Iako zvanicna statistika upozorava da u BIH zivi 19 posto stanovnistva s oko pet KM dnevno, a oko 30 posto njih tek sa kojom markom vise, medjunarodne financijske institucije ne smatraju ovu zemlju siromasnom

Piše: Bosnia Report on-line

Iako zvanicna statistika upozorava da u BIH zivi 19 posto stanovnistva s oko pet KM dnevno, a oko 30 posto njih tek sa kojom markom vise, medjunarodne financijske institucije ne smatraju ovu zemlju siromasnom.

Kao jedno od obrazlozenja za to navodi se da zemlja ne moze istovremeno i stremiti prikljucenju u EU i traziti donatorsku pomoc, jer jedno iskljujucuje drugo. Prema misljenju mnogih potencijalnih donatora i kreatora medjunarodne financijske politike, za BIH vrijeme donacija polako prolazi, a dolazi vrijeme investicija i kreditiranja, iako to ne znaci kako ce donatori preko noci otici iz zemlje.

Prema ocjeni Svjetske banke (WB), BIH je napravila pomake pa je od ove godine od poskonfliktne zemlje “unapredjena” u zemlju u tranziciji, sto u praksi znaci da ce se za dobivanje kredita natjecati sa drugim zemljama koje imaju jednak prihod po glavi stanovnika, a pobjednik ce biti najbolji reformator.

Direktor ureda Svjetske banke u Sarajevu Dirk Rainermann potvrdio je za CAI kako ce od toka reformi zavisiti hoce li BIH u naredne tri godine dobiti 100 ili 180 milijuna dolara, koji su odobreni kroz novu Strategiju pomoci zemlji (CAS).

Novi CAS za BIH zasnovan na Srednjorocnoj razvojnoj strategiji zemlje (PRSP) i pripremljen je u konsultaciji s vlastima i drugim domacim i medjunarodnim partnerima. Program uvezuje srednjorocne ciljeve PRSP-a zemlje s ciljevima programa pomoci WB.

Obrazlaze se kako je BIH ostvarila napedak od 1996.g., posebno u post-konfliktnoj rekonstrukciji, socijalnoj integraciji i izgradnji drzave. Ipak u CAS dokumentu se napominje kako ce osnovni izazov za dalji socijalni i ekonomski razvoj i smanjenje siromastva u naredne tri godine biti prijelaz s ekonomije, u velikoj mjeri zavisne od pomoci, na samoodrzivu ekonomiju.

Izuzimajuci financijsku potporu WB, pristiglu u BIH od 1996 do danas, u obliku povoljnih kredita u visini od milijarde dolara, sav priliv ino sredstava u zemlju nije uvijek iskoristen na pravi nacin, niti u skladu s potrebama zemlje.

Nerijetko su donacije stizale i sredstava se ulagala za manje vazne sektore, a cesto je bilo rijeci i o tehnickoj pomoci, odnosno placanju naknada i dnevnica “strucnjaka” iz zemalja donatora, pa su se u konacnici novci vracali u zemlju iz koje su dosli.

Prema procjenama Razvojnog programa UN-a u BIH, objavljenim u studiji o stranoj pomoci i koristenju razvojnih sredstava u zemlji od 1996 do 2002.g, samo preko drzavnih institucija, ne racunajuci institucije na entitetskim, kantonalnim ili opcinskim razinama, niti potporu kroz nevladnih sektor, u zemlju je stiglo oko 24 milijuna dolara, najvecim dijelom iz EC-a i UNDP-a.

Oko 15 i pol milijuna dolara od ukupnih sredstava potroseno je na izgradnju institucionalnih sistema, oko tri milijuna dolara ulozeno je za deminiranje, oko 1,8 milijuna dolara za statistuku, a mali dio, oko 600.000 dolara donatorskih sredstava, utroseno je na socijalni sektor, a svega 134.000 dolara na ekonomski razvoj.

Prema tvrdnjama UNDP u BIH, i u naredne dvije godine medjunarodnim financijerima priorteti ulaganja ostaju isti, samo u manjem obimu. Ova organizacija tvrdi kako BIH ne moze vise ocekivati da godisnje primi priblizno 750 milijuna dolara (ukljucujuci i grantove i zajmove) od medjunarodne zajednice kao sto je bilo u prethodnih sedam godina, te da u najboljem slucaju moze ocekivati oko 120 milijuna dolara godisnje u vidu bilateralne pomoci.

Zamjenik rezidentnog predstavnika UNDP-a u BIH, Moises Venancio smatra da bi umanjenu donatorsku pomoc domaca vlada trebala upotrebiti na najbolji nacin, te preuzeti vise odgovornosti za proces razvoja i stratesko planiranje prioritetnih ciljeva u razvoju.

Oblasti koje trebaju novac za razvoj bh vlada imat ce priliku predstaviti na razvojnoj konferenciji u Sarajevu, 22 rujna/septembra, koju organizira WB i EC. Tada ce se gostima iz pedesetak zemalja svijeta predstaviti razvojna strategija BIH za ciju trogodisnju implemnetaciju treba 1,5 milijardi dolara.

Ciljevi i prioriteti kojima stremi BIH vlada, a koji su definirani PRSP om jesu smanjenje nezaposlenosti za trecinu, broja siromasnih za petinu i pretvaranje BIH u ekonomski samodrzivu zemlju do 2007, odnosno dostizanje prijeratnog zivotnog standarda do 2009.

Direktor WB u Sarajevu, Dirk Rainerman ne negira da bi sredstava mogla biti osigurana ali naglasava da nije rjec o donatorskoj nego o razvojnoj konferenciji gdje ce se BIH predstaviti kao zemlja za investiranje.

Sef ekonomskog i politickog odjela delegacije Europske komisije u BIH, Renzo Davidi misljenja je da je vrijeme donatorskih konferencija za BIH zavrseno jer “BIH kao potencijalni kandidat za ulazak u EU ne moze hodati okolo sa sesirem u ruci trazeci pare”.

“Zemlja u jednom odredjenom nivou razvoja mora traziti investicije I pokusati povecati izvoz. Ideja je da lokalne vlasti predstave proces koji je do sada napravljen u sektoru ekonomskog razvoja i da predstave svoju viziju buducnosti, djelimicnu vezanu za razvojnu strategiju za BIH i za proces integracija u EU”, kaze Davidi za CAI.

Europska komisija u svome dokumetnu drzavne strategije za BIH od 2002 do 2006 navodi da ce “BIH odrediti vlastitu stopu napretka u okviru procesa stabilizacije i prikljucenja kao i da kljucni uspjeh lezi u tome da vlasti BIH preuzumu vodecu ulogu i osiguraju rjesenje za vlaste probleme”.

Renata Radic
Bosnia Report on-line