Vesna Medenica, Državna tužiteljica Crne Gore, o ulozi svoje obitelji u pohodu na Hrvatsku

Piše: Slobodna Dalmacija

Mučiteljima hrvatskih stradalnika u logoru Morinj uskoro bi se trebalo suditi pred crnogorskim sudovima, a optužnice će podizati glavna državna tužiteljica Crne Gore Vesna Medenica, koju je crnogorski književnik Jevrem Brković ovih dana javno optužio za sudjelovanje na dubrovačko-hercegovačkom ratištu. O konkretnim aktivnostima odvjetništva dviju država, nakon potpisivanja Sporazuma o suradnji i gonjenju počinitelja ratnih zločina, te zločina protiv čovječnosti i genocida, koji su koncem srpnja potpisali Medenica i njezin hrvatski kolega Mladen Bajić, kao i o aferi u čijem se središtu našla, sa crnogorskom državnom odvjetnicom razgovarali smo u njezinu podgoričkom uredu.

Očekujem dokaze iz Hrvatske

Iz Županijskoga državnog odvjetništva u Dubrovniku adresirani su Vam zahtjevi koji se odnose na istragu vezanu uz logor u blizini Risna, gdje je tijekom rata bilo zatočeno tristotinjak stradalnika – ratnih zarobljenika i civila s najjužnijega hrvatskog područja. Što je do sada konkretno učinjeno?

– Traženi su podaci o identitetu osoba protiv kojih se u Hrvatskoj vodi istraga i sumnjiče se da su počinitelji ratnih zločina u tom logoru, a nisu dostupni hrvatskom pravosuđu. Utvrdili smo identitet i prebivališta tih osoba i podatke adresirali hrvatskim kolegama. Što se tiče podataka koji su vojna arhiva nekadašnje JNA, upite smo poslali u Beograd.

Znači, od toga vjerojatno nikada ništa?

– Bit ću ustrajna tražeći te informacije i nadam se da će ih dostaviti. Ako i ne stignu, to ne znači da neće biti dovoljno dokaza da krenemo s procesima.

Za koliko se osoba Dubrovnik "raspituje"?

– Do sada za 12. Neki su u međuvremenu umrli, neki su na području Srbije, ali većina, odnosno njih 9, živi u Crnoj Gori.

Njihova imena dijelom su već poznata dubrovačkim braniteljima koji su bili u Morinju, kao i zanimanja kojima se njihovi nekadašnji mučitelji danas bave.

– Nećemo za sada objavljivati imena, jer bi se mogli "izgubiti" preko noći.

Traženi su i podaci za tri osobe koje su umrle u tom logoru.

– Da. Dostavili smo konstatacije i potvrde njihove smrti.

Jesu li Vam iz Hrvatske u međuvremenu adresirani i dokazi?

– Ne, očekujem ih.

Hoće li osumnjičena lica uskoro i odgovarati pred crnogorskim sudovima?

– Još ništa ne znam o dokazima kojima raspolaže tužitelj u Dubrovniku, ali računam na punu profesionalnost kompletnog Državnog odvjetništva Hrvatske na čelu sa Mladenom Bajićem. Vjerujem da su napravili pravu procjenu te da će dokaz, koji je za njih valjan, biti to i za nas. Temeljem dokaza slijedi i podizanje optužnica pred crnogorskim sudovima.

Bit će ovo pouka svim zločincima

Ipak, i po dostavljanju dokaza Hrvatska se ne odriče daljnjega kaznenog progona osumnjičenika za ratne zločine.

– Oni imaju povjerenje u crnogorsko pravosuđe, ali pratit će naše daljnje aktivnosti. Adresiranjem dokaza u Podgoricu, neće arhivirati te predmete. To će učiniti tek onda i ako budu zadovoljni našim daljnjim postupanjem.

Stalno ističete političku volju kao i profesionalnu spremnost svih koji su u Crnoj Gori zaduženi za krivični progon, da osobe koje su počinile ratne zločine izvedu pred lice pravde i kazne. Koliki je potencijal crnogorskog pravosuđa?

– Mogu garantirati za Državno tužiteljstvo Crne Gore, a kako će sve proći pred sudovima sada, ne mogu tvrditi. Mislim, ipak, kako svi shvaćaju da su nam to prioriteti.

Ne bi se moglo reći s obzirom na slučaj deportacije muslimana, odnosno bosanskih izbjeglica iz Crne Gore, koje je 1992. godine crnogorska policija "predala" vojsci Radovana Karadžića.

– Više od godinu i pol taj predmet je pred sudom i tu imamo negativno iskustvo. Ne bih voljela da i sa suđenjima za ratne zločine u logoru Morinj bude tako, jer bi u tom slučaju u pitanju bila samo farsa, kojom ne bi bile na dobitku ni Crna Gora ni Hrvatska. Ovo je Balkan. Povijest nam se ponavlja i ne želimo djelovati na način koji bi nekome u budućnosti eventualno ostavio nadu da ponovno može ratovati i svašta u tom ratu raditi, a ne odgovarati za svoja nedjela. Stoga će poruka svima koji se ikada taknu oružja biti jasna – za svoje će zločine odgovarati, ma gdje bili!

Brković je daleko od čovjeka

Hrvatska javnost zasigurno će s velikom pozornošću pratiti suđenja koja slijede. Što poručujete onima koji, s obzirom na prošlost, sumnjaju u pravednost crnogorskih sudova?

– Optužnice će biti kvalitetne i utjecat ću da ti postupci imaju zakonski tok i budu što brži. Ostavimo da suđenja počnu, pa ćemo ih tada i komentirati.

Jeste li čitali knjigu "Sjećanja dubrovačkih logoraša", koja je tužni podsjetnik preživjelih na stradalničke dane?

– Nisam, ali ću se u postupku koji će ići, vjerojatno susresti i s tom knjigom.

Ovih dana u središtu ste i jedne vrlo neugodne afere. Nakon što je nedavno na Federalnoj televiziji BiH, u emisiji "Javna istina", izjavio da ste zajedno s ocem i bratom mjesec dana bili na dubrovačko-hercegovačkom ratištu, crnogorski književnik Jevrem Brković je optužbe na Vaš račun ponovio i u Feral Tribuneu.

– Aferom to ne bih nazvala, jer su za aferu potrebni akteri, a na suprotnoj strani ne vidim nekoga tko bi mi mogao parirati i od nečega, što je neistina, raditi aferu.

Najavili ste tužbu protiv Brkovića, koji je rekao i da sa "svojom hipotekom niste smjeli nikuda iz Kolašina", te da "danas nemate pravo surađivati s Bajićem i određivati hoće li se i protiv koga podizati optužnice za događanja na dubrovačkom ratištu".

– Jesam, ali ću dobro razmisliti da li ga tužiti, jer se tuži čovjeka, a on je daleko od toga. Tvrdi da sam ostavila dvoje djece i pošla na ratište, a nisam koristila čak ni kompletan porodiljni dopust, jer sam kao jedini tužitelj tada u Kolašinu morala ići na očevide, provoditi istrage i podizati optužnice. Nemam ni dana bolovanja tada, niti odmora.

Navodi se i da su se Vaš otac i brat dobrovoljno prijavili u kolašinsku brigadu "Veljko Vlahović", te otišli na dubrovačko-hercegovačko ratište.

– Bili su. Časno pošli i nakon mjesec dana časno se vratili! Ako se utvrdi da su činili ratne zločine, a znam da nisu, i njima će se suditi. Tada je 99 posto Crnogoraca mobilizirano i pozvano od JNA. U Kolašinu se možda samo njih pet nije odazvalo, jer je to bio "lov na vještice". Medijska propaganda je činila svoje, prijetilo se hapšenjima ako se ne ode u rat, i pljuvalo na one koji se nisu odazivali vojnim pozivima.

Bilo je i onih koji se nisu odazivali.

– Baš nedavno je komentirao jedan od mojih tužitelja "e, što sam sve preživio odbivši da pođem u rat".

Moji su bili u zabludi

Kako možete reći "časno" za sudjelovanje dijela Vaše obitelji u događanjima kojih se časni Crnogorci srame i koja će hrvatska javnost pamtiti, a crnogorska nositi kao tamnu povijesnu mrlju?

– Mislim na to da su živjeli časno i pošteno, a tako se ponašali i na ratištu. Nisu krali, palili niti ubijali. Odazvali su se pozivu tadašnje države, a o događanjima iz tog doba mišljenje je dala i crnogorska službena politika, kojemu ne bih imala ništa dodati.

Kako Vi i Vaša obitelj danas gledate na taj suludi pohod?

– To je bila zabluda potaknuta medijskom propagandom i neobaviještenošću. Kasnije se uvidjelo kako nam je plasirano ono što nije imalo temelja u stvarnosti.

Diktirane i plaćene laži o meni

Tek prije nekoliko dana ste demantirali Brkovića, ustvrdivši "da laže". Zašto to niste učinili ranije kada je sve objavljeno na BiH televiziji ?

– Nisam znala da je objavljeno. Diskutabilno je zašto se uopće takve laži plasiraju u okruženju, a ne u Crnoj Gori i zašto baš sada. Diktirano je i plaćeno da se to protiv mene kaže. Treba oblatiti državne organe Crne Gore, i to onda kada je suradnja sa hrvatskim odvjetnicima u uzlaznoj liniji. To prije jer surađujemo i u oblasti organiziranog kriminala što, izgleda, nekomu smeta. I s oslobađajućom odlukom u povodu ubojstva ovdašnjeg novinara vidim neku vezu. Vjerojatno nekome smetam i u pohodu k osuđujućim presudama. Povući se neću i dokazat ću da 27 godina u pravosuđu svoj posao pošteno radim te da nisam kolebljiva i strašljiva. To su sve insinuacije i dokazat ću da je tako!

Za logor nisam čula

Četvrtu ste godinu na ovoj funkciji. Zašto ranije, prije "poticaja" iz Hrvatske, niste inicirali istragu vezanu uz crnogorski ratni pohod na Dubrovnik, a u tom kontekstu i za Morinj?

– Za Dubrovnik je po tadašnjem, a i sadašnjem Zakonu o krivičnom postupku nadležan tužitelj u mjestu izvršenja djela. Što se Morinja tiče, vjerujte, za taj sam logor čula prvi put kada sam iz Dubrovnika dobila taj zahtjev. Bila sam zatečena, zbunjena i zgrožena.

Prvi put ste čuli?

– Radila sam u Kolašinu, a mnogo toga se skrivalo iz toga doba. To je bila JNA. Začuđeni su bili i mnogi drugi s kojima sam razgovarala, jer nismo raspolagali mnogim informacijama. Možda su Primorci znali, ali na sjeveru Crne Gore o tom se logoru ništa nije znalo.

Jasmina Mrvaljević