Crnogorska vlast treba u predreferendumskom periodu da se usredsredi na unutrasnji konsenzus i reforme, a problem na koji treba da se fokusira je borbu protiv korupcije i kriminala

Piše: Republika

INTERVJU: Potpredsjednik Komiteta za odnose sa zemljama jugoistocne Evrope u Evropskom parlamentu, Hans Svoboda

Crnogorski zvanicnici jasno najavljuju referendum u proljece 2006. Kakvom vidite crnogorsku evropsku perspektivu, kao i perspektivu uopste, u slucaju da se nakon referenduma dodje do nezavisnosti?

– To zavisi od toga kako se stvari odrade. Nije pitanje da ili ne. Naravno,to otezava stvari jer se dobija vise potencijalnih drzava kandidata, i tezi je put. Ali, u svakom slucaju, EU mora da promijeni svoj nacin donosenja odluka, da bi bio efikasniji i brzi. Veoma je vazno kako se postuje glas manjina na tom referendumu, jer ce biti dosta ljudi koji su protiv, dosta ljudi ima jake veze sa Srbijom. Nije pitanje tipa da ili ne, vec je pitanje pronalazenja konsenzusa u samoj zemlji. Mislim da, slicno u mojoj zemlji nakon Drugog svjetskog rata, najvaznija stvar nije da se donese odluka, vec kako ce da se donese odluka, i kako ce se organizovati veze sa Srbijom u buducnosti, da li postoji mogucnost da se ima zajednica nezavisnih drzava na Balkanu, kako se ona promovise u Crnoj Gori, i ima puno pitanja osim referendumskih.

Pomenuli ste potrebu za konsenzusom. On je, ipak, cini u Crnoj Gori dosta daleko, jer zagovornici pojedinih politickih opcija, o tome nece uopste da diskutuju za istim stolom. Da li je moguce da intenzivna manjina moze blokirati progres, po pitanju ikakvog konsenzusa?

– Nije to pitanja blokiranja progresa, jer je na kraju odluka na vecini. Ako postoji vecina, prema vazecem pravnom okviru, donijece se odluke. To ipak zavisi i od toga kako oni koji se bore za nezavisnost komuniciraju sa obicnim gradjanima.Nije pitanje konsenzusa izmedju politickih partija, vec o konsenzusu medju stanovnicima. EU ce pazljivo motriti kako se saopstavaju argumenti u korist nezavisnosti, kako oni koji su za nezavisnost pristupaju obicnim gradjanima, gradjanima na srpskoj strani, koji mozda nijesu za nezavisnost.To ce biti pazljivo praceno u EU, i od toga ce da zavisi i njen sud po tim pitanjima.

Dosta je rasprava i o pravnom okviru, i o tome kakva je vecina neophodna da bi se imao uspjesan referendum, ciji bi rezultati bili medjunarodno priznati. Kakav je Vas savjet i sugestija, na osnovu medjunarodnih i EU standarda?

– Nema fiksiranih standarda. Uobicajeno bi bilo da je kvalifikovana vecina dvotrecinska. Pitanje je da li je dvotrecinska vecina, ili 60 odsto ili negdje blizu. Ipak, tada se moze reci da postoji jasna vecina za nezavisnost. Naravno, ne zelim ovime da dajem nikome pravo da bude blokirajuca manjina, ali ipak smatram da potencijalna vecina mora da bude pametna, da bi ubijedila ljude da je za njih vazno da ucestvuju, i da uvjere ljude kako nezavisna Crna Gora moze da saradjuje sa susjedima, posebno sa Srbijom.

U Srbiji, i dijelu Crne Gore ima komentara da moguca crnogorska nezavisnot vraca Crnu Goru na sami pocetak evropskih integracija. Kakv je Vas stav o tome?

Mislim da to nije istina. Mozda ima nekih drzava clanica EU koji vide ovakav razvoj kao negativan, ali se mora reci da je cio proces integracija Srbije i Crne Gore sa EU u najmanju ruku proces koji ce trajati desetak godina. Zato kratkorocni zastoj nece imati dugorocne efekte. Najvaznije je pitanje saradnje sa Hagom, proces reformi, borba protiv korupcije i kriminala, pitanja tipa – sta se desava u policiji… To su glavni elementi. Za nas pitanje nezavisnosti nije vazna stvar, vec je vazno kakva je drzava Crna Gora. Ako se po novinama u Crnoj Gori govori o losem razvoju dogadjaja, zbog kriminalnih aktivnosti usred policije – to su glavna pitanja, i na to mora da se koncentrise proces reformi u Crnoj Gori.

Kontaktirali ste cesto sa crnogorskim zvanicnicima, znate situaciju u Crnoj Gori. Mislite li da se dovoljno trude da zaista sprovedu sve reforme?

– Da, mnogi od njih se trude. Ne svi. Naravno, ako je glavna briga kako da se organizuje referendum, i tako vam je to glavna preokupacija, tesko se koncentrisati na druga pitanja. Moj savjet svim predstavnicima vlasti je da mi razumijemo njihove ideje i aspiracije, ali da ne smiju zaboraviti da postoje i druga pitanja, koja su vazna obicnim gradjanima, a vazna su i za evropske integracije. Obicnim gradjanima treba transparentan ekonomski i politicki sistem, od kojeg imaju koristi, i koji im poboljsava svakodnevni kvalitet zivota. To je, u krajnjem ono sto je najvaznije za obicne gradjane.

Pitanje stabilnosti regiona vezano je sa rjesenjem kosovskog pitanja. Crnogorski zvanicnici smatraju da je neophodno odvojiti tretman Crne Gore od rjesavanja kosovskog pitanja, dok pojedini predstavnici EU pominju i kako sada nije svrishodno razmatrati status Crne Gore, ne bi li se rijesavalo pitanje Kosova. Koliko su ta pitanja, po Vama, povezana?

– Mala je veza, i to u principu nijesu povezana pitanja. Kosovsko pitanje je vece i jace utice na stabilnost cijelog regiona. Imamo zahtjeve i kosovskih Albanaca i Srba, nedavno su ubijena dvojica mladih Srba. Za Srbiju, kako za srpske nacionaliste, tako i za obicne gradjane, nije lako da progutaju odvajanje Crne Gore, i moguce odvajanje Kosova. Ipak, mislim da je glavno pitanje za cijelu Srbiju ipak kosovsko pitanje, jer mnogi vide Kosovo kao izvoriste srpske kulture i razvoja. Ne bih povezivao ta dva pitanja, i mislim da ih potpuno odvojeno gledamo.

Znaci, mislite da ako crnogorski zvanicnici budu zaista ostvarivali reformsku agendu o kojoj ste govorili, tada status Crne Gore nece zavisiti ni od Kosova, ni od bilo kojih drugih okolnosti?

– Rekao bih da je tako. Cijela simpatija, ili odsustvo simpatije za Crnu Goru, svo postovanje prema Crnoj Gori i njenom zahtjevu i putu ka nezavisnosti, lezi i zavisi od unutrasnjih reformi i stalnoj borbi sa korupcijom i kriminalnim radnjama. To su za nas (u EU) veoma vazni elementi.

Posto ste austrijski predstavnik u Parlamentu EU, mozete li nesto reci o austrijskoj zvanicnoj politici u odnosu na Crnu Goru ako ona, nakon referenduma bude nezavisna drzava naredne godine, kada Austrija preuzima predsjedavanje Savjetom EU?

– Mislim da nije nasa pozicija da kazemo nezavisnost je dobra, ili nezavisnost je losa. Cijela zemlja treba da pomogne procesu stabilnosti na Balkanu, to je vazno. Ponovo, tu je pitanje ucesca na referendumu, kvalifikovane vecine, koliko ih je za, sve to treba ispostovati, i tu ce dobro doci savjeti Venecijanske komisije. Ovo su vazne stvari koje uticu na stabilnost u regionu.

Pregovori se nece zavrsiti bez svih generala u Hagu

Da li vjerujete da pregovori o stabilizaciji i pridruzivanju EU mogu uopste da pocnu, ako nema pune saradnje sa Hagom, i ako svi generali nijesu isporuceni haskom Tribunalu? Mislim da je fer poceti pregovore, kao sto smo ih poceli sa drugim zemlja, kao na primjer Hrvatskoj, kojoj sada zahtijevamo punu saradnju sa Hagom prije nego pocnu pregovori o pristupanja sto je visi nivo pregovora. Ja bih prihvatio da pregovori ne treba da budu zavrseni prije nego sto bude pune saradnje, ali mislim da treba imati pozitivnog znaka. Ipak, pregovori mogu biti prekinuti ako postoji jasan znak da saradnja nije dovoljna. Do sada, ipak, koliko mi znamo, bilo bi nepravedno prema Crnoj Gori da se blokiraju pregovori. Niko ne zna danas kakva ce biti odluka ministara spoljnih poslova. Znaci, mislite da pregovori mogu da pocnu, ali ne mogu biti zakljuceni dok ne bude pune saradnje sa Hagom. – Upravo tako

Zeljka Radulovic – Nenad Zecevic