Piše: Slađan Tomić

Afera Respirator nije dugo čekala da padne u drugi plan u Sarajevskoj čaršiji, koja se posljednjih dana ponajviše bavi pitanjem mise blajburškim žrtvama. Javnost u Sarajevu, prvi put nakon Parade ponosa, ozbiljno je polarizovana. Najviše je onih koji su bili protiv održavanja mise u Katedrali Srca Isusova i koji se deklarišu kao antifašisti. Onih koji su podržali služenje mise je manje, a tu je i grupa građana koji sve posmatraju iz trećeg ugla.

No, bez obzira kojoj grupi pripadali, građane Sarajeva, ali i one koji su se tu zadesili, ova tema nije mogla zaobići. Javni gradski prevoz od 9 do 14 časova nije saobraćao dalje od Skenderije, a prilaz Katedrali je satima bio omogućen samo za učesnike mise i novinarske ekipe.

I prije nego što je počela misa, pet hiljada antifašista, po procjeni MUP-a Kantona Sarajevo, okupilo se ispred zgrade Filozofskog fakulteta, a u organizaciji SABNOR-a. Hiljade antifašista pjevale su partizanske pjesme, a mirnim hodom do Vječne vatre, gdje su nakratko blokirali saobraćaj, poručili su da fašizam nikada neće pobijediti u Sarajevu, te da se suludo moliti onima koji su ubili 10.000 Sarajlija tokom ustaške okupacije u Drugom svjetskom ratu.

Potpredsjednik SABNOR-a Nijaz Skenderagić današnje okupljanje naziva odgovorom građanskog, civilizacijskog, antifašističkog i slobodarskog Sarajeva, kakvo je ono uvijek bilo u svojoj istoriji. „Ovo je odgovor svima onima koji žele u ovaj grad i na ove prostore da donesu poruke koje nisu dobre za narode koji ovdje žive i da zamolimo političare da se bave politikom, vjerske službenike religijom. Ovaj opasni virus nacionalizma i neofašizma je prije 30 godina došao na ove prostore, da posvađa i da  razori narode“, kaže Skenderagić.

Na skup antifašista došla je i Vesna Bogunović, čiji je otac Hrvat katolik, a majka muslimanka. Njen otac, kaže, dolazi iz porodice Hrvata u kojoj niko nije bio Ustaša. Njen djed sa majčine strane je žrtva ustaškog režima, zbog kojeg ga nikada nije upoznala. „Ustaše su ga ubile na rijeci Šuici kod Mostara. Nikada krvnici i žrtve ne mogu biti jednaki i ne mogu se izjednačiti. Ovdje se radi o zamjenama teza. Oni pokušavaju da optuže Sarajevo i Sarajlije da su protiv katolika i Hrvata. Mi nismo protiv mise. Mi smo protiv održavanja mise za zločince. Ljude koji su ubijali i mučili Sarajlije, naše sugrađane, naše djedove“, kaže Bogunović.

S namjerom da iskaže nezadovoljstvo zbog održavanje mise ljudima koji su ubijeni jer su bili saradnici i sljedbenici  Vjekoslava Luburića, koji je tokom ustaške okupacije Sarajeva u Luburića vili mučio i ubijao Sarajlije, najviše muslimane, Srbe i Jevreje, na skup je došla i Hasna Ljubović. Ne treba, kaže, dozvoliti da mlađe generacije zaborave da je upravo ustaška vojska pod komandom Vjekoslava Maksa Luburića, u Centru Sarajeva, na Marijin Dvoru, u proljeće 1945. god., objesila 55 Sarajlija.

Kaže da je zabrinutost nadbiskupa vrhbosanskog Vinka Puljića neutemeljena, te da su izjave o kršenju vjerskih sloboda netačne, jer se ponavlja matrica iz 1941-1945, kada su se mnoge nečasne stvari radile pod plaštom religije. Dodaje da je vrijeme da se priča o istoriji i činjenicama o kojima se malo učilo i o kojima se nije govorilo zbog pomirenja. „Međutim, sa fašizmom nema pomirenja. Ovo je inicijalna kapsula koja će mlađim naraštajima i nama koji nismo bili savremenici Drugog svjetskog rata otkriti pravu istinu. Malo je mladih u Sarajevu koji znaju šta je u Sarajevu radio Luburić“, kaže Ljubović i dodaje: „Vinko Puljić od mene više nikada neće dobiti epitet uzoriti ili uvaženi, kako sam ga uvažavala i oslovljavala. Nije smio ovo javno reći, da se održava misa za Blajburg. U okvirima zidina crkve mogao je to da uradi, a da niko ne zna. Ovako, to je provokacija“.

Bila provokacija ili ne, misa za žrtve Blajburga održana je u sarajevskoj Katedrali Srca Isusova i to uz direktan televizijski prenos na RTVHB. Misu zadušnicu za žrtve Blajburga predvodio je kardinal Vinko Puljić, vrhbosanski nadbiskup. Skupu je prisustvovalo dvadeset osoba, što zbog epidemioloških mjera, što zbog činjenice da je misa okarakterisana kao događaj visokog rizika, pa je centar Sarajeva satima bio pod jakom policijskom kontrolom, a na ulicama su bili i policijski  transporteri.

Misi su prisustvovali i brojni političari, ali bez predsjednika HDZ-a BiH Dragana Čovića, koji se žrtvama Blajburga i Križnog puta odlučio pokloniti u Mostaru. Zato je tu bio predsjednik drugog HDZ-a, HDZ1990 Ilija Cvitanović, koji je zakopao ratne sjekire sa Draganom Čovićem, pa sada djeluju kao jedna politička partija i dijele iste stavove.

Misi je prisustvovao i predsjednik Federacije BiH Marinko Čavara (HDZBiH), ambasador Republike Hrvatske u BiH Ivica Sabolić i drugi. Politički predstavnici nisu htjeli davati izjave za medije, ali se kardinal Vinko Puljić, nadbiskup vrhbosanski, tokom mise obratio vjernicima, rekavši da se „žrtve ne smiju zaboraviti, a cilj molitve je pokazati poštovanje. Biti prisutan i sudjelovati na ovoj svetoj misi za žrtve Blajburškog polja ne može se bez posebnih drhtaja srca i osjećaja duše”.

Kardinal je govorio i o značaju poštovanja mrtvih, referirajući se na negodovanje zbog služenja mise. „Mi ne možemo zaboraviti svoje pokojne, bilo da su prirodnom smrću umrli, a pogotovo ako ih je mržnja ubila. Posebno ne možemo zaboraviti one koji su završili svoj zemaljski život u tako teškim prilikama, bili mučeni, i kojima je na nečovječan način oduzet život. Ko izgubi poštivanje prema takvim žrtvama, pitamo se koje i kakve vrijednosti u sebi nosi? Bojim se živjeti s ljudima kojima ništa nije sveto ili koji su sposobni gaziti po tuđim svetinjama“, kazao je Puljić.

Negodovao je kardinal zbog činjenice da još nisu pronađene sve kosti ubijenih koji su stradali nakon sloma fašističke Evrope i oslobođenja Sarajeva. I Mak Bijedić, koji je sa još nekoliko građana, stotinjak metara od katedrale, protestovao, traži kosti svojih predaka koje su ubili vojnici NDH-a. „Moj djed Salko Bijedić je ubijen od strane Ustaša 1945. godine, pred oslobođenje Sarajeva i još ne znamo gdje su njegove kosti“, kaže Bijedić, ističući da je njegov otac Bahrudin Bijedić, bivši generalni konzul Jugoslavije u SAD-u i da je blizak srodnik Džemala Bijedića. Nema, kaže nam, ništa protiv tuđe vjere, ali misu ocjenjuje političkom, a ne vjerskom.

„Gospodin Puljić je pokazao da želi biti persona non grata. Želim poručiti ovima koji su došli podržati bal vampira, ovo nije kraj. Politika se neće uspjeti nametnuti kao ideal, naš ideal treba biti ljubav“, priča Bijedić.

Spontano, u njegovom društvu našla se i Slobodanka Krstanović, koja kaže da, ako je misu za žrtve trebalo održati, onda je trebalo da bude održana u Blajburgu. Za nju je ovo provoakcija i pokušaj oživljavanja fašizma ,koji je promijenio i njen život. „Moga djeda s majčine strane su ubile ustaše i bacile u bunar. Moju baku su, ne znam koja od odmetničkih grupa da li ustaških ili četničkih, uhvatili i nađena je u rijeci Zujevini. Kose su joj se zaplele u korijenje u rijeci Zujevini. Mog ujaka su uhvatili, isprebijali toliko da su mu bubrege odvalili, pa je preminuo od posljedica batina. To je moje sjećanje i moje iskustvo. Biću antifašista i boriću se dok sam živa“, kazala je ona.

Ni ona, kao ni Omer Gorančić, nisu htjeli prisustvovati mirnoj šetnji antifašista u organizaciji SABNOR-a. „Došao sam na protest. Ono što je suprotno od SABNOR-a i salonskih antifašista. Ovo je borba protiv fašizma, a ono dole (šetnja) je ništa“, objašnjava Gorančić. Njima se pridružio i načelnik opštine Stari Grad Ibrahim Hadžibajrić, koji je, kaže, došao kao građanin, a ne političar.

No, kako ni Sarajevo u kojem upravlja jednom opštinom, nije načisto sa misom, pitali smo ga kako komentariše izjavu Reisu-l-uleme Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Huseina ef. Kavazovića, koji smatra da crkvi niko nema pravo zabraniti misu i da je obaveza kardinala prema vjernicima da predvodi misu. Kaže da tu izjavu nije shvatio kao Kavazovićev blagoslov mise. „Nisam to tako razumio kada je reis u pitanju. Ovo je samo prebačena loptica iz avlije u Zagrebu. Gore je sukob ideologija i fašizma i antifašizma – HDZ-a i SDP-a, a ovdje se prebacuje na lopticu nacionalizma. Ovo nema veze s nacionalizmom. Ovo je čisti sukob ideologija, ili si fašista ili si antifašista“, stav je Hadžibajrića.

Da Sarajevo nije podijeljeno samo na protivnike i zagovornike mise, već i da su podjele prisutne i u antifašističkim krugovima, svjedoči i predsjednik jevrejske zajedice u BiH Jakob Finci. „Koliko god da su se digle tenzije, mislim da ćemo od ponedjeljka opet normalno živjeti. Mi i korona. Ja se nadam da će ovaj skup omogućiti antifašistima da se sinhronizuju u svojim redovima. I da pokažemo šta nam fašizam može uraditi“, optimističan je Finci.

Advokatica Senka Nožica, koja je učestvovala u mirnoj šetnji, smatra da misu nije ni trebalo zabraniti, jer je to demokratsko pravo. Svjesna je da ovo nije ni prva, ni posljednja misa za žrtve Blajburga u Sarajevu, ali ogorčena je zbog toga što “iza mise stoji Republika Hrvatska”. „Ovaj put smo se podigli protiv toga što je Hrvatski sabor organizovao misu u Sarajevu. Oni nisu imali hrabrosti da kao predsjedavajući Vijeća Evrope to organizuju u Zagrebu, jer su se bojali da će dobiti, i dobili bi, packe iz Evrope. S druge strane, htjeli su da konsoliduju glasačko tijelo u Hercegovini, a koje nije pokazalo lojalnost kod izbora predsjednika Hrvatske“, objašnjava kontekst ova ugledna advokatica. Dodaje da je cilj Hrvatskog sabora i HDZ-a bio da „izazovu otpor građana Sarajeva protiv Hrvata, ali to se nije desilo”. “Vidjela sam puno Hrvata katolika koji su prepoznali da se iz druge zemlje pokušava uvesti nacionalizam“, kaže ona. Razočarana je, kaže, što država nije prepoznala da je ovo direktno miješanje Hrvatske u društveno-političke odnose u BiH, a priliku da reaguje propustila je ministrica vanjskih poslova BiH Bisera Turković. „Oni su odradili svoje, mi svoje. Naša slika će obići svijet, a ne slika mise“, zaključuje Nožica.

Zanimljivi su stavovi i nekoliko građana koje smo sreli prije početka mise i protesta. Sarajlija nadimka Zela, a koji nije htio otkriti puno ime i prezime, kaže da nema ništa, ni protiv mise, ni protiv vjernika. „Ovo pravi SDA. Strah ih je kako će proći na izborima. Sad će reći da smo ugroženi od Hrvata. Ko je ugrožen? Ja se ne bojim nikoga“, mišljenje je ovog Sarajlije.

Jedan taksista, koji takođe nije želio otkriti ime, jer je, kaže, bio svjedok u Haagu, mišljenja je da je hiljade antifašista neko platio da dođu na skup. „Neka provode misu. Oni ne radi ništa na ulici, misu drže u crkvi. Muslimani i Ustaše bili su skupa i u ovom ratu, ratovali su protiv četnika“, smatra on.

Upravo ovakvih izjava i poistovjećivanja Ustaša i Hrvata plaše se antifašisti.

Šta o svemu misli Evropa ranije je bilo jasno iz poruke komesarke Vijeća Europe za ljudska prava Dunje Mijatović, da bi se misa u Sarajevu za stradale na Blajburgu mogla pretvoriti u veličanje ustaškog režima. Stav vanjskih aktera potvrđen je i današnjim polaganjem vijenaca i posjetom šefice Misije OSCE-a u BiH Kathleen Kavalec i drugih  ambasadora Spomen-parku Vraca i Jevrejskom groblju u Sarajevu.

Incidenata nije bilo, ali je jedna djevojka legitimisana zbog transparenta “Ustaše su fašisti”. Iz MUP-a KS pojašnjavaju da se radi o redovnoj aktivnosti policije, jer protesti nisu bili najavljeni u blizini Katedrale, gdje je djevojka držala transparent.

Nije kažnjena, a ako se utvrde elementi prekršaja, biće sankcionisana, potvrdio je Mirza Hadžiabdić iz Odjeljenja za informisanje MUP-a KS. On nije htio na naš upit komentarisati činjenicu da je održan skup od pet hiljada osoba, iako je na snazi zabrana svih javnih okupljanja. Tako da, iako se radi o jednom potrebnom vidu protesta protiv fašizma, prešutno je poslana i poruka da mjere Kriznog štaba Federacije mogu na privremenu suspenziju.

Buka