Tom Džekson, sekretar Svjetske konferencije velikih loža, za "Vijesti" o ciljevima moderne masonerije
Piše: M.Babović/Vijesti
Uz sve probleme i muke savremenog čovječanstva filozofija slobodnog zidarstva i filozofija slobodnog čovjeka i jednakosti ljudi, nikad se ne mijenjaju. Zbog toga se čini da je masonerija važnija danas nego što je bila u prošlosti. Ona mijenja svoju filozofiju djelovanja i prilagođava se uslovima u kojima živi, ali osnovni smisao slobodnog zidarstva, da se od dobrih ljudi naprave još bolji, ostaje zauvijek isti i masoneriju čini svevremenom – kazao je u razgovoru za "Vijesti" Tom Džekson, sekretar Svjetske konferencije velikih loža.
Džekson, koji je došao u Crnu Goru da bi prisustvovao današnjoj ceremoniji unošenja svjetlosti u Veliku ložu Crne Gore, koja će se obaviti na Cetinju, kaže da slobodno zidarstvo nikada nije bilo stagnantna i učmala organizacija.
– Masonerija se mijenjala u odnosu na potrebe društva u kojem živi. Možemo da mijenjamo filozofiju djelovanja, ali ne i da napustimo stotinama godina stara načela masonerije. Htjeli, ne htjeli, moramo da se prilagođavamo savremenom svijetu, ali nikako da se odreknemo osnovnog smisla slobodnog zidarstva, da od dobrih ljudi treba praviti još bolje. Naša briga je da takvi, dobri ljudi vladaju svijetom. I to ne kao slobodni zidari, nego kao pojedinci koji su članovi društva i čine mu dobro. U tome je osnovni princip masonerije: uzmite dobre ljude, naučite ih osnovnim principima slobodnog zidarstva i pustite ih da ih primjenjuju u društvu – objašnjava Džekson.
Slobodno zidarstvo, nastvalja Džekson, nije isto – "jednobojno" na svim krajevima planete.
– Na masoneriju utiču društvene potrebe i potrebe ljudi. Zbog toga je ona različita u različtim krajevima svijeta. Zbog toga je slobodno zidarstvo slobodnije, otvorenije i "vidljivije" u SAD, nego u Evropi i ostatku svijeta, gdje je zbog progona moralo da se krije i bude tajnovito. Slobodni zidari u SAD nikada nijesu morali da se kriju i okupljaju na tajnim mjestima. Sve tajne slobodnog zidarstva u SAD se mogu naći u svakoj boljoj bibilioteci – kaže on.
Džekson razlikuje nekoliko stilova slobodnog zidarstva.
|
Zidari na mnogim uticajnim mjestima Džekson kaže da, nezavisno od dijela planete koji se posmatra, "postoji mnogo ljudi na istaknutim društvenim pozicijama, koji su slobodni zidari, ili su pod uticajem te filozofije". – U SAD je to evidentno, jer je ta država formirana na principima masonske filozofije – kazao je on. Masonerija, po njegovom mišljenju, ima veliku priliku da se povrati u zemlje Istočne Evrope i Afrike. – Iako odavno postoji u Istočnoj Evropi, dugo je bila potiskivana zbog političkih neprilika. Sada se vraća i ima dobre prilike da pozitivno utiče na ta društva. U mnogim afričkim zemljama osnivaju se masonska bratstva i tamo masonerija ima velike šanse. U zemljama poput SAD, gdje masonerija postoji stotinama godina, ne postoji tako veliki prostor za uticaj na razvoj društva, ali postoji prilika da utiču na potrebe ljudi. Treba znati da smisao masonerije nije da riješi probleme čovječanstva, već da razvije pojedinca koji, kada dođe na uticajnu poziciju, može rješavati krupne probleme – kazao je on. Džekson kaže da sveštenici zamjeraju masonima što se bave samo dobrim pojedincima. – Jednom mi je jedan sveštenik rekao: vaša svrha je da dobrog čovjeka učinite boljim, ali izgleda da ignorišete čovjeka kojem je zaista potrebna pomoć. Rekao sam mu da je to njegov posao. Na svijetu postoji mnogo religija, ali, koliko ja znam, ne postoji, niti je postojala, nijedna organizacija kao masonerija kojoj je cilj da poboljša pojedinca – rekao je Džekson. |
– U Evropi postoji filozofski stil slobodnog zidarstva, zato što se na Starom kontinentu zadržala intelektulana i filozofska potka koju masonerija ima od svog postanka. Masonerija u Latinskoj Americi mogla bi se definisati kao sociološko slobodno zidarstvo, jer njom uglavnom upravlja okruženje u kojem živi. U Meksiku je dominantno političko slobodno zidarstvo, jer je prisutna jaka tendencija da masonerija bude uključena u društveno-političke tokove. U Sjevernoj Americi bi se moglo nazvati dobročiniteljsko, ili humanitarno slobodno zidarstvo. Tamo je glavni zadatak da se prikupi što više novca za dobrotvorne svrhe – kazao je Džekson.
Sekretar Svjetske konferencije velikih loža kaže da masonerija ne teži da postane religija budućnosti.
– Slobodno zidarstvo je iznad svih religija u tom smislu što se ne ograničava na jednu teologiju. Jedini zahtjev koji mi imamo jeste vjera u višu silu. Nije bitno da li je neko katolik, musliman ili protestant. Svi koji su dobri, prihvatljivi su u masoneriji. Ni na koji način mi nijesmo i ne pokušavamo da budemo neka supervjera, nemamo doktrinu, nemamo metodologiju spasenja, mi smo samo grupa koja je spremna da prihvati ljude bez podjela vjeroispovijesti – kazao je Džekson.
On je ocijenio da su religijie "sebične", i svaka za sebe tvrdi da jedina nudi spasenje.
– Mi nikada nećemo biti to. Mi smo smo spremni da primimo svakog dobrog čovjeka i da ga ohrabrujemo da, u skladu sa svojom savješću, obožava svog Boga – kaže Džekson.
0 Comments