Dr Džudi Bat, ekspertkinja pariskog Instituta za bezbjednosne studije EU, u intervjuu za Vijesti govori o procesima u Crnoj Gori

Piše: Neđeljko Rudović/Vijesti

Za Crnu Goru je sada važno da dobije jaku opoziciju i da dođe do stvarne promjene vlasti. Potpuno nova vlada bi vam dobro došla. Kada su jedna ili dvije partije dugo na vlasti, onda to nije zdravo na dugi rok, ocijenila je dr Džudi Bat, ekspertkinja pariskog Instituta za bezbjedonosne studije Evropske unije(EUISS).

Kako vidite političku situaciju u Crnoj Gori?

– Rekla bih da postoji mali progres. Vaš glavni zadatak je da napravite širi konsenzus i pređete preko starih podjela između podržavalaca i protivnika nezavisnosti. To još nije učinjeno, što je za žaljenje, ali je za tango potrebno dvoje.

Mislim da to otežava i situacija u Srbiji zbog Kosova, posebno kod dijela stanovništa Crne Gore koji se osjećaju vezanim za Srbiju.

Rješavanje statusa Kosova izaziva nacionalističku retoriku u Srbiji, pa se pominje Republika Srpska u zamjenu za Kosovo, mogu se čuti glasovi i da nezavisnost Crne Gore nije nešto što je nepovratno. Zato mislim da kada se Srbija sredi, onda će se srediti situacija i u Crnoj Gori. Crna Gora još pati zbog regionalnih problema, bez obzira što je nezavisna.

Prošle jeseni ste pozdravili odluku Đukanovića da se povuče sa premijerske funkcije, ali će on sada biti reizabran za lidera DPS-a i možda biti kandidat za predsjednika Republike. Kako to komentarišete?

– Očigledno je da je ostao važan igrač iza scene. Ostao je ekstremno popularan, tako da sada možda slijedi druga ili treća etapa Đukanovićeve ere.

On je najavio da će istovremeno razvijati privatni biznis?

– Nadam se da vam je Zakon o konfliktu interesa u punoj funkciji. U malim zemljama kao što je Crna Gora miješanje politike i biznisa nije baš preporučljivo.

Da li Vas je iznenadio jer je prvi utisak bio da je donio odluku da se potpuno povuče iz politike?

– Ne. Očigledno je bio umoran, vodio je Crnu Goru kroz veoma težak period, pokazao je da je efikasan političar i vrlo je teško za bilo koga iz Crne Gore da izađe iz njegove sjenke. Još je mlad, aktivan, energičan… Ali, mislim da bi bilo dobro vidjeti da se pojavi neko ko će za Đukanovića biti izazov. Vidim da bi Medojević mogao biti privlačniji i za dio birača DPS-a od Vujanovića.

I Vujanović je bio vrlo uspješan i poštovan predsjednik, ali i on je dugo tu tako da bi promjena dobro došla. Ali stvarna promjena vlasti u Crnoj Gori. Potpuno nova vlada bi dobro došla. Kada su jedna ili dvije partije na vlasti dugo onda to nije zdravo na dugi rok.

Da li bi bilo zdravo da u Vladu uđe treći partner?

– Bilo bi zdravo da dobijete jaku opoziciju, sposobnu da vlada bez DPS-a barem jedan mandat. To je važno za depolitizaciju države. Na sjeveroistoku Engleske, 60-ih i 70-ih godina laburisti su stalno držali vlast na lokalnom nivou i korupcija je išla sa tim. Nije tako kada imamo stvarne promjene. Isto je u Italiji bilo nakon Drugog svjestkog rata kada su stalno iste partije u koaliciji bile na vlasti. Demohrišćani su stalno bili na vlasti, kao i korupcija.

Ako odvojite partije od vlasti za jedan period, pa neka se vrate opet, država postaje autonomna od partijske kontrole, što je važno za demokratiju.

U Vladi trenutno postoji sukob između krajnje liberalnog i socijalnog koncepta upravljanja državom i gazdovanja nacionalnim resursima. Koji je model, po Vašem misljenju, prikladniji za Crnu Goru?

– Pogledajte Estoniju ili Slovačku u tranziciji. Svaka zemlja koja može da bira želi da dostigne nivo socijalne pravde kao u Skandinaviji. Ali je pitanje da li je u poziciji da to uradi.

Estonija je uspjela?

– Može se tako reći. Ona u zadnjih nekoliko godina ima privredni rast od 10 odsto. Postoji problem siromaštva, postoje gubitnici tranzicije, ali na kraju sa dinamičnom ekonomijom i efikasnim sistemom oporezivanja i ubiranja prihoda, ta država je dobit distribirala i gubitnicima.

Kada govorimo o liberalnoj ekonomiji, u malim zemljama to mora biti kombinovano sa efikasnom državom. Za Crnu Goru je najvažnije obrazovanje. To je vaše najveće blago i obrazovanje primarno mora biti u rukama države. Morate ostaviti prostora i za privatne škole, ali država mora biti sposobna da obezbjeđuje obrazovanje, zdravstvenu njegu i odgovarajuću socijalnu sigurnost.

A koliko je kompatibilna liberalna ekonomija sa korupciji podložnim državnim aparatom?

– Liberalna ekonomija obezbjeđuje državi efikasnost ako se porezi adekvatno prikupljaju. I ako država nije korumpirana. Ključ je da imate efikasnu državu. To je evropski standard. Sve članice EU imaju države socijalne pravde, na razne načine. Ali imaju probleme modernizacije pružanja javnih usluga. Nije pitanje da li ćete imati liberalnu ekonomiju ili državu socijalne pravde, ključ je da nađete odgovarajuću modernu kombinaciju i napravite efikasnu transparentnu nekorumpiranu državu.

Bolji su novi izbori nego referendum za ustav

Da li je, po Vašem mišljenju, bolje da novi ustav bude usvojen u parlamentu ili na referendumu?

– Posao parlamenta je da dogovori ustav. U suprotnom, značilo bi da parlament ne može da odlučuje. Referendum bi opet izazvao podjele i ponovo otvorio mnogo tih starih pitanja u vezi sa nezavisnošću. U ovih do sada 15 odsto neusaglašenog teksta riječ je o simbolima, odnosno o pitanjima nacionalnog identiteta. Parlament postoji da pravi kompromise. Ako to nije u stanju, ne treba raspisivati referendum, već ga treba raspustiti i održati nove izbore.