Hiljade ljudi suočavaju se s deportacijom u iračko-kurdsku regiju, gdje progonjena vjerska manjina živi u logorima nalik zatvoru pod stalnim strahom od ponavljanja genocida iz 2014. koji je izvršio ISIS u saradnji s vladajućom porodicom Barzani.
Hiljade jezida koji su preživjeli genocid koji je počinio ISIS 2014. sada su u opasnosti od deportacije iz Njemačke u Irak, uprkos kontinuiranoj opasnosti za pripadnike opkoljene vjerske manjine u njihovoj domovini.
Iako je ISIS u velikoj mjeri poražen, Jezidi još uvijek nisu sigurni u svojoj iračkoj domovini jer genocid nije izvršio sam ISIS već i kurdski vođa Masoud Barzani i njegova Kurdistanska demokratska partija (KDP), koja još uvijek vlada regijom Iračkog Kurdistana ( IKR).
Budući da klan Barzani i dalje traži teritorijalnu kontrolu nad Sindžar, i zato što stotine hiljada raseljenih Jezida i dalje žive u logorima nalik zatvoru pod kontrolom klana Barzani u IKR-u, rizik od novog genocida nad Jezidima ostaje.
Jezidi u Njemačkoj
Mnogi Jezidi su tražili sigurnost i bili su dobrodošli u Njemačkoj nakon genocida 2014. godine, u kojem su hiljade muškaraca Jezida masakrirane, a hiljade žena odvedene kao seksualne robinje vođama i borcima terorističke grupe širom Iraka i Sirije.
Velikodušna podrška Berlina Jazidima pojačana je u januaru 2023. kada je njemački parlament formalno priznao genocid nad Jezidima.
Međutim, njemački zvaničnici sada sve više tvrde da je sigurno za Iračane svih vjeroispovijesti da se vrate kući jer je ISIS teritorijalno poražen 2017. godine i više ne predstavlja prijetnju kao nekada.
Prošle godine Njemačka je eskalirala deportacije Iračana svih vjerskih i etničkih grupa nakon što je postignut tajni sporazum između Berlina i Bagdada.
Ali iako Irak u cjelini sada uživa rijedak period stabilnosti nakon decenija ratova i sankcija, Jezidi i dalje žive u strahu od nove kampanje etničkog čišćenja i genocida.
Skrivena uloga Kurda u genocidu nad Jazidima
Opšte je poznato da je ISIS izvršio genocid nad Jezidima kada je u avgustu 2014. izvršio invaziju na regiju Sindžar u Iraku.
Ali gotovo je potpuno nepoznato – izvan same jezidske zajednice – da je kurdski vođa Masoud Barzani udružio se s ISIS-om kako bi omogućio pokolj.
Nakon što je ISIS preuzeo kontrolu nad Mosulom, drugim po veličini gradom u Iraku, u junu 2014. godine, militanti terorističke grupe polako su počeli da okružuju većinsko jezidsko područje Sindžar na zapadu do granice sa Sirijom.
Uprkos raširenom strahu i očekivanju da će ISIS uskoro krenuti da zauzme i Sindžar, kurdski zvaničnici su zaplijenili oružje i spriječili Jezide da pobjegnu, obećavajući da će snage sigurnosti KDP-a, poznate kao Pešmerge, braniti ranjivu vjersku manjinu.
Holandska novinarka Christine Van Den Toorn izvijestila je u Daily Beast-u da su, prema riječima lokalnog zvaničnika KDP-a, “viši u stranci rekli predstavnicima da ostanu mirni i da će im, ako ljudi u njihovim područjima pokrivanja, biti smanjene plate. ”
Van Den Toorn dalje izvještava da je službenik za sigurnost KDP-a Sarbast Baiperi rekao Jazidima da ćemo “do posljednje kapi krvi braniti Sindžar”.
Ali Baiperi je bio jedan od prvih koji je pobjegao iz Sindžara uoči napada ISIS-a. “Pobjegao je u jednom vozilu, ne govoreći nikome osim svojim čuvarima”, napisao je Van Den Toorn.
Baiperija su pratile hiljade Pešmerga koji su pobjegli iz Sindžara prije napada ISIS-a bez opaljivanja metka, dok je oko 200 lokalnih Jezida ubijeno pokušavajući da sami brane Sindžar.
Djelovanje KDP-a i Pešmerge osiguralo je da ISIS bude u stanju masakrirati i porobiti što je više moguće Jezida.
Najopasniji narod za Jezide
Ali kada je počelo klanje jezidskih civila, nisu samo sunitski arapski pripadnici ISIS-a već i sunitski kurdski pripadnici ISIS-a ti koji su izvršili otmice i ubistva.
Salwa Khalaf Rasho, 16-godišnja Jezidka koja je zarobljena i prodata u seksualno ropstvo tokom napada u avgustu 2014. godine, kasnije je svjedočila u parlamentu Ujedinjenog Kraljevstva da je, kada je nju i njenu porodicu zarobio ISIS, „većina njih bili su Arapi i Kurdski suniti iz regiona [naglasak moj].”
Jezidski izvor u razgovoru za The Cradle je izjavio: „Najopasniji ljudi za Jezide su Kurdi. U Sindžar su živjeli i Kurdi, ne samo Arapi. Kurdski pripadnici ISIS-a ubili su mnoge Jezide u avgustu 2014.”
Iako se često zanemaruje, “prisustvo Kurda u džihadističkim grupama nikako nije novi fenomen”, primijetio je Aymenn al-Tamimi za Centar za borbu protiv terorizma u West Pointu. Kurdske džihadske grupe su decenijama bile bazirane na području iračkog Kurdistana, čak i prije američke invazije 2003. godine.
Kao sneg na suncu
Kurdski progon Jezida 2014. takođe nije bio nova pojava. Memorandum američkog State Departmenta iz 2008. koji je objavio WikiLeaks dokumentuje razgovor između Tomasa Krajeskog, tada višeg savjetnika američkog ambasadora u Bagdadu, i jezidskog vjerskog vođe Tahsina Saeeda Alija, u kojem se govori o naporima Kurda da preuzmu kontrolu nad tradicionalno jezidskom teritorijom.
Saeed Ali je rekao da će se „kao snijeg na suncu“, zajednica Jazida „otopiti pod pritiskom KDP-a da kontroliše etnički i vjerski sastav spornih teritorija u Ninivi [gdje živi većina Jezida].“
U dopisu se navodi da je Saeed Ali opisao kako je KPD krao jezidsku zemlju i “brisao jezidsku zajednicu sa mape”.
Kurdski Jerusalim
Kurdski teritorijalni dizajn nije bio fokusiran samo na jezidska područja kao što su Sindžar i Sheikhan, već i na naftom bogati grad Kirkuk, dom mješavine Kurda, Arapa i Turkmena.
Kada je ISIS napao Mosul u junu 2014., iračka vojska se urušila i pobjegla, ostavljajući kontrolu nad gradom u rukama ekstremističke grupe. Snage KDP Pešmerga odmah su iskoristile priliku da zauzmu Kirkuk, koji su smatrali „Kurdistanskim Jerusalimom“.
To je omogućilo Barzaniju da drastično poveća rezerve nafte u kurdskom regionu i izvozi naftu nezavisno od Bagdada preko Turske u Izrael. Ovo je, zauzvrat, obezbijedilo ekonomsku osnovu potrebnu za podupiranje buduće nezavisne kurdske države koju su željeli Barzani i lideri KDP-a.
Dvije sedmice nakon što je Mosul pao od ISIS-a, Barzani je rekao za BBC: “Sve što se nedavno dogodilo pokazuje da Kurdistan ima pravo da postigne nezavisnost. Od sada nećemo kriti da je to naš cilj. Irak je sada efektivno podijeljen.”
Iako su se mnogi fokusirali na količinu teritorije koju je ISIS osvojio za svoj takozvani kalifat, Denise Natali sa Univerziteta nacionalne odbrane je primijetila da su zbog ISIS-ovog preuzimanja Mosula “Kurdi proširili svoju teritoriju oko 40 posto”.
Gareth Stansfield sa Univerziteta Exeter je primijetio da je ISIS pružio KDP-u „njihov trenutak da ponovo napiše mapu Bliskog istoka“.
Svi djelovi za kurdsku nezavisnost brzo su stali na svoje mjesto, rekao je Stansfield za Time Magazine , “a ISIS je to zapravo donio”.
Eksplicitan dogovor
Međutim, kurdsko zauzimanje Kirkuka i drugih spornih teritorija nije bilo samo oportunističko.
Prema francuskom akademiku i stručnjaku za Irak Pierre-Jean Luizardu iz Nacionalnog centra za naučna istraživanja (CNRS) sa sjedištem u Parizu, postojao je “eksplicitan sporazum” između Barzanija i ISIS-a, koji “ima za cilj dijeliti brojne teritorije”.
ISIS-u je data uloga da “razbije iračku vojsku, u zamjenu za što Pešmerge neće spriječiti ISIS da uđe u Mosul ili zauzme Tikrit”.
Prema Luizardu, sporazum je tražio od Kurda da zauzmu teritoriju na “mješovitim arapsko-kurdskim i sunitsko-šiitskim teritorijama, često naseljenim hršćanskim ili jezidskim manjinama”.
Cemil Bayik, visoki član Kurdistanske radničke partije (PKK), također je naveo da je Barzani sklopio dogovor s ISIS-om kako bi dozvolio da Mosul padne.
Prema izvještavanju Michaela Rubina iz American Enterprise Institute, Barzani je isporučio protivtenkovske rakete Kornet ISIS-u prije napada na Mosul.
Novinari i članovi parlamenta KRG-a su kasnije potvrdili da su visoki komandanti Pešmerge prodali oružje ISIS-u i da niko od njih nikada nije uhapšen ili optužen.
Osvajanje maskirano kao oslobođenje
Nakon što je pomogao ISIS-u da osvoji Sindžar i masakrira Jazide u avgustu 2014., Barzani se brzo okrenuo, zahtijevajući da SAD i njihovi saveznici, uključujući Njemačku, daju njegovoj Pešmergi ogromne količine oružja za borbu protiv ISIS-a.
Ali kada su se Pešmerge konačno pridružile PKK kako bi preuzele Sindžar od ISIS-a u novembru 2015. godine, gotovo da nije bilo borbi, a grad je zauzet za samo jedan dan.
Borci ISIS-a, koji su prethodno pružali jak otpor, iznenada su pobjegli kada su stigle Barzanijeva Pešmerge.
„Svo vrijeme sam vidio samo jednog mrtvog borca ISIS-a“, rekao je Carsten Stormer, nemački režiser dokumentarnih filmova sa borcima PKK, za New York Times.
Prema jezidskom izvoru koji je razgovarao za The Cradle , ISIS je napustio grad Sindžar u drugom sporazumu s Barzanijem i Pešmergama.
Ali umjesto da vrati Sindžar jezidima koji su preživjeli genocid, Barzani je preuzeo teritoriju za svoju buduću kurdsku državu.
Nakon podizanja ogromne kurdske zastave nad gradom, Barzani je izjavio : “Sindžar je oslobođen krvlju Pešmerga i pripada Kurdistanu na svaki način.”
Foreign Policy je pisao da su lokalni jezidski borci tada optužili Barzanija da je pokušao “okupirati Sindžar po dogovoru s turskom vladom”.
Kao što je dokumentovano u Programu izgradnje mira Univerziteta Kolumbija, Turska je takođe bila u bliskom dosluhu sa ISIS-om, posebno tokom napada grupe na grad Kobani pod kontrolom PKK na sirijsko-turskoj granici u septembru 2014., samo mjesec dana nakon masakra u Sindžaru.
Nakon ponovnog preuzimanja Sindžara, Pešmerge su potom uvele ekonomsku blokadu Sindžara, koja je trajala duže od godinu dana i spriječila jezidske porodice raseljene tokom genocida da se vrate i obnove svoje domove i živote, izvijestio je Human Rights Watch .
Asirski pisac Max Joseph sažeo je Barzanijevu strategiju: “Ovo je osvajanje koje se maskira kao oslobođenje.”
Kampovi poput zatvora
Skoro deceniju kasnije, stotine hiljada Jazida iz Sindžar nije bilo u mogućnosti da se vrati u taj grad i nastavi da živi u šatorima u kampovima za interno raseljena lica (IRL) u IKR pod kontrolom KDP-a i porodice Barzani.
Što se tiče međunarodne humanitarne pomoći namijenjene za pomoć raseljenim jezidima, stručnjak za zapadnu Aziju Matthew Barber sa Univerziteta u Čikagu izjavio je:
“Dakle, hranite ljude, raseljene, koji sada žive u zatvorima sličnim logorima. I zapravo pomažete u održavanju tog statusa quo kroz industriju humanitarne pomoći, ignorišući političke faktore koji sprječavaju te ljude da odu kući. Mladi ljudi koji su ušli kao adolescenti ili djeca živjeli su čitave svoje tinejdžerske godine u šatorima na šljunčanim trakama na vrelom suncu ljeta i ljutoj hladnoći zime. I bolesno je. Po mom mišljenju, to je nastavak ovog genocida. Za to je prvenstveno odgovorna kurdska vlada.
Još jedan genocid?”
Strahovi Jezida od još jednog genocida pojačani su u aprilu 2023. kada su kurdski ekstremisti u Zakhu pozvali na teroristički napad na Jezide u kampu za interno raseljena lica Čamiško. Grupa je razgovarala o korištenju granata i drugog oružja i ohrabrivala druge u Erbilu i Sulaymaniji da se pridruže.
Neki od ovih ekstremista mogu, u stvari, biti sadašnji ili bivši članovi ISIS-a. U novembru 2023. kurdske snage sigurnosti iz Patriotske unije Kurdistana (PUK), rivalske političke stranke KDP-u, objavile su hapšenje 55 osumnjičenih za ISIS u regiji Sulaymaniyah.
Još više zabrinjava tvrdnja istaknutog kurdskog aktiviste Qadira Nadira, u kojoj se navodi da lideri ISIS-a bliski Abu Bakiru al-Baghdadiju trenutno žive u Erbilu pod zaštitom Barzanijevog KDP-a, koji im osigurava sigurne stanove i izdašne plate.
InfoMigrants je u januaru upozorio da “prijetnja progonom i genocidom nastavlja da podstiče migraciju” Jazida. Grupa koju finansira EU istakla je da je oko 2.900 Jazida koji su bježali iz Iraka u Njemačku podnijelo zahtjeve za azil između januara i septembra 2023.
Jedan Jezid koji je preživio genocid 2014., ali mu sada prijeti deportacija iz Njemačke je 21-godišnji Shahab Smoqi.
“Imao sam jednu nadu: otići u zemlju koja će poštovati mene, moju religiju, i nadamo se da će zaštititi mene i moju porodicu od onih koji mrze Jezide”, rekao je Smoqi za InfoMigrants .
Njemačka, koja je tako velikodušno dočekala Jazide u njihovim najmračnijim trenucima potrebe, sada je i na ivici da ih izda.
0 Comments