Evropski put je dug, ali vrijedan truda, pod uslovom da postane više od političke parole. U suprotnom, bićemo najbolji među lošima – i to neće biti evropski uspjeh, već regionalni neuspjeh, zaključak je nove emisije Centra za građansko obrazovanje (CGO) Građanski ugao na TVE, u kojoj su o evropeizaciji Crne Gore i regiona, realnim dometima političke volje za reforme i iskušenjima na putu ka EU sagovornici Zvezdane Kovač, direktorice za strategiju i komunikacije u CGO-u, bili Miloš Radonjić, savjetnik za evropske poslove predsjednika Crne Gore, Vladimir Međak, ekspert za EU integracije iz Beograda i Miloš Šolaja, profesor na Fakultetu političkih nauka u Banja Luci.

Na pitanje gdje region može biti za pet godina – u EU ili na marginama Evrope, sagovornici su se saglasili da bi Crna Gora i Albanija mogle prve zatvoriti poglavlja i pristupiti Uniji, dok su druge zemlje još daleko od tog cilja.

„Želim da vjerujem da će makar dvije države sa zapadnog Balkana – Crna Gora i Albanija – biti članice Evropske unije do 2030. godine“, rekao je Miloš Radonjić. „Trenutna geopolitička situacija daje nam podsticaj, jer je politika proširenja ponovo dobila bezbjednosnu dimenziju. U ovom trenutku, politika proširenja i bezbjednost Evrope su povezane u istu ravan,“ dodao je on.

Profesor Miloš Šolaja smatra da bi Crna Gora i Albanija mogle biti „blizu Unije“, ali da ostatak regiona kaska. „BiH 2030. sigurno neće biti članica EU“, kazao je on. „Uprkos retorici, unutrašnji sistem je blokiran, reformski procesi kasne, a Evropa nas tretira birokratski, bez istinskog razumijevanja naše složene situacije,“ ocijenio je Šolaja.

Vladimir Međak vjeruje da će se proces proširenja vjerovatno odvijati u grupama. „Mislim da će se praviti grupacija u kojoj će biti Crna Gora, Albanija, Moldavija i Ukrajina, dok će Bosna i Makedonija ostati u drugom krugu. Srbija može napredovati samo ako dođe do promjene režima“, rekao je on.

Sagovornici su saglasni da Crna Gora uživa najveću podršku EU i da je u formalnom smislu najbliža članstvu. Međutim, upozoravaju da politička nestabilnost i nedostatak institucionalne discipline ugrožavaju kredibilitet.

„Istina je da nam EU sada pruža neuporedivo veću podršku nego ranije. Crna Gora će biti domaćin samita EU – zapadni Balkan, a sljedeće godine i Berlinskog procesa. To su jasni signali povjerenja. Ali, to ne znači da je posao završen. Potrebno je dosljedno sprovođenje reformi i izbjegavanje grešaka kakve smo već imali,“ kazao je Radonjić. Kao primjer takvih grešaka naveo je rezoluciju o Jasenovcu, Mauthausenu i Dahau. „Bio je to nepromišljen potez koji nas je usporio i udaljio od poglavlja 31, iako smo u njemu imali izuzetno naprednu fazu spremnosti“, podsjetio je Radonjić.  Dodao je da su pred Crnom Gorom „14 mjeseci odlučujućeg rada“ i da su obaveze precizno utvrđene. „Lista zadataka se zna. Treba ostati na kursu i ne dozvoliti skretanja,“ rekao je on.

I Međak je potvrdio da iz Brisela stižu signali da se priprema završni korak. „Evropska komisija već počinje da priprema konačni finansijski paket i priprema se ugovor o pristupanju Crne Gore, što se ne radi bez političke odluke. Dakle, vrata su otvorena, osim ako sami ne upropastite šansu,” dodao je on. Istovremeno je upozorio da se uspjeh ne mjeri samo tehničkim poglavljima. „Nećete ući u EU kao 105. država po korupciji u svijetu. EU neće uvoziti probleme, posebno ne u oblasti vladavine prava i slobode medija,“ poručio je Međak.

Kada je o Srbiji riječ, Međak smatra da je “Srbija danas država koja ne bi dobila ni status kandidata da sada aplicira. Evropska komisija je eksplicitno navela da vlasti u Srbiji moraju prestati da sprovode antievropsku propagandu i to je nezabilježeno u istoriji proširenja.“ Prema njegovim riječima, „najveći problem Srbije nije Kosovo, već korupcija i urušene institucije“.

„Kosovo je politički problem, ali korupcija blokira cijelu državu. Ne možete riješiti nijedan problem dok ne uspostavite funkcionalnu vlast i slobodne izbore“, pojasnio je Međak.

„Ne poznajem dovoljno vašu situaciju, ali mogu reći da je propaganda u Srbiji previše jaka. Na medijima sa nacionalnim frekvencijama, Xi Jinping ima nula sekundi negativnog izvještavanja, a EU je tretirana kao neutralna tema. To traje već 13 godina. Takva propaganda preliva se i u Crnu Goru,“ kazao je Međak na pitanje o tzv. “Srpskom svetu” i uticaju Beograda na region. Objasnio je i da ta strategija ima geopolitičku dimenziju. „Evropski parlament je naveo da Srbija i Mađarska sprovode ciljeve Rusije i Kine u regionu. Zato sam siguran da bez promjene vlasti Srbija ne može napredovati,“ zaključio je on.

Profesor Šolaja je govorio o dubokim strukturnim problemima BiH. „Bosna i Hercegovina je kompilacija svih negativnih elemenata Zapadnog Balkana. Nema vladajuće koalicije, Savjet ministara je blokiran, reformska agenda kasni, a zemlja je izgubila 100 miliona eura iz evropskog plana rasta“, ukazao je on. „Evropske integracije u BiH su više ideološka mantra nego realan proces. Kao da ponavljamo staro obećanje iz socijalizma – kad uđemo u EU, sve će biti riješeno. Ljudi u to više ne vjeruju. Na pitanje kako sebe vide u EU, svi stanu. A kad ih pitate da li bi mogli i bez toga — kažu da bi, ako može“, rekao je Šolaja.

Naglasio je da je ključni izazov nedostatak unutrašnje saglasnosti i odgovornosti. „BiH je globalni eksperiment, zemlja sa stranim guvernerom i unutrašnjim sukobima. Evropska unija to ignoriše – bavi se birokratijom, a ne suštinom,“ pojasnio je on, dodajući da EU u BiH ne pokazuje stvarni interes.

Radonjić ocjenjuje da je pad povjerenja građana Crne Gore u EU, na što ukazuju istraživanja, ozbiljan signal. „To je znak da smo na granici strpljenja. Suština ovog procesa je kako i na koji način implementiramo evropski način života u Crnoj Gori. Možete u određenoj mjeri i da fingirate proevropski kurs, ali doće će vrijeme, ili već dolazi, kada treba na djelu da pokažete da li ste vi zapravo Evropejci i da li želite evropsku praksu,” naveo je on.

Šolaja je upozorio na potrebu za referendumom kako bi se potvrdila volja građana za pridruženje EU. „U EU ne ulaze ni vlade ni zakoni, nego građani. Ako oni ne razumiju o čemu glasaju, sve pada u vodu,“ naglasio je on.

Radonjić je istakao da bi članstvo Crne Gore u EU bio pozitivan signal za region. „To bi bio dokaz da se proširenje nastavlja i da se reforme isplate. Pokazalo bi da je demokratija moguća i na Balkanu,“ kazao je on, dodajući da se Crna Gora već ponaša kao članica u mnogim aspektima. „Koristimo euro, poštujemo zajedničku spoljnu i bezbjednosnu politiku, članica smo NATO-a. Ulazak u EU bio bi logičan završetak tog procesa,“ naveo je on.

Šolaja se saglasio sa stavom Radonjića, ali je sugerisao da politika EU prema regionu mora biti manje birokratska, a više suštinska. „Evropska unija mora razumjeti specifičnosti regiona. Previše je formalnosti, a premalo političke volje. Ako se to ne promijeni, Balkan će i dalje biti zona čekanja,“ kazao je Šolaja.

„Ulazak Crne Gore bio bi najbolja vijest za sve, osim za one koji se boje Evrope“, zaključio je Međak.

Cijela emisija je dostupna na linku: https://www.youtube.com/watch?v=gQ1_Saa_Pqs

Emisija je nastala u okviru REGIONALNOG PLENUMA 2025 – Pukotine u demokratiji: nacionalizam i klerikalizam na Zapadnom Balkanu, koji organizuju CGO, Regionalna akademija za razvoj demokratije (ADD), Fakultet političkih nauka Univerziteta u Sarajevu i njemačka Fondacija Friedrich Ebert (FES). Sadržaj emisije je isključiva sagovornika u emisiji.

Maja Marinović, saradnica na programima