Miodrag Dakic, clan Savjeta iz RS za ekoloski elaborat “Buk Bijela”, sumnja u nacin izbora i dobre namjere

Piše: Vijesti

Clan Savjeta za reviziju ekoloskog elaborata hidroelektrane “Buk Bijela” iz Republike Srpske Miodrag Dakic kazao je “Vijestima” da sumnja u “dobre namjere navodnih strucnjaka koji su izabrani na osnovu sumnjivih preporuka i na krajnje netransparentan nacin”.

Zajednicki tenderski tim za izgradnju “Buk Bijele” ocijenio je, na sastanku u Trebinju pocetkom ovog mjeseca, da se nijesu stekli uslovi da sporazum o gradnji te hidroelektrane bude potpisan i konstatovali da dalje aktivnosti zavise od ocjene ekspertske komisije koja bi trebalo da uradi studiju o procjeni uticaja tog objekta na zivotnu sredinu. Na osnovu postojeceg elaborata, Savjet koji ima po 10 clanova iz RS i Crne Gore, odlucice, najduze za 90 dana, da li elaborat treba dopuniti ili treba izraditi potpuno novu studiju.

Iz Crne Gore u savjet su delegirani prof. dr Mihailo Buric sa Gradjevinskog fakulteta, dr Miodrag Gomilanovic iz NVO “Zeleni”, prof. dr Aleksandar Corovic sa Gradjevinskog fakulteta, mr Zlatko Bulic iz Zavoda za zastitu prirode, Ana Misurovic iz Ekotoksikoloskog zavoda, prof. dr Drago Maric sa PMF-a, Darko Novakovic iz Hidroemeteoroloskog zavoda, Miodrag Radunovic iz Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i sumarstva, Goranka Lazovic iz Ministarstva turizma i Slobodan Mitrovic iz Republickog zavoda za zastitu spomenika kulture.

Prema njegovim rijecima, poziv za clanstvo Dakic je dobio od pomocnika ministra za energetiku Zdravka Milovanovica, kao predstavnik nevladinog sektora, jer je clan NVO “Mladi istrazivaci Banjaluke”. Predlozeni clanovi iz RS uglavnom su nepoznati crnogorskoj javnosti, a medju njima su se nasli i prof. dr Branislav DJordjevic sa beogradskog Gradjevinskog fakulteta, dr Vesna Maksimovic-Vitanovic sa Instituta “Sinisa Stankovic” iz Beograda, a znatan broj clanova bice i iz ministarstva za prostorno uredjenje, gradjevinarstvo i ekologiju i ministarstva energetike.

– Interesovalo me je da saznam koji su bili kriterijumi za clanove u tom savjetu, na koji nacin su birani, ali nijesam mogao dobiti nikakvu informaciju, niti zapisnik sa sastanka tenderske komisije koja je predlagala clanove, pa cak ni spisak clanova. Rekli su mi da su to povjerljive informacije i da ce takve i ostati sve do trenutka izbora koncesionara, odnosno do zavrsetka tenderskog procesa. Mislim da je izbor clanova trebalo da bude mnogo transparentiji. Problem je i to ko je izabrao te navodne “strucne” ljude. To je radjeno preko nekih sumnjivih preporuka i od 10 predstavnika iz RS ostalo je sedam, a ostali su iz Beograda. Ne znam zbog cega je to uradjeno, jer mislim da imamo dovoljno nasih strucnjaka koji bi mogli kompetentno da daju ocjenu o elaboratu – kazao je Dakic.

Prema njegovom misljenju, postojeci elaborat je “siromasan dokument koji ne traba ni revidovati ni dopunjavati, vec se mora uraditi potpuno nova, kompletna studija uticaja na zivotnu sredinu”.
– Sto se tice samog projekta izgradnje elaktrane, proces je od pocetka apsolutno netransparentan i javnost nije mogla biti upoznata sa osnovnom cinjenicom – za cije se dobro to radi. Poslije svih informacija koje su se mogle saznati, velika je sumnja za cije dobro se gradi ta elektrana. Nadam se da ce vlasti i u RS i u Crnoj Gori shvatiti da je to projekat koji nije poceo dobro i da treba da se zaustavi sto prije. Ukoliko se gleda sa aspekta zaposljavanja, ta elektrana nece obezbijedi dugorocno zaposljenje ljudi, vec samo za period od cetiri do pet godina, koliko ce trajati gradnja. Sam projekat na duge staze nema koristi ni za jednu ni za drugu drzavu, jer se koncesija daje na 30 godina sa mogucnoscu produzetka jos 20, i elektrana nakon zavrsetka apsolutno nece biti nizasta – kazao je Dakic.

Baceva: Projekat los od pocetka

– Nas posao je da vidimo u kom pravcu se investiraju ta sredstva i da li odgovaraju principima odrzivog razvoja, kao i da li je ostvarena transparentnost procesa odlucivanja i ucesce javnosti. Nas generalni stav je da je ovaj projekat po svim kriterijumima los i protiv je principa odrzivog razvoja od samog pocetka. Zbog toga cemo citav problem internacionalizovati i ukljuciti i medjunardone organizacije koje imaju iskustva u projektima izgradnji visokih brana i njihovo finansiranje, kako bi napravile pritisak na crnogorsku vlast da odustane od tog projekta – kazala je “Vijestima” Baceva.

D. Perunicic
Vijesti