Ako je netko godinama u bijegu to je dovoljan dokaz da mu netko to osigurava, tvrdi predsjednik Hrvatske Stjepan Mesic. Oni koji podrzavaju i stite Antu Gotovinu od toga imaju finansijsku korist i skupljaju politicke poene

Piše: Nezavisne Novine

Ako je netko godinama u bijegu to je dovoljan dokaz da mu netko to osigurava, tvrdi predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesic. U intervjuu za “Nezavisne novine” Stjepan Mesic kaze da oni koji podrzavaju i stite Antu Gotovinu od toga imaju finansijsku korist i skupljaju politicke poene.

“Problem je u onima koji izvlace politicku i finansijsku korist. To su ti savjetnici i pomagaci, ali njih treba otkriti”, kaze Mesic.
“Treba ici tragom velikog novca koji je ispario iz Hrvatske. Tada ce se doci i na koje i cije je racune stizao”.

NN: Gospodine predsjednice, sa Vama sam razgovarao prije cetiri godine kada ste izabrani za predsjednika Hrvatske, a evo sada razgovaramo neposredno pred predsjednicke izbore. Koliko su Hrvatska, a i zemlje regiona blize Evropskoj uniji danas nego prije cetiri godine?

MESIC: U vrijeme kad sam bio izabran za predsjednika Republike, Hrvatska je bila izolirana zemlja, a jedan od razloga izoliranosti bila je i netransparentna politika prema BiH. Ali, koalicijska vlada i ja u ovom mandatu smo puno toga napravili da se Hrvatska otvori prema Europi i svijetu, da nas Europa prepozna kao zemlju koja zeli usvojiti i koja usvaja europske standarde. Uspjeli smo uvjeriti Europu da su nasi strateski ciljevi ulazak u Europsku uniju i NATO, ali i da u zemlji provodimo sve reforme da bi dosli do tog cilja. I nova vlada, nakon parlamentarnih izbora, takodje se opredijelila za evropske tokove, za nastavak vanjske politike koju je imala i koaliciona vlada i smatram da smo ucinili veliki iskorak.

NN: Smatrate li da su odnosi sa BiH dobri i u kom pravcu treba graditi odnose Hrvatske i Srbije posto i to pitanje utice na BiH?

MESIC: Sa Bosnom i Hercegovinom uspostavili smo dobre odnose posebno na podrucju gospodarstva, ali oni se mogu jos vise poboljsati. Jedan od nacina je i zajednicki nastup na trecim trzistima, jer su nase privrede kompatibilne i steta je da se svi ti potencijali ne iskoriste. Mnoga smo, nekada otvorena pitanja, prevladali. BiH sve vise funkcionira kao pravna i uredjena zemlja i entiteti sve manje djeluju kao drzave, a BiH se sve vise strukturira kao drzava sa svojim strateskim interesima usvajanjem europskih standarda.

Kada je rijec o odnosima sa Srbijom, mi uspostavljamo suradnju na mnogim podrucjima. Hrvatska sada radi na povratku svojih gradjana, jer to nije samo interes gradjana koji se vracaju nego i interes Hrvatske. Naime, ako se nasi gradjani vracaju to je potvrda zrelosti nase demokracije. Medjutim, nije dovoljno samo obnoviti kuce, nego drzava mora stvoriti takvu regulativu koja ce motivirati dolazak kapitala i tehnologije upravo u onim prostorima koji su ispraznjeni, koji su najvise nastradali u toku proteklog rata, da bi ljudi imali radna mjesta i da bi se vracali u sigurnosti. Jedan dio gradjana je vec prihvatio povratak kao nesto sasvim normalno. Oni imaju pravo birati mjesto svog boravka, ali najbolje im je biti u svojoj domovini.

NN: Kako komentarisete najave bosnjackih politicara u Sarajevu da ako hrvatski clan Predsjednistva BiH Dragan Covic ne podrzi tuzbu BiH protiv Srbije za agresiju, BiH ce tuziti i Hrvatsku za agresiju?

MESIC: Kao predsjednik Republike Hrvatske, ne mogu komentirati unutarnja pitanja druge drzave.

NN: Kako rijesiti problem Luke Ploce?

MESIC: Taj problem opterecuje odnose BiH i Hrvatske samo formalno jer se to pitanje cesto postavlja, a privreda ipak funkcionira. Luka Ploce je luka koja je od interesa za jug Hrvatske, ali je i od interesa za BiH, kao sto je i interes Madjarske te svih onih zemalja koje ce koristiti Luku Ploce. Kada se zavrsi koridor 5c dobar dio Europe dolazit ce u Luku Ploce kroz koju ce se odvijati veliki promet. Sto se prije aktivira privreda BiH, prije ce biti zainteresirana za vece aktiviranje Luke Ploce, a nju treba organizirati kao i sve ostale luke koje pruzaju usluge drugim zemljama. Mislim da ne bi trebali robovati onom prvom prijedlogu koji jos ni do sada nije realiziran. To treba gledati kao jedno privredno pitanje i u tom kontekstu onda traziti najbolje rjesenje. A najbolje rjesenje je ono koje najvise odgovara privredi BiH i Hrvatskoj.

NN: U Republici Srpskoj je veliki broj Srba izbjeglih iz Hrvatske koji svoja prava ne mogu ostvariti ni u BiH, ni u Hrvatskoj…

MESIC: To je problem koji se tice i BiH i Hrvatske i SCG. Svim izbjeglima treba omoguciti rjesavanje pitanja vlasnistva i sve tri strane moraju raditi na pitanju povratka. Rezultat proteklog rata je velika mrznja, ali i kolektivna krivnja. Ali da bi se stvari normalizirale, da bismo dobili europski standard treba eliminirati mrznju koja je rezultat rata, a ne uzrok. Uzrok rata je pokusaj mijenjanja granica, nakon toga je dosla mrznja koja i danas opterecuje nase odnose.

NN: Nedavno su “Nezavisne novine” objavile spisak od 1.990 ljudi, a radi se o Srbima koje su hrvatski sudovi procesuirali zbog, kako je navedeno, ratnih zlocina. Nije li i to jedan od razloga slabog povratka Srba – optuzivati tako veliki broj ljudi?

MESIC: Ja sam uvijek bio za to da se krivnja individualizira, da se ne opterecujemo brojem. Postoje oni koji su cinili zlocine ali ima i onih koji su u ratnom periodu bili prisutni, bili u blizini, bili na odredjeni nacin svjedoci dogadjanja, ali te cinjenice treba utvrditi kroz sudski postupak. I sto prije rijesimo te postupke, prije cemo taj problem skinuti s dnevnog reda. Medjutim, to i dalje jest otvoreno pitanje, ponajprije zato sto nije dobro da preveliki broj ljudi zivi u nesigurnosti.

NN: Smatrate li da treba izvrsiti reviziju tih procesa?

MESIC: Treba do kraja izvrsit reformu pravosudja, jer su postojale neke presude koje su onda “padale” na visim sudovima, koje nisu bile transparentne i koje nisu bile u skladu sa standardima demokratskih drzava. Stoga, svatko tko smatra da nije bilo dokaza, ukoliko nadje nove dokaze, nove cinjenice, treba pokrenuti obnovu postupka. Jedno je sudjenje u ratu i neposredne poslije rata, a drugo je normalno i suvremeno sudjenje uz postivanje svih normi koje vrijede u demokratskome svijetu.

NN: U BiH je aktuelno sudjenje za slucaj “Hercegovacka banka”. Da li se u Hrvatskoj zna koliko je islo novca preko Hercegovacke banke i zasto niko u Hrvatskoj nije nikada postavio pitanje kako se taj novac trosio?

MESIC: To jeste jedno od pitanja u Hrvatskoj koje se postavlja nasim institucijama jer je taj novac isao na razlicite nacine. Isao je preko budzetskih stavki koje su bile transparentne ali je isao i preko raznih institucija, preko ministarstava, preko raznih organizacija. Mozda je dobro da to pitanje ponovno postavimo u Hrvatskoj. Vjerujem da nitko u Hrvatskoj ne zna koliko smo mi sredstava potrosili u tom slucaju.

NN: Radi se o tome da su institucije koje su dobijale novac iz Hrvatske takodje novac dobijale i iz budzeta BiH, a zna se kako je i trosen.

MESIC: Kako se kaze, taj novac sigurno nije izgubljen i sigurno je dobro cuvan.

NN: Kako vidite mogucnost ustavnih promjena u BiH?

MESIC: Odgovor na to pitanje mogu samo dati gradjani BiH. Dejton nicim ne sprecava formiranje zajednickih institucija na nivou drzave. Kako se gradjani BiH dogovore, tako ce i biti.

Dejtonski sporazum je bio vazan jer je zaustavio rat i dao je glavne okvire za mir. Ali da bi se moglo normalno zivjeti u pravno organiziranoj drzavi, BiH treba uspostaviti institucije, rijesiti drzavnu vertikalu i medjusobnu komunikaciju institucija, te uspostaviti one institucije i nacin finansiranja na nacin kakav postoji u dobro organiziranim europskim drzavama. Dakle, treba imati europske standarde ako zeli uci u Europsku uniju. To se sve moze rijesiti dogovorom i bitno je da su prestale ambicije da su entiteti drzave, a da je BiH provizorij. BiH je drzava.

NN: Saradnja sa Hagom opterecuje Hrvatsku, kao i BiH i Srbiju. Kako Hrvatska planira rijesiti taj problem?

MESIC: Ne bi taj problem bilo tesko rijesiti da je Gotovina dostupan hrvatskim vlastima.

NN: Ali Karla del Ponte ne vjeruje toj tvrdnji?

MESIC: Da. Ona ne vjeruje, to je cinjenica. Ali sve informacije koje smo dobili – provjerili smo ih sve – i nismo naisli ni na jedan dokaz da je Gotovina u Hrvatskoj. Mislim da je Hrvatska zadnja zemlja u kojoj bi on danas bio. Moram reci da smo mi zainteresirani za funkcioniranje Haskog tribunala zato da prestane optuzivanje kolektiviteta i da se krivica individualizira ili u Haskom tribunalu ili u domacem pravosudju. I kad budu odgovarali konkretni Srbi, konkretni Hrvati, konkretni Bosnjaci prestace kolektivno optuzivanje. Upravo zbog individualizacije krivnje moramo suradjivati sa Hagom.

NN: Postoji li u strukturama hrvatske vlasti mreza pomagaca generala Gotovine?

MESIC: Ja ne znam koliko ta mreza postoji, ali ako je netko godinama u bijegu to je dovoljan dokaz da mu netko to osigurava. A to kosta. Trebate otici jedan dan u hotel pa da vidite da to kosta. A zamislite sada odrzavati jos jednu grupu koja ga stiti i to kosta. Zasto je to moguce? Zato sto oni koji podrzavaju one u bijegu, od toga imaju finansijske koristi i politicke poene. Problem je u onima koji izvlace politicku i finansijsku korist. To su ti savjetnici i pomagaci, ali njih treba otkriti.

NN: Gdje su ti pomagaci? U kojim institucijama? U Vladi?

MESIC: U Vladi sigurno nisu.

NN: Gdje su onda? Da li su u obavjestajnim sluzbama?

MESIC: Mislim da treba ici tragom velikog novca koji je ispario iz Hrvatske. Tada ce se doci i na koje i cije je racune stizao.

NN: Mogu li rezultati predsjednickih izbora uticati na odnos BiH i Hrvatske?

MESIC: Buduci da ja smatram da cu ja pobijediti na ovim izborima – nastavicu suradnju jos intenzivnije.

Razgovarao: Dragan Jerinic