Zajedničko saopštenje za medije_Eko-tim&CEE Bankwatch Network

Mehanizam za prilagođavanje granica emisijama ugljenika Evropske unije (CBAM) stupiće u punu primjenu 1. januara 2026. godine. Međutim, nepripremljenost vlada Zapadnog Balkana povećava rizik od neodržive i nepravedne energetske tranzicije, navodi se u novom izvještaju koji je danas objavila mreža CEE Bankwatch Network (1).

Ipak, ako brzo uvedu sopstveno oporezivanje emisija ugljen-dioksida iz proizvodnje električne i toplotne energije, vlade bi mogle ublažiti uticaj CBAM-a i prikupiti do 4,2 milijarde eura godišnje za finansiranje održive energetske tranzicije i podršku regionima koji zavise od uglja, zaključuje se u izvještaju.

„Samo dva mjeseca prije nego što CBAM stupi u punu primjenu, i dalje čujemo nade vlada i elektroprivreda da će doći do odlaganja ili izuzeća. Ali odlaganja neće biti, i nijedna zemlja nije blizu sticanja izuzeća za elektroenergetski sektor. Vlade Zapadnog Balkana moraju prestati da očekuju  razna izuzeća od poštovanaja EU regulative i ozbiljno se početi  pripremati za primjenu iste“, ističe  Ioana Ciuta, rukovoditeljka strateškog područja – Fosilna goriva, CEE Bankwatch Network.

Prema CBAM-u, uvoznici iz EU određenih roba – uključujući električnu energiju (2) – iz zemalja van EU moraće da plaćaju naknadu za emisije ugljen-dioksida koje nastaju tokom proizvodnje tih roba u zemlji izvoznici. To znači da će uvoz iz zemalja koje se i dalje u velikoj mjeri oslanjaju na ugalj, naftu i gas postati znatno skuplji nego do sada.

Uvoznici električne energije iz Zapadnog Balkana – iz Italije, Hrvatske, Mađarske, Rumunije, Bugarske i Grčke – moraće da pronađu druge dobavljače ili da se suoče s visokim CBAM troškovima. Očekuje se da će izvoz električne energije u EU naglo opasti, čime će se smanjiti prihodi elektroprivreda na Zapadnom Balkanu.

Bosna i Hercegovina, Crna Gora i Severna Makedonija neće direktno plaćati CBAM naknade, ali će osjetiti posljedice pada prihoda od izvoza električne energije, dok će Srbija biti pogođena u manjoj mjeri. Kosovo nema granicu sa EU, ali će takođe osjetiti određene posljedice. Albanija, čiji je elektroenergetski sektor zasnovan na hidroenergiji, biće pogođena samo ako nastavi sa planovima za izgradnju gasnih elektrana.

Do sada je EU na indirektan način podržavala visoko zagađujuće termoelektrane na ugalj u zemljama Zapadnog Balkana. Oko 57% električne energije koju EU uvozi iz Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Severne Makedonije i Srbije potiče iz uglja. CBAM je osmišljen da obezbijedi da EU preuzme odgovornost za emisije ugljenika iz takvog uvoza.

Prihod od CBAM-a će odlaziti u budžet EU. Ako bi izvoz električne energije ostao na sadašnjem nivou, EU bi godišnje mogla da prihoduje gotovo 965 miliona evra (3).

Da su vlade Zapadnog Balkana ranije počele sa pripremama za CBAM, mogle su same da prikupe sredstva za energetsku tranziciju uvođenjem nacionalnih sistema za oporezivanje ugljenika.

Kada je riječ o Crnoj Gori Elektroprivreda Crne Gore više neće moći prodavati električnu energiju po istoj cijeni kao do sada, jer će će EU tržište sada zahtijevati da uvezana roba uključi i cijenu ugljenika.

„Crna Gora mora što prije da definiše jasan pristup kada je u pitanju sistem oporezivanja emisija CO2. CBAM nije samo tehničko pitanje trgovine s EU, već promjena koja će dugoročno uticati na cijeli naš energetski i industrijski sistem. Uvođenje domaćeg sistema oporezivanja emisija po cijenama koje su jednake cijenama na EU ETS tržištu  i usmjeravanje tih prihoda u obnovljive izvore, energetsku efikasnost i podršku radnicima u sektorima koji prolaze kroz tranziciju, jedan je od načina da Crna Gora izbjegne posljedice CBAM-a “, zaključuje Diana Milev Čavor, koordinator programa za klimu i energiju u nevladinoj organizaciji Eko-tim.

1)      Izvještaj je dostupan ovdje:

https://bankwatch.org/wp-content/uploads/2025/10/2025_10_A-perfect-storm_The-Western-Balkans-power-sector-in-the-time-of-CBAM.pdf

2) Robe obuhvaćene CBAM-om: električna energija, gvožđe i čelik, cement, đubrivo, aluminijum i vodonik.

3) Sekretarijat Energetske zajednice je nedavno procijenio da bi iznos mogao biti još veći – skoro 1,2 milijarde evra.
(Izvor: Energy Community Secretariat, Energy Community CBAM readiness tracker 2025, 20. oktobar 2025.)

4) CBAM naknade za uvoz robe iz zemalja koje već primjenjuju cijenu ugljenika mogu se umanjiti u skladu sa iznosom koji je već plaćen u zemlji izvoznici.
Time bi se smanjili troškovi CBAM-a za uvoznike iz EU i roba iz tih zemalja bi postala konkurentnija na tržištu EU.