Piše: Mr Aleksandar Saša Zeković

Uvod

Pred Ustavnim sudom Crne Gore nalaze se, već mjesecima, inicijative, iz civilnog društva, za pokretanje postupaka za ocjenu ustavnosti i zakonitosti pojedinih zakonskih odredbi za koje je moguće da u praksi značajno limitiraju poštovanje osnovnih ljudskih prava  i sloboda proklamovanih Ustavom i ratifikovanim međunarodnim standardima.

1.

Nevladine organizacije (NVO) Inicijativa mladih za ljudska prava i Fondacija za stipendiranje Roma posebno su inicirale ocjenu ustavnosti pojedinih odredbi Zakona o javnim okupljanjima, iz 2005., koji inače do danas nije usaglašen sa Ustavom.

Član 52. Ustava Crne Gore jemči sloboda mirnog okupljanja, bez odobrenja, uz prijethodnu prijavu nadležnom organu. Istom članom je definisano i moguće ustavno ograničenje: "Sloboda okupljanja može se privremeno ograničiti odlukom nadležnog organa radi spriječavanja nereda ili vršenja krivičnog djela, ugrožavanja zdravlja, morala ili radi bezbjednosti ljudi i imovine, u skladu sa zakonom". Ustavne odredbe o ograničenjima slobode mirnog okupljanja u skladu su s međunarodnim standardima. Nije propisano da se sloboda mirnog okupljanja može zabraniti odlukom nadležnog organa već samo privremeno ograničiti, iz, Ustavom, predviđenih razloga. Stoga i osnovanost mišljenja da su rješenja o zabrani i lista mjesta na kojima nije moguće održati okupljanje protivni Ustavu i međunarodnoj praksi. Zato su ove NVO pozvale instituciju Ombudsmana i Ustavni sud da doprinesu boljoj praksi poštovanja ljudskih prava i sloboda.

2.

Početkom godine Ustavnom sudu podnijeta je i inicijativa za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti i zakonitosti člana 12. Porodičnog zakona. Podnosioci su dr Jovan Kojičić i mr Aleksandar Saša Zeković. Početkom aprila pokretanje postupka pred Ustavnim sudom predloženo je i Ombudsmanu.

Ova odredba ne dozvoljava istopolnim parovima da uživaju bilo koje pravo koje proističe iz vanbračne zajednice koja je, u pogledu prava na međusobno izdržavanje i druge imovinsko-pravne odnose, izjednačena je brakom pa privilegije iz vanbračne zajednice pripadaju samo heteroseksualnim osobama. Istopolni parovi koji žive u istim ili bitno sličnim emocionalnim i ekonomskim zajednicama, stavljeni su u znatno nepovoljniji i pravno nezaštićen položaj, i to bez objektivnog i razumnog opravdanja. Ovo ukazuje na postojanje razlike u tretmanu i diskriminatorski odnos prema ljudima zbog njihove seksualne orjentacije kao i na neusklađenost zakonodavstva sa obavezujućim relevantnim međunarodnim pravom i sudskom praksom.

Ustav zabranjuje diskriminaciju po bilo kom osnovu, jamči da opšteprihvaćena pravila međunarodnog prava imaju primat nad crnogorskim pravom i neposredno se primjenjuju i garantuje ostvarivanje ljudskih prava i sloboda u skladu sa Ustavom i potvrđenim međunarodnim sporazumima.

Završno razmatranje

Iz Ustavnog suda nije ukazano na eventualnu nerazumljivost, nepotpunost ili sadržinske nedostatke predstavljenih inicijativa.

Kako inicijativa građana ne obavezuje Ustavni sud da istu uzme u rad javno pozivam predsjednika i sudije Ustavnog suda da doprinesu uspostavljanju procesnih pretpostavki za pokretanje odnosno vođenje iniciranih postupaka na način što će se Ustavni sud po sopstvenoj inicijativi izjasniti o eventualnoj narušenosti ustavnih principa na koje se, kroz ove inicijative, ukazuje.

Molim sudije da ovo obraćanje ne shvate kao uticaj na njihovu samostalnost i nezavisnost. Svjestan sam da ustavnosudska kontrola ustavnosti ne može razriješiti sve društvene nepravilnosti. Ipak u kontekstu ustavne obaveze da Ustavni sud prati ostvarivanje ustavnosti i zakonitosti cijenim da su pitanja slobode okupljanja i sistemske diskriminacije osoba homoseksualne orjentacije od značaja za pravni poredak, vladavinu prava i očuvanje demokratije i poštovanje ljudskih prava.

Pokretanje ovih pitanja pred Ustavnim sudom dugoročno bi pomoglo praksu ljudskih prava. Bez prejudiciranja konačnog rješenja Ustavnog suda uvjeren sam da bi ono u bilo kojem ishodu pomoglo društvu i njegovim institucijama u daljem traženju adekvatnih rješenja u skladu sa međunarodnom praksom.

*Istraživač kršenja ljudskih prava u Crnoj Gori