i u opoziciji. Pored toga, imali smo otvorenu preporuku i Vijeća Evrope i Venecijanske komisije da se držimo ovoga koncepta.

Uprkos svemu, u maksimalno mogućoj mjeri, kao stranka i mi kao poslanici, trudili smo se i dijelom uspjeli da ugradimo neke elemente konstitutivnosti i u ovaj, dominantno građanski Ustav. U tome smo se najviše okoristili zalaganjima procrnogorskih stranaka da kroz Ustav naglase crnogorske nacionalne vrijednosti, pa dijelom i onih prosrpskih koje su se upinjale da zadrže privilegije iz prethodnog, kao što je službeni status srpskog jezika, npr… Najmanje su nam pomagali i najmanje su se interesovali upravo predstavnici našeg naroda, koji su politički aktivni u procrnogorskom bloku stranaka koji predvodi DPS.

Mi mislimo da smo u konačnom, kao narod ili preciznije pripadnici bošnjačkog naroda već ugradili neke elemente konstitutivnosti u Ustav. Bošnjacima je u njemu projektovan status naroda – istina manjinskog naroda, sa pravima koja imaju i ostali narodi i nacionalne manjine. Ustavno rješenje preambule, jednakost pred zakonom, status bosanskog jezika, dvotrećinsko odlučivanje u Parlamentu o nekim zakonima, su neki od mehanizama ravnoteže među narodima i manjinskim zajednicama, a srazmjerno učešće u organima vlasti, autentično predstavljanje u zakonodavnoj vlasti, izbor bošnjačkog savjeta i dr. su neki od mehanizama zaštite kolektivnih prava i interesa Bošnjaka, koja su prepoznata kao napredno evropsko iskustvo u manjinskoj politici. I jedna i druga paleta prava i mogućnosti će nam biti dostupna, jer je crnogorski ustav, kao što sam već rekao, kombinacija kompromisnih rješenja. Vrijeme će pokazati da li će ovaj projekat opravdati našu podršku.

Status konstitutivnog naroda u Ustavu za Bošnjake, u klasičnom smislu riječi, će i dalje ostati naše važno političko zalaganje, naročito ako se nastavi po starom adetu kršenja Ustava.

Na unutrašnjem planu će rasti pritisak da se Ustav primijeni

Bošnjaci.net: Ima mišljenja da Bošnjaci nemaju mnogo razloga za zadovoljstvo. Kako komentarišete činjenicu da albanske nacionalne partije nisu podržale Ustav, a sve srpske partije glasale protiv njegovog usvajanja?

Purišić: Ako govorimo o novom Ustavu, onda se s tom ocjenom ne mogu potpuno složiti.

Ovaj Ustav u sebi nema ugrađene diskriminatorske norme, i štiti i skoro sva poznata manjinska prava i slobode koje treba da štite i afirmišu naše specifičnosti. Zato ga je, pored naše stranke, glasala i Hrvatska građanska inicijativa, a suštinski podržala i Demokratska unija Albanaca i Albanska alternativa. Istina je da poslanici pomenutih albanskih stranaka nisu prisustvovali glasanju, ali su ga javno podržali. Neke stranke poput SNP-a su procijenile da im je politički rizično da podrže ovaj akt, zbog statusa srpskog jezika, iako su aktivno radili na njemu, ugradili dio svojih prijedloga i bili nadomak odluke da ga podrže i u skupštini.

Naša pozicija je bila potpuno jasna. Kao jedna od suverenističkih stranaka, radili smo na unapređenju ustavnog teksta i kada smo procijenili da je napredak zadovoljio naše minimalne zahtjeve, mi smo ga glasali. U parlamentu smo jasno rekli da nismo potpuno zadovoljni Ustavom i da je propuštena šansa da se nekoliko pitanja bolje i trajno riješi. Ali, naša politička odgovornost je primjerena našoj realnoj političkoj snazi.

Osjećaj nezadovoljstva statusom Bošnjaka koji ste pomenuli je mnogo više rezultat kršenja Ustava i zakona nego što je dolazio od njegove manjkavosti.

Bošnjaci.net: Je li realno očekivati demokratizaciju crnogorskog družtva u skoroj budućnosti?

Purišić: Mislimo da je Crna Gora održiv državni projekat, samo ako se obezbijedi ravnopravnost svih njenih građana, pripadnika razičitih nacionalnih zajednica. Zato je demokratizacija društva ustvari cilj koji na dugi rok omogućava stabilnost političkih prilika, brzi ekonomski razvoj i obezbjeđuje dugoročnu državnu stabilnost.

Novi Ustav ima znatno više zaštićenih ljudskih i manjinskih prava nego prethodni. Ima takođe i više demokratskih instituta i procedura kojima će se pratiti vršenje javnih poslova. Ustav garantuje manjinskim zajednicama da imaju u skupštinama na republičkom i opštinskom nivou određeni broj autentičnih predstavnika, koji će imati izvorni legitimitet da zahtijevaju afirmaciju kolektivnih prava i vrijednosti. Manjine će imati pravo da izaberu manjinski savjet koji će biti partner Vladi kod unapređenja manjinskih prava. Na unutrašnjem planu će dakle rasti pritisak da se Ustav primijeni.

U procesu stabilizacije i pridruživanja Europskoj Uniji Crna Gora će pored ostalog, morati da bitno unaprijedi kvalitet javne uprave, ljudska i manjinska prava, ojača civilni sektor i unaprijedi regionalnu saradnju. U tome će imati i pomoć i stalni monitoring od strane nezavisnih ocjenjivača. To je spoljni važni faktor koji će stalno uticati na proces demokratizacije.

Uticaj mega bogataša na rad Vlade

Bošnjaci.net: Da li je moguć takav razvoj događaja u privatnoj državi nekoliko porodica i njihovih prijatelja?

Purišić: Crna Gora je mala zemlja koja je imala i još ima mnogo unutrašnjih problema na političkom, ekonomskom, socijalnom planu, na planu korupcije, kriminala, bezbijednosti građana i tako redom. U posljednje vrijeme je evidentan veliki uticaj na rad Vlade nekoliko mega bogataša koji su bliski vlastima i koji su stvarni dobitnici procesa privatizacije i ekonomskih reformi. U maloj Crnoj Gori, sa nejakim državnim institucijama i ozbiljnim neslaganjima oko političkih i ekonomskih prioriteta, moguć je jak uticaj ovih klanova.

Znate, Crna Gora, iako mala, preuzimala je, dobijala i dosta uspješno realizovala velike uloge u završnici južnoslovenske drame i procesu smirivanja tla. Zato je ekspresno primana u gotovo sve međunarodne organizacije, bez obzira na nezavidnu situaciju na unutrašnjem planu. Vlast je zbog te činjenice umislila da dobro vodi državu.

Međutim, sve se to moglo tolerisati od međunarodne zajednice, dok je bilo van njenih granica. Sada Crna Gora želi u euro-atlanske integracije i moraće prethodno da ispuni sve preduslove za prijem. Zato smo umjereni optimisti. Lično mislim da će i dalje biti dosta unutrašnjih otpora demokratizaciji i poštovanju propisa od strane neformalnih centara moći. Kada jedna ista grupacija ljudi toliko dugo vlada, očekivano je da skroz izgubi osjećaj mjere. Svi koji sa strane prate procese u Crnoj Gori, organizovani kriminal i raširenu korupciju označavaju kao glavni izazov krhkim institucijama vlasti. U Crnoj Gori, neminovno, mora doći do promjene vlasti ili makar do promjene načina vladanja. Već se naziru neke nove snage u intelektualnoj eliti Crne Gore od kojih se očekuje da promijene ovu vlast. Bošnjačka stranka pažljivo analizira političku scenu, radi u opoziciji koliko može i stvara preduslove da eventualno bude dio toga, dugo očekivanog procesa promjena.

Ustav zabranjuje samo prisilnu asimilaciju stanovništva a ona tiha, svakodnevna je gotovo neminovnost

Bošnjaci.net: Čini se da neki od naroda Crne Gore i nisu baš zainteresirani za očuvanje države?

Purišić: U javnosti pa i u Parlamentu, neke partije iz prosrpskog miljea se javno zalažu za reviziju referendumske odluke građana o državnoj nezavisnosti Crne Gore. To zalaganje je politički legitimno, ako ga podrži ustavom predviđena većina. Međutim, mislim da ono nema skoru budućnost, ukoliko procesi ne krenu nepoželjnim tokom. Narednih sedam do deset godina će se raditi na usaglašavanju pravnog poretka sa evropskim i pripremi privrede i institucija za te integracije. U istom smjeru se kreću sve države regiona, one će prethodno dobro sarađivati, pa će samim tim mnoge današnje velike teme biti zastarjele.

Bošnjaci.net: Kako komentarišete sve vidljivije namjere vlasti da asimiliraju dio građana, pripadnika manjinskih naroda i zajednica u Crnogorce i potom stvore državu Crnogoraca i ostalih građana?

Purišić: Da je na prošlom popisu crnogorska nacija imala natpolovičnu večinu, vlast bi, potpuno sam siguran, probala da i donese Ustav sličan srbijanskom ili hrvatskom, sa dominantnim položajem većinske nacije. Na mogućnost koju pominjete, kao narod, možemo uticati samo ako podignemo nacionalnu svijest i postignemo veći uticaj u društvu.

Drugo, Ustav zabranjuje samo prisilnu asimilaciju stanovništva a ona tiha, svakodnevna je gotovo neminovnost i stalan proces protiv kojega se bore nacionalne institucije i pojedinci, ako su zainteresovane za to. Da bi se tome procesu mogli suprotstaviti, moramo cijeniti naše osobenosti, afirmisati ih i prenijeti na nasljednike. To možemo uspješnije raditi ako svi pokažemo interesovanje za naše probleme i ako pojačamo naš politički uticaj kroz što jedinstveniji nastup. On ne mora nužno biti kroz jednu političku opciju ali treba da bude u funkciji nacionalnih interesa.

Dobro je što je Ustav usvojen u parlamentu uz dvotrećinsku podršku poslanika

Bošnjaci.net: Kao član Ustavnog odbora, učestvovali ste u kreiranju, izradi ali i opstruiranju u donošenju prijedloga, pregovorima u okviru opozicionog tima sa vlastima oko zajedničkih amandmana na prijedlog ustava, i konačno, usvajanju ustava. Čime ste zadovoljni i smatrate uspjehom vas i vaše stranke, a šta je to što je ostalo kao gorka pilula političkog kompromisa?

Purišić: Vrijeme koje dolazi će najbolje svjedočiti o vrlinama i manama novog Ustava i eventualnim političkim pogreškama Bošnjačke stranke. Mi u Bošnjačkoj stranci i ja lično sud o kvalitetu ustavnih normi donosimo upoređujući novi i prethodni Ustav, njegovu usklađenost sa međunarodnim pravom i njegovu realnost i primjerenost prilikama u Crnoj Gori.

Dobro je što je Ustav usvojen u parlamentu uz dvotrećinsku podršku poslanika iz šest političkih stranaka, što govori da je u značajnoj mjeri dogovoren i sadrži dosta kompromisnih rješenja. Kvalitet mu je u velikoj mjeri popravljen u odnosu na sve verzije koje su predlagane. Postojala je opasnost da se na referendumu ponudi građanima na usvajanje znatno lošiji tekst Ustava koji je vlast već bila pripremila kao prijedlog, prije nego što je udružena opozicija ponudila svoje prijedloge. On bi bio po volji samo aktuelnoj vlasti i građanima crnogorske nacionalnosti.

Novi kvalitet usvojenog Ustava je to što se priznaje nadređenost međunarodnog prava i ugovora nad domaćim pravom. To će omogućiti stalnu nadgradnju domaćeg prava i njegovu permanentnu usaglašenost sa evropskim standardima.

Bošnjački narod ovim Ustavom, po prvi put, dobija pravo na dio zajedničkog državnog nasljeđa i državnog identiteta.

Pomenuću konkretno neke od dometa novog Ustava:

– Prvo: Narodno ime Bošnjak se našlo s ostalima ravnopravno u Preambuli Ustava.

– Drugo: Bosanski jezik je u novom Ustavu naveden kao jedan od jezika u službenoj upotrebi, zajedno sa srpskim, hrvatskim i albanskim. Bošnjaci će moći ubuduće svoj jezik ravnopravno koristiti u službenoj komunikaciji, imaće pravo da ga izučavaju i na njemu se informišu. Istovremeno smo eliminisali prisutnu konfuziju koja potiče iz različitog imenovanja jezika Bošnjaka u Crnoj Gori.

-Treće: Katalog manjinskih prava je ipak na zadovoljavajućem nivou, i obezbjeđuje očuvanje identitetskih osobenosti svih i omogućava više učešća u vlasti na svim nivoima, što do sada nije bilo slučaj. Ustav dopušta mjere pozitivne diskriminacije manjina dok se ne postigne potpuna ravnopravnost manjina u društvu.

– Četvrto: Novi Ustav će omogućiti dalju decentralizaciju i profesionalizaciju vlasti, jačanje lokalne samouprave, osnivanje novih opština, ravnomjerniji regionalni razvoj, jačanje prekogranične saradnje i sl.

-Peto: Dogovoreno je da se kroz izmjenu Zakona o državnim simbolima obezbijedi da oni uvažavaju nacionalna i vjerska osjećanja svih građana Crne Gore.

– Šesto: Obezbijeđeno je stečeno pravo naših državljana koji su svojom inicijativom stekli i državljanstvo druge države.

-Sedmo: Način ostvarivanja manjinskih prava će se zakonom uređivati uz dvotrećinsku podršku u parlamentu, što je bila procedura za promjenu Ustava. To treba da ojača političku samostalnost predstavnika manjinskih zajednica.

Po našem mišljenju, u procesu donošenja novog Ustava bilo je i nekoliko propuštenih šansi i to jesu objektivno mane ovoga Ustava.

Prva je što u preambuli Ustava nije jače naglašena i ravnopravnost naroda i manjina kao kolektiviteta.

Druga nedosljednost je što bosanski jezik nije potpuno ravnopravan i u statusnom i u simboličkom smislu sa crnogorskim jezikom.

Potom, iako opis grba i zastave u Ustavu nedvosmisleno stvara obavezu da se vjerska i monarhistička obilježja iz ovih simbola uklone, propuštena je šansa da se dogovore i usvoje potpuno novi državni simboli koji spajaju a ne dijele realno društveno biće Crne Gore.

I konačno, posredno su a ne decidno garantovana takozvana kolektivna prava manjinskih zajednica u Ustavu, iako su predviđena i garantovana neka od kolektivnih prava i ustanovljeni neki kolektivni organi manjina. To je rezultat unutrašnjih strahova da se ne zloupotrijebe ova prava.

Vijeća i nove opštine

Bošnjaci.net: Koje su to najvažnije aktivnosti koje slijede a važne su za popravljanje položaja Bošnjaka u Crnoj Gori?

Purišić: Mislim da svako treba da uradi svoj dio posla u oblasti gdje radi i gdje može da pruži najviše.

Mi u parlamentu treba da do Nove godine donesemo novi Zakon o državljanstvu. Do kraja januara treba da usvojimo set izbornih zakona kojima će se obezbijediti autentična prestavljenost manjina u parlamentu kao i Zakon o manjinskim pravima i slobodama u koji će se ponovo vratiti norme o političkoj predstavljenosti manjina. Do kraja aprila treba da usvojimo novi Zakon o teritorijalnoj organizaciji Crne Gore, koji bi trebalo da omogući formiranje nekoliko novih opština, za koje smo kao narod zainteresovani. U toku je rad na osnivanju Fonda za manjine koji će ubuduće preuzeti funkciju finansiranja rada Vijeća manjina i finansiranje projekata zaštite nacionalnog identiteta i afirmacije kulturne baštine manjina.

Vlada i Ministarstvo za ljudska i manjinska prava treba da se, u narednom periodu, ozbiljnije pozabave implementacijom Zakona o manjinskim pravima i slobodama i to u svim njegovim segmentima. U toku su aktivnosti formiranja Vijeća, što je predviđeno ovim Zakonom i tu očekujemo da će ministarstvo i njegove službe pružiti potrebnu edukaciju i dati neophodna uputstva.

Jako je važno da kao pripadnici našeg naroda radimo na jačanju svojih kapaciteta i pojedinačno i kroz jačanje naših institucija, kako bi mogli da koristimo pripadajuća prava.

Moje svježe iskustvo iz rada u Ustavnom odboru je da svako brine svoju brigu i radi na svom problemu. Tako su građanske stranke, pod plaštom borbe za opšte crnogorske interese brinule isključivo o interesima najbrojnijeg crnogorskog naroda. Zato Bošnjaci moraju budno pratiti sve političke procese i imati aktuelni odgovor na sve političke izazove koji se pojave. I to sa što više izvornog legitimiteta da upravljaju svojom sudbinom.

Bošnjaci.net: Gospodine Purišić, hvala Vam što ste odvojili vrijeme za ovaj razgovor.

Purišić: Hvala Vama.

Bošnjaci. net