Najvažniji i najzanimljiviji dijelovi analize koju je Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) iz Ljubljane pripremio povodom parlamentarnih izbora u Hrvatskoj, koji će biti održani 25.novembra

Piše: IFIMES

PREDSJEDNIK MESIĆ LIJEPO LICE HRVATSKE: Međunarodni institut IFIMES je povodom 6. parlamentarnih izbora u Republici Hrvatskoj od proglašenja nezavisnosti, koji će biti održani 25.novembra/studenog 2007.godine pripremio analizu aktualnih predizbornih događanja. Zastupnici se biraju neposredno, tajnim glasovanjem primjenom razmjernog sustava po kojem svaka stranka, odnosno kandidat ima pravo na broj parlamentarnih mandata razmjerno broju dobivenih glasova. Izborni prag je pet posto. U Sabor se bira 140 zastupnika sa teritorija Republike Hrvatske, koji je podijeljen na 10 izbornih jedinica te se iz svake izborne jedinice bira po 14 zastupnika. Broj birača u izbornim jedinicama ne smije se razlikovati više od + – 5%. Broj zastupnika, koje će izabrati birači, koji nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj utvrđuje se tako, da se ukupan broj važećih glasova birača u deset izbornih jedinica u Republici Hrvatskoj dijeli sa 140 koliko se ukupno zastupnika bira u tim izbornim jedinicama. Dobivenim rezultatom (količnikom) dijeli se broj važećih glasova u posebnoj izbornoj jedinici. Ako rezultat nije cijeli broj, zaokružuje se na cijeli broj na 0,5 na više, ispod 0,5 na niže.

Na izborima kandidira ukupno 3.586 kandidata, od toga 2.515 (70,13%)  muškaraca i 1.071 (29,87%) žena. Republika Hrvatska ima nešto više od 4,4 milijuna stanovnika, birača sa pravom glasovanja je oko 3,5 milijuna, bez glasova dijaspore, koja ima oko 400 tisuća birača od kojih većina živi u Bosni i Hercegovini, gdje imaju status konstitutivnog naroda, a ne nacionalne manjine. Dijaspora će glasovati u 52 države. 

Od 2003.godine aktualnu vlast sačinjava Hrvatska demokratska zajednica (HDZ), koja je politički nasljednik lika i djela prvog predsjednika Republike Hrvatske Franje Tuđmana. HDZ je politička stranka, koju aktualni predsjednik stranke i premijer Ivo Sanader nije uspio transformirati u modernu konzervativnu stranku. Svoje djelovanje HDZ u mnogome bazira na antikomunizmu još uvijek opterećenom prošlošću, gradeći svoj antikomunizam počesto na simpatiziranju sa Nezavisnom državom Hrvatskom (NDH), koja je bila kvislinška i fašistička tvorevina za vrijeme II. svjetskog rata, osnovana pod patronatom tadašnje Njemačke i Italije.

Polarizirana politička scena u Hrvatskoj, koju na desnoj političkoj opciji predvodi vladajući HDZ i na lijevoj političkoj opciji oporbena Socijaldemokratska partija (SDP), su osnovna karakteristika predizborne kampanje. Tako je polarizacija postala personalna između lidera Ive Sanadera (HDZ) i Zorana  Milanovića (SDP).

U politički izrazito polariziranoj državi posebno mjesto zauzima predsjednik Republike Stjepan Mesić, koji već drugi mandat obnaša tu funkciju i svojim djelovanjem u mnogome je doprinio „ozdravljenju" hrvatske političke scene poslije smrti kontraverznog prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana. Tuđman je jednom prilikom svoje „hrvatstvo" izrazio na način da je izjavio, da je ponosan da njegova supruga nije ni Židovkinja ni Srpkinja.  Mesić je uistinu predsjednik svih građana Republike Hrvatske i izuzetno poštovan i ugledan predsjednik u regiji. Njegov doprinos stabilizaciji situacije u Bosni i Hercegovini i regiji je iznimno  važan i pozitivan.

BIRAČKO TIJELO ŽELI PROMJENE: Istraživanja pokazuju kako su birači većine stranaka snažno motivirani za promjenu vlasti. Želja biračkog tijela za promjenom pogoduje SDP-u. To se vidi kroz blagu prednost SDP-a nad HDZ-om. Hrvatska narodna stranka (HNS), čiji je bivši član predsjednik Mesić, je u usponu i prema anketama se nalazi na 3.mjestu. Tko će vladati zavisi od koalicije. Usporedo s izbornom kampanjom i pokušajima mobilizacije birača, počelo je privlačenje budućih koalicijskih partnera. Neopredijeljeni birači svoju naklonjenost uglavnom pokazuju prema SDP-u.

Oporbene stranke uspjele su motivirati neodlučne birače za izlazak na izbore i stvoriti atmosferu za promjenu vlasti. Podrška Rimokatoličke crkve (RKC) i njena uloga te potpora nogometaša nije koristila HDZ-u. Vjeronauk u školama, križevi u državnim uredima, blagoslov državnih investicija opravdano postavljaju pitanje odvojenosti države od Crkve.  Sekularnost moderne Hrvatske je ugrožena kroz povlašten položaj RKC u odnosu na druge crkve i vjerske zajednice. Prije 1945.godine bilo je puno oduzete imovine, na primjer Židovima u Zagrebu i drugim privatnim vlasnicima. Imovina RKC je skoro u cijelosti vraćena, dok drugim skupinama, Židovima i drugima to još uvijek nije. Kardinal Josip Bozanić u svojoj propovijedi dao je građanima upute kako bi trebali glasati na predstojećim izborima, odnosno za koga nikako ne bi trebali glasati, odnosno da ne glasaju za lijevo orijentirane stranke.

Na Sanaderovim izbornim listama dominiraju stara HDZ-ovska imena, kojih se javnost u dobroj mjeri zasitila kao što su Šeks, Jarnjak, Hebrang,  Kosor, Kalmeta, Marina Matulović-Dropulić itd.

Glasovanje dijaspore s 11. izbornom jedinicom za dijasporu biće u korist HDZ-a, jer Sanader i vrh HDZ-a smatraju da su dobili izbore onoga trenutka kada je Milanović odustao od dijaspore i od SDP liste kojoj bi na čelu bili zagrebački gradonačelnik Milan Bandić i kandidat za premijera Ljubo Jurčić, obojica rođeni u Bosni i Hercegovini. Milanović je iskoristio odustajanje od te liste kako bi još više pridobio naklonost građana Hrvatske koje bombardira porukama kako se o Hrvatskoj mora odlučivati u Hrvatskoj.

Sanader upotrebljava sofisticirane Tuđmanove metode. Ive Sanadera boje se najbliži suradnici i članovi vrha njegove stranke. On je toliko zabetonirao svoju poziciju, obračunao se s potencijalnim stranačkim konkurentima, neke je zastrašio, neke je kupio, a neki su završili u zatvoru.

Milanovićeve optužbe za Sanaderovu korupciju teško se mogu naći u nekom pisanom ili elektroničkom mediju. Stoga ako Sanader izgubi izbore, teško će netko zaustaviti Milanovića da krene u dubinsko kopanje po poslovnoj, materijalnoj i financijskoj prošlosti predsjednika HDZ-a.

Hrvatska je trenutno zadužena oko 35 milijardi eura i trebalo bi očekivati da ovu godinu završi na razini od 86 do 87 posto GDP-a, skoro cijeli GDP. Gornja dozvoljena granica je 80 posto. Hrvatskoj barem idućih nekoliko godina, ne prijeti financijska kriza, sve dok redovito otplaćuje svoje kredite i dok može računati na tri izvora iz kojih sada pokriva deficit, a to su: turizam, doznake Hrvata iz inozemstva i rasprodaja vlastitih nekretnina. Turizam je, podsjećaju ekonomisti, vrlo ranjiv sektor kojeg mogu uzdrmati klimatske ili političke prilike ne isključujući i prisutnost terorizma u regiji.

SANADER KUPUJE UMIROVLJENIKE: Zadnji tjedan pred izbore oko 463.000 umirovljenika, koji imaju pravo na naknadu počeli su dobivati svoju ratu duga. Gotovo će svaki drugi umirovljenik u državi dobiti naknadu, jer je planirano da se sve isplate završe do kraja tjedna odnosno pred početak izbora. Osigurano je 2.037 milijardi hrvatskih kuna. Vlada je novac nedavno osigurala prodajom dionica T-Hrvatskog telekoma.

Uoči izbora svoje će rate duga dobiti dosad najveći broj umirovljenika – za posljednji kvartal ove godine predviđena je isplata posljednje, četvrte rate za 320.000 umirovljenika koji su se odlučili za brzi model isplate polovice iznosa naknade.

SANADER IZBJEGAVA TV DUEL S MILANOVIĆEM: Na Milanovićevu politiku personalnog napada na Sanadera, koja predsjedniku HDZ-a nije nimalo ugodna, premijer je odgovorio na najbolji i najlukaviji način – ignoriranjem Milanovića. Do međusobnog TV duela neće doći bez obzira na Milanovićevo inzistiranje, što će biti presedan u povijesti demokracije. Ipak će to na kraju najviše naštetiti Sanaderu, jer obični ljudi postavljaju logično pitanje – ako premijer nema putra na glavi, zašto se ne želi pojaviti na dvoboju?

Njemačka kancelarka Angela Merkel i luxemburški premijer Jean Cloude Junker javno podržavaju Sanadera kroz snimljeni TV spot. Činjenica je da je Angela Merkel na nedavnim slovenskim predsjedničkim izborima podržavala Alojza Peterlea, koji je doživio pravi debakl pobjedom Danila Türka. Izbori su prvenstveno unutarnje političko pitanje u Hrvatskoj.

Milanović je potiskivanjem Ljube Jurčića kao premijerskog kandidata i stavljanjem sebe u prvi plan  preuzeo inicijativu u predizbornoj kampanji i prema anketama javnog mnijenja postao najpopularniji političar u Hrvatskoj.

Ljubo Jurčić, SDP-ov kandidat za premijera, smatra da su veće plaće, mirovine i dobiti moguće samo većom domaćom proizvodnjom, a ne, kaže Jurčić, prodajom nacionalne imovine i zaduživanjem kao što je to činila HDZ-ova vlada. "Živjeti možemo bolje ako bolje radimo, a mi ćemo ljudima osigurati bolji posao i višu plaću. Porez na kapitalnu dobit treba uvesti, jer oni koji zarađuju milijune ne plaćaju porez, a plaćaju ga radnici na minimalcu".

Međunarodni institut IFIMES smatra, da će na parlamentarnim izborima u Hrvatskoj svaki glas biti presudan zbog izjednačenosti SDP-a i HDZ-a. Podrška nekoliko manjih stranaka, ali i osam (od toga tri srpska) predstavnika nacionalnih manjina može biti od presudnog značaja. Zbog toga će za formiranje vlade trebat više od dvadeset mandata iz drugih stranaka. Zašto HDZ ubuduće ne bi bio atraktivan saveznik? Iz svih tih stranaka kao glavni razlog ističu bahato Sanaderovo ponašanje. Tvrde da Sanader omalovažava njihove zahtjeve i ponaša se kao nedodirljivi vođa u stilu Franje Tuđmana, a to ostale stranke udaljava od HDZ-a.

SANADER PREVARIO BOŠNJAKE I SLOVENCE: Dolaskom na vlast Sanader je obećao vratiti Bošnjake i Slovence u Ustav Republike Hrvatske, koji su 1997.godine izbačeni iz preambule ustava, a zauzvrat je tražio glas podrške zastupnika albanske, bošnjačke, crnogorske, makedonske i slovenske nacionalne manjine, koje zastupa Šemso Tanković. Sanader nije ispunio dano obećanje te je tako prevario bošnjačku i slovensku nacionalnu manjinu koja živi u Hrvatskoj.

TAJNI DOGOVOR SANADER – KOŠTUNICA?: Da je hrvatski premijer i predsjednik HDZ-a Ivo Sanader majstor zakulisnih radnji govore i aktualna dešavanja u regiji. Hrvatska vlada pod vodstvom Sanadera vrlo je distancirana do budućeg nezavisnog statusa Kosova odnosno očituje se o njemu samo kada odgovor na to pitanje nije moguće izbjeći. Naime, dolaskom Sanadera na vlast, ohladili su se i odnosi hrvatske vlade sa privremenim kosovskim institucijama što ne predstavlja slučajnost. Radi se o tajnom dogovoru sa srbijanskim premijerom Koštunicom, koji je obećao ustupke Sanaderu za takav „načelan" stav prema Kosovu kroz podršku Hrvatima u BiH u stvaranje trećeg entiteta? Taj posao u ime Koštunice u BiH obavlja Milorad Dodik, aktualni premijer Republike Srpske.