Različit tretman Roma i Egipćana

Piše: Biljana Alković*

Fondacija za stipendiranje Roma (FSR) podnijela je pritužbu i inicijativu crnogorskom Ombudsmanu Šućku Bakoviću zbog različitog tretmana javnih protesta koje organizuju romske i egipćanske strukture kao i zbog neustavnosti određenih zakona koji su u vezi sa pravom na slobodu okupljanja.

FSR zatražila je od Ombudsmana da ispita da li je u njenom slučaju, kao organizatora javnog protesta mladih Roma i Egipćana, dana 11.03.2011. u Podgorici manifestovan različit, diskriminatoran, tretman nadležnih organa.

Naime u svojoj prijavi FSR je navela da skup organizuje ispred sjedišta Vlade Crne Gore. Po podnošenju prijave, organizatoru je službeno objašnjeno  da se javni skupovi, shodno Zakonu, ne mogu održavati i dozvoliti ispred zgrada kao što su zgrada Skupštine ili zgrada Vlada. Ponuđena je druga lokacija, u neposrednoj blizini, koju je organizator prihvatio.

Ipak, nakon izvjesnog vremena, iz medija, saznali smo da je javni protest odobren  i omogućen drugom organizaoru i to ispred zgrade Skuštine Crne Gore. Sumnjajući da je u pitanju diskriminatorni odnos upućen je pismeni protest nadležnom organu. Nakon toga smo pozvani u MUP i u razgovoru nam je saopšteno da smo formalno-pravno u pravu ali da nije u pitanju loša namjera, pogotovo ne diskriminacija, i da je takva odluka odobravanja protesta drugom organizatoru donijeta zbog navodnog političkog pritiska i interesa. Time proizilazi da javni događaji nemaju jednak tretman i da se pravi razlika u pitanju odobravanja lokacije na osnovu rasne i etničke pripadnosti.

Takođe FSR inicirala je postupak ocjene ustavnosti i zakonitosti člana 4. Zakona o upotrebi nacionalnih simbola koji zabranjuje upotrebu nacionalnih simbola u i ispred objekata kao što su, između ostalih, Skupštine Crne Gore i Vlade Crne Gore. Mladi Romi i Egipćani na svom protestu od 11. marta ove godine nijesu se usudili, u blizini zgrade Vlade Crne Gore, istaći svoje nacionalne simbole kako bi i sa njima saopštili svoj jasan identitet i poruku i manifestovali Ustavom zagarantovanu slobodu izražavanja (član 47.).

Konačno, istovremneno je inicirano  pokretanje postupka ocjene ustavnosti i zakonitosti rešenja koje izdaje Uprava policije o zabrani javnih skupova. Naime, Ustav Crne Gore, u članu 52, jemči slobodu mirnog okupljanja, bez odobrenja, uz prethodnu prijavu nadležnom organu. Istim članom sloboda okupljanja može se samo privremeno ograničiti, iz Ustavom predviđenih razloga, ali nikako zabraniti. Na taj način, predmetnim rešenjima Uprave policije se osporavaju Ustavom garantovana prava i slobode i u vezi sa tim kancelarija Ombudmsna i Ustavni sud su pozvani da doprinesu boljoj praksi poštovanja ljudskih prava i sloboda.

*Autorska je izvršna direktorka FSR