Jozefa Racinger, rodjen u Bavarskoj prije 78 godina, prijateljima se nedavno povjerio da je spreman preuzeti duznost koju Bog stavlja pred njega

Piše: Marina Seric/Vecernji list

Joseph Alois Ratzinger proslavio je 78. rodjendan samo tri dana prije nego sto je izabran za papu. Bio je jedan od najbliskijih suradnika pape Ivana Pavla II. i jedan od najutjecajnijih ljudi u Vatikanu. Rodjen je u Bavarskoj, u mjestu Marktl am Inn, 16. travnja 1927., a njegove najranije godine bile su obiljezene usponom nacionalsocijalizma.

Zajedno s bratom

Otac mu je bio policijski casnik i veliki protivnik nacizma, no njegov sin se, napunivsi 14 godina, morao prikljuciti Hitler Jugendu jer ga je na to obvezivao zakon. Nije bio revan clan, a o toj epizodi svojega zivota i sam je pisao. Kad mu je bilo 16 godina, poslan je na prvi zadatak – cuvanje tvornice BMW nedaleko od Munchena.

Slijedi vojna obuka u vojnom kampu u Madjarskoj. Dezertirao je u travnju 1944. iako je to bilo kaznjivo smrcu, a godinu dana nakon toga proveo je neko vrijeme u saveznickom zarobljenickom logoru. Iste godine u lipnju zajedno s bratom Georgom upisuje se na bogosloviju, a za svecenike ih je zaredio munchenski kardinal Faulhaber sest godina poslije.

Vrlo brzo pocinje svoju akademsku i teolosku karijeru, pa vec 1959. postaje profesor teologije u Bonnu. Nakon cetiri godine odlazi na munstersko sveuciliste, a 1966. preuzima katedru dogmatske teologije na sveucilistu u Tubingenu. Vec tada njegova tradicionalisticka uvjerenja bila su jasno definirana, to vise sto je tada u Tubingenu vladala potpuno liberalna atmosfera. U Bavarsku se vraca 1969. godine na sveuciliste u Regensburgu.

U tom razdoblju Joseph Ratzinger sudjelovao je i u radu Drugog vatikanskog koncila, i to kao teoloski savjetnik kolnskog nadbiskupa Josepha Fringsa.

Karijera u Vatikanu

Godine 1972. pocinje izdavati teoloski casopis Communio koji vrlo brzo postaje jedan od vodecih casopisa katolicke teoloske misli. Pet godina poslije, u ozujku 1977., papa Pavao VI. imenuje ga nadbiskupom Munchena i Freisinga, a u lipnju te godine postaje i kardinalom, jednim od cetrnaestorice koje je imenovao Pavao VI.

Njegova karijera u Vatikanu pocinje 25. studenoga 1981. godine, kada ga Ivan Pavao II. imenuje prefektom Kongregacije za nauk vjere.

Pocetkom sljedece godine daje ostavku na mjesto munchenskog nadbiskupa i postaje kardinal biskup Ostije, a prije tri godine imenovan je i dekanom kardinalskoga zbora. Oni koji su dobro poznavali Ivana Pavla II. i samog Ratzingera tvrde da su njih dvojica bili istinske srodne duse i “braca po intelektu”.

Ratzinger je Ivanu Pavlu II. bio desna ruka, najbliskiji prijatelj, a tijekom njegovih teskih zdravstvenih kriza preuzimao je na sebe mnoge od njegovih duznosti.

Iako je neprekidno izjavljivao da bi se najradije povukao u kakvo mirno bavarsko seoce i tamo se bacio na teoloska domisljanja i pisanje knjiga, u posljednje vrijeme Ratzinger je bliskim prijateljima u nekoliko navrata kazao da je “spreman prihvatiti duznost koju Bog pred njega stavlja”.

Osmi iz Njemacke

Novi papa Benedikt XVI., osmi papa u povijesti koji dolazi iz Njemacke, tecno govori deset jezika i ima sedam pocasnih doktorata. Vrstan je pijanist i strastveni ljubitelj Beethovena. Prosloga tjedna magazin Time svrstao ga je medju stotinu najutjecajnijih ljudi na svijetu.

Marina Seric