Nevladine organizacije, ljubitelji rijeka i ekstremnih sportova na vodi, upozorili su danas da je neophodno da se planovi za izgradnju tri brane na gornjoj Drini u Bosni i Hercegovini moraju zaustaviti i ova jedinstvena rijeka zaštiti. Drina i njene pritoke, između ostalih strogo zaštićenih vrsta, predstavljaju i najvažnije svjetsko stanište globalno ugrožene vrste riba-mladice (Hucho hucho) (1), a i sve su popularnija turistička destinacija.

Upozorenje prethodi posjetu predsjednika Srbije Aleksandra Vučića 17. maja radi postavljanja kamena temeljca brane Buk Bijela (2) – projekta koji je daleko od spremnosti  za izgradnju.

Kompanija u vlasništvu Elektroprivrede Republike Srpske (ERS) (49%) i Elektroprivrede Srbije (51%) planira seriju od tri brane na gornjoj Drini – Buk Bijela, Foča i Paunci – ukupne snage oko 180 megavata.

U julu 2017. potpisan je memorandum o izgradnji Buk Bijele s kineskom Nacionalnom aero-tehnološkom međunarodnom inženjerskom korporacijom (AVIC-ENG) (3), no nije potpisan konačni ugovor o gradnji. Građevinska dozvola za sada je obezbijeđena samo za pripremne radove.

Osim činjenice da nije potpisan ni jedan ugovor o zajmu, pa izvor finansiranja ostaje nepoznat, nikada nije objavljena ni studija izvodljivosti, što postavlja pitanje postoji li ona uopšte?

Uprkos činjenici da Drina čini dio granice Bosne i Hercegovine s Crnom Gorom i Srbijom, od državnih institucija BiH niko do sada nije podnio zahtjev za saglasnost za izgradnju ove hidroelektrane, dok Pravobranilaštvo Bosne i Hercegovine još uvijek ispituje slučaj. U decembru 2020. godine, 24 zastupnika u Zastupničkom domu Parlamenta Bosne i Hercegovine pokrenula su postupak pred Ustavnim sudom protiv odluke Republike Srpske o izdavanju koncesije za izgradnju hidroelektrana na Gornjoj Drini, budući da odluke u vezi s državnom imovinom poput rijeka na međunarodnim granicama, mogu samo biti donijete na državnom nivou (4).

U toku je i slučaj pred Odborom za sprovođenje Espoo konvencije zbog propusta Bosne i Hercegovine da se savjetuje sa Crnom Gorom o prekograničnim uticajima hidroelektrana na gornjoj Drini na životnu sredinu. Grupa nevladinih organizacija podnijela je žalbu Odboru u maju 2020., što je slijedila crnogorska vlada u decembru iste godine (5).

Postupak koji je pokrenuo Arhus centar u Sarajevu takođe je u toku na Vrhovnom sudu Republike Srpske, tražeći da se ospori odluka Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske iz 2019. godine kojom je omogućeno ERS-u da se osloni na procjenu utiecaja na životnu sredinu koja datira od prije deset godina i koja sadrži izuzetno mnogo manjkavosti, umjesto da zahtijeva izradu nove studije po osnovu  zahtjeva ERS-a za novu okolišnu dozvolu (6).

‘ERS tvrdi – bez ikakvih dokaza – da izgradnjom HE Buk Bijela neće biti prekograničnog utjecaja, navodi Nataša Kovačević iz Green Home, Crna Gora. ‘Zapravo, ako akumulacija doseže do 434 mnv. to ne bi samo poremetilo migraciju ugrožene mladice i drugih vrsta, već bi zapravo akumulacija prodrla i u teritoriju Crne Gore, jer se na granici visina kotira na 432,37mnv’, dodala je.

‘Ne samo što su Tara i Drina dugi niz godina popularne za rafting i kajakarenje, one svojom ljepotom predstavljaju prave bisere Balkana. Izgradnjom planiranih hidroakumulacija na Drini prijeti potpuno uništenje skoro 30 km toka, a građanima Foče i okoline predstavlja prijetnju po zdravlje. Shodno tome, potreba za očuvanjem rijeka za buduće generacije, upravo u netaknutom obliku kakve su nama date, ne smije se dovesti u pitanje'’ dodao je Viktor Bjelić iz Centra za životnu sredinu, Banja Luka.

Arhus Centar u Sarajevu, Bosna i Hercegovina

Centar za životnu sredinu, Bosna i Hercegovina

Green Home, Crna Gora

Nature Lovers Montenegro, Crna Gora

NVO Da zaživi selo, Crna Gora

SRK Lipljen Pljevlja, Crna Gora

WWF Adria

——————–

(1)   Za dodatnu informaciju: https://balkanrivers.net/sites/default/files/Huchen_Study_2015.pdf

(2)   Za dodatnu informaciju: https://balkangreenenergynews.com/hpp-buk-bijela-groundbreaking-to-be-held-on-may-17/

(3)   Za dodatnu informaciju: https://balkangreenenergynews.com/memorandum-of-cooperation-on-construction-of-hpp-buk-bijela-signed/

(4)   Za dodatnu informaciju: https://balkans.aljazeera.net/news/balkan/2020/12/28/zastupnici-traze-ocitovanje-ustavnog-sud-bih-je-vlasnik-njenih-rijeka

(5)   Izvještaj sa sastanka Odbora za provedbu Espoo konvencije iz februara 2021. je na: https://unece.org/sites/default/files/2021-02/ECE_MP.EIA_IC_2021_2.pdf

(6)   Na Vrhovnom sudu RS je također u toku postupak koji je pokrenuo Aarhus Centar vezano uz HE Foča. ERS je kršila zakonski rok za zahtjev obnove ekološke dozvole, ali je Ministarstvo prostornog uređenja, građevinarstva i ekologije RS ipak odobrilo obnovu dozvole. Tokom postupka na Okružnom suduje sud prihvatio tvrdnje Ministarstva da je zahtjev podnesen 06.03.2018. Godine, a ne 14.03.2018. godine, iako je jasno napisano u ekološkoj dozvoli da je podnesen 14.03.2018 godine.