Pred zemljama regije – Bosnom i Hercegovinom, Srbijom i Crnom Gorom, te Hrvatskom – stoji dramaticno razdoblje koje ce biti obiljezeno izuzetnim politickim turbulencijama

Piše: Josip Blazevic

Pred zemljama regije – Bosnom i Hercegovinom, Srbijom i Crnom Gorom, te Hrvatskom – stoji dramaticno razdoblje koje ce biti obiljezeno izuzetnim politickim turbulencijama. Uzrok tih nemira na drustvenopolitickoj sceni svih spomenutih drzava moze se svesti na zajednicki nazivnik: nesuradnja s Haskim sudom.

U srpnju ove godine bit ce tocno deset godina od srebrenickog masakra: pri tome, glavni naredbodavci toga uzasnoga zlocina jos su na slobodi. S druge strane, za tri godine zavrsava se rad Haskoga suda. Srebrenicka tragicna obljetnica i skori prestanak djelovanja ICTY-ja razlozi su koji Carlu del Ponte cine prilicno nervoznom. To nespokojstvo natjeralo ju je da izvrsi dodatni pritisak na medjunarodnu zajednicu, kako bi ova prisilila drzave regije na vecu suradnju s Haskim sudom.

Bez obzira sto Carla del Ponte nije sasvim jasno precizirala tko nosi “prljavi ves”, njezina nedavna izjava o tome kako ce u javnost izaci sa svim negativnim elementima vezanim za visegodisnje opstruiranje uhicenja Karadzica i Mladica, ako ova dvojica uskoro ne budu iza resetaka, upucena je i domacim vlastima, ali i medjunarodnoj zajednici koja takodjer snosi ogroman dio odgovornosti.

Medjunarodna je zajednica vec jucer reagirala: Vanjskopoliticki odbor Europskog parlamenta pozvao je Europsku uniju da usvoji jasniju strategiju za Balkan i omoguci plan za integraciju “korak po korak”, a zemlje regije da ispunjavanjem odredjenih uvjeta olaksaju taj proces. Kao glavni uvjet posebno je naglasena suradnja s Haskim tribunalom. Istodobno, u Briselu je odrzana i sjednica Vijeca za provedbu mira u BiH ciji je fokus nezadovoljavajuci nivo suradnje BiH s Haskim tribunalom. Na njoj su, po svemu sudeci, dobro “natrljani nosevi” Adnanu Terzicu, Draganu Cavicu, Draganu Matijasevicu i Paddyju Ashdownu.

Sto se Hrvatske tice, Carla del Ponte je nezadovoljna zbog neuhicenja Ante Gotovine, odnosno krajnje neozbiljnog ponasanja Hrvatske. Prekjucer je javnost zapadnoga nam susjeda bila zapljusnuta informacijom da je izvjesni Jure Kapetanovic, koji zivi i radi u Briselu, u ime hrvatske vlade tajno pregovarao (u BiH!) s Gotovinom o njegovoj mogucoj predaji. Predstavnici hrvatske izvrsne vlasti demantirali su ovu pricu, ali visoki diplomatski izvori u Hagu, Briselu i Zagrebu potvrdili su zagrebackim medijima njezinu istinitost. Ako se mogao organizirati tajni susret s Gotovinom, onda se moglo organizirati i njegovo uhicenje, ogorceno su primijetile zapadne diplomate.

Kada su u pitanju nasi istocni susjedi, pored cinjenice da je optuzila Srpsku pravoslavnu crkvu u Crnoj Gori da krije haske bjegunce, glavna tuziteljica Haskog suda prozvala je i premijera Kostunicu za nesuradnju s Hagom, odnosno njegovu nespremnost da optuzenike privede pravdi.

Sve su to razlozi koji idu u prilog tvrdnji da pred zemljama regije stoje “teska” vremena. Bez dvojbe, ona traze promptno i produktivno ponasanje. Pitanje je, medjutim, kako ce na te izazove odgovoriti nase vlasti. Ne treba sumnjati da Hrvatska nece iznaci rjesenje, jer je ulog za nju prevelik: integracija u Europsku uniju dovedena je u pitanje, i hrvatske vlasti ce dati sve od sebe da ne dodje do odgode prijema u EU. SCG takodjer ima svoje razloge i uloge zbog kojih ce se ponasati produktivno – uostalom, Srbija posljednjih dana pokazuje ozbiljnu namjeru da Hagu izruci dio optuzenih za ratni zlocin.

Nasi politicari nemaju niti volje niti odgovornosti za rjesavanjem stvari. Njima je isto, ubrzale se ili usporile euroatlantske integracije. Drugi par rukava je fakat sto ih zbog toga zaobilaze konzekvence.

Nezavisne Novine