Otvoreno pismo jednog Bokelja Predsjedniku države, gospodinu Filipu Vujanoviću

Piše: Lazar Seferović

Uvazeni Predsjedniče,

Ako je u zemljama gradjanske demokracije, gradjanin stub društva, onda moja malenkost koristi to pravo da Vam se javno obrati, posebno kada zakažu institucije sistema, na koje se Vi s pravom pozivate.

Drugi je razlog što ste Vi Prvi medju svojim gradjanima, a rekao bih, danas važan primjer neokrnjenog moralnog digniteta u sferi vrhova vlasti u Crnoj Gori.

Gospodine Predsjedniče, danas, poslije više od 50 godina postojanja čuvenog "Jalovišta" u Mojkovcu, država Crna Gora nastoji da uz finansijsku pomoć Evrope isto sanira, i zaštiti gradjane i prirodu, uvidjajući da to nije "lokalni problem" samo Mojkovca, već teška "ekološka rana" Crne Gore i Evrope.

Istovremeno resorno ministarstvo Vlade Crne Gore odobrava podizanje Terminala silosa za rasuti cement u luci Zelenika, u srcu Boke Kotorske, jednom od najljepših zaliva svijeta.

Tako rizikuje otvaranje novog "jalovišta" u Crnoj Gori sa objašnjenjem da je to "lokalni problem" opštine Herceg Novi.

Gospodine Predsjedniče, ako je Terminal silosa za rasuti cement u Zelenici državni strateški interes i projekat onda gradjanima treba objasniti koji su krajnji ciljevi i namjera. Možda, kako kažu, za izgradnju hidroelektrane "Buk Bijela" na rijeci Tari? Lično sumnjam, jer je svijet (UNESCO) odbranio rijeku Taru, "suzu Evrope", od sopstvene države. Pitam se onda koji su to "viši interesi" resornog ministarstva Vlade Crne Gore, ako i sam ministar turizma u javnoj izjavi (dnevnik, Vijesti 8.1.2007), kaze: "Turizmu ne trebaju silosi". Kome onda trebaju, ako ih nema ni u Prostornom planu strategije razvoja Crne Gore (u Nacrtu), Prostornom planu Crnogorskog primorja (u Nacrtu), Katastru zagadjivača obale i mora JP "Morskog dobra" (u Nacrtu), Generalnom urbanističkom planu opštine Herceg Novi i Detaljnom urbanističkom planu Zelenike. Staviše, Master plan strategije razvoja turizma do 2020 godine (koji je usvojen 2001. godine, Boku Kotorsku tretira kao jedinstvenu turističku regiju i opredjeljuje za visoki turizam, gdje se čak traži i izmještanje zagadjivača, kao sto su skladište nafte u Lipcima, Brodogradilišta i industrije, flote Ratne mornarice i "Luke cementa" za koju autori, vrhunski njemački eksperti misle da se već nalazi u Zelenici.

Prilikom nedavne posjete, glavni autor Master plana strategije razvoja turizma do 2020. godine, gospodin Johan Fridrih Engel, na poziv gradjana Zelenike i gradonačelnika Herceg Novog, Dejana Mandića, kao i svih odbornika SO H.Novi, bio je prijatno iznenadjen da tih silos cementa još nema, rekavši da im tu i nije mjesto.

Gospodine Predsjedniče, Bokelji su od pamtivijeka kroz svoju burnu istoriju spoznali sva dobra i zla koja su ih snalazila od drugih, zato su naučili da se čuvaju "Danajaca koji darove nose". Ali isto tako, kao civilizovani gradjani znaju i da opraštaju onom posljednjom Hristovom porukom: "Oprosti im, Bože, ne znaju sta čine".

Godine 2002. kao i danas 2007., resorno ministarstvo Vlade Crne Gore oglušilo se na konsenzusni stav odbornika SO H.Novi i proteste gradjana H.Novoga i Boke. Pravne manjkavosti i nedosljednosti pojedinih saglasnosti cijele dokumentacije, nijesu predmet mog razmatranja kao ni interesi investitora.

Gospodine predsjedniče, svi znaju da to nije "lokalni problem" mjesta Zelenike, već mogući evropski problem, kao i primjer "Jalovišta" u Mojkovcu.

Sve to najbolje ukazuje u šta se upuštamo "zabadajući otrovni trn u zdravo tkivo": stambeno naselje koje se nalazi na udaljenosti od 50 metara; osnovna skola na 80m; izvorište pitke vode Opačica na 500m; Vojna bolnica Meljine na 1100m (pretpostavlja se da su zbog Silosa za rasuti cement, švedski investitori, prije 6 mjeseci odustali od tendera za kupovinu ove bolnice). Tu je i čuveni Manastir Savina, kao i projektni kompleks za visoki turizam "Lazaret" u Meljinama, kako stoji u Master planu, na 400m udaljenosti. Da ne govorimo o pejzašnoj i ambijentalnoj devastaciji mora, kopna i zelenila u Boki Kotorskoj.

Gospodine Predsjedniče, Poslovodstvo i direktor Luke Bar, javno, preko sredstava informisanja, traže da taj pretovar bude u njihovoj luci "koja jedina u Crnoj Gori ispunjava tehničko-tehnološke, ekološke , stručne i organizacione uslove i koja radi po normativima i standardima koji ispunjavaju najstrožije svjetske kriterije (dnevnik Vijesti od 10.1.2007 i dnevnik Dan od 12.1.2007).

Gospodine Predsjedniče, osjećam moralnu obavezu da Vas ukratko upoznam kako je Zelenika od nekada "močvarnog mjesta", postala početkom 20 vijeka prvo turističko mjesto na Južnom Jadranu (uz Dubrovnik), gdje će se 1902 otvoriti prvi moderni hotel sa medjunarodnim rejtingom, i gdje će skoro pola vijeka dolaziti odabrana klijentela iz čitave Evrope. To je bilo djelo poznate budimpestanške porodice Antala Madjara, koji je nakon traganja za najljepšom zelenom oazom na Jadranu, od Splita do Ulcinja, našao taj kutak u Zelenici. Ali prije podizanja hotela "Hotel na zelenoj plaži", Antal Madjar, znajući da je pri kraju projekat željezničke pruke Sarajevo-Boka Kotorska sa zadnjom stanicom u Meljinama, kilometar zapadno od Zelenike, uputio se pravo u Beč, u resorno Ministarstvo saobraćaja, sa molbom da ta željeznička pruga završi u Zelenici kako bi sanirali dio močvarnog terena i zaštitili gradjane i njihovo zdravlje. Ova molba je "stigla" i do cara Franja Josipa, jer je dodatni finansijski proračun bio visok: trebalo je probiti tunel, nasuti prostor za željezničku stanicu i izgraditi veliko pristanište. (Danas je Ćaba Madjar, unuk Antala Madjara, počasni konzul Madjarske u Crnoj Gori.)

Gospodine Predsjedniče, zar nije ovaj primjer iz istorije Boke sa početka 20. vijeka, ili preciznije 1901. godine, kad je realizovan, poučan i sada na početku 21. vijeka. Bokelji su mnoge istorijske činjenice i dobra i zla nastavljali da pamte kroz svoja mnogobrojna predanja i legende.

Gospodine Predsjedniče, danas više nego ikada, u burnoj istoriji Crne Gore za njen opstanak i budućnost, aktuelna je poznata izreka Starih Rimljana; "Ubi bene, ibi patria", (Gdje (mi) je dobro, tu je (moja) domovina).

Gospodine Predsjedniče, iako je izgradnja Terminala silosa za rasuti cement u Zelenici klasičan primjer kardinalnih propusta institucija sistema, ipak nijesmo ostali usamljeni. Tu je Zavod za biologiju mora, brojne NVO Crne Gore, svi odbornici SO H.Novi u prethdnom i današnjem sazivu, autori Master plana, turistička privreda, institucije zdravlja, kulture i ukupnog javnog života H.Novog i Boke Kotorske.

Gospodine Predsjedniče, iskreno se pitam da li i Vi u ovakvim okolnostima možete nešto učiniti. Zato očekujem, bar Vašu moralnu podršku i saosjećanje sa žiteljima moje rodne Zelenike, H.Novog i Boke Kotorske. Pozivam Vas i u njihovo ime da nas posjetite i budete s nama kao Predsjednik svih gradjana, jer nam je u ovom trenutku možda jedina nada da vaša moralna podrška može promijeniti tok sudbine svih gradjana Boke Kotorske i njihovih budućih generacija. Njegoš se, prije 150 godina, okružen nedaćama, obratio Evropi riječima: "Da je idje ikoga u svijetu da požali k'a da bi pomog'a".

Sa uvažavanjem,

Prof. Lazar Seferović, Herceg Novi, Setalište 5 Danica 18,

Herceg Novi, 13. februar 2007.