Potreba za akcijom

by | maj 21, 2019 | Drugi pišu | 0 comments

Deklaracija za održivu Europu za sve njene građane i građanke

Temelj na kojem je nastala Europska unija jedan je od najimpresivnijih mirovnih projekata u modernoj povijesti. Stvorena je regija koja je proglasila ljudsko dostojanstvo, poštivanje ljudskih prava, slobodu, demokraciju, ravnopravnost i vladavinu prava kao svoje temeljne vrijednosti.

Uz održavanje trajnog mira među svojim članicama, EU je također donijela čišće rijeke, zaštitu od zagađenja kemikalijama, roditeljski dopust, kvalitetno obrazovanje i slobodu kretanja unutar područja Schengena.

Unatoč velikom nasljeđu i misiji Europske unije, odgovor europskih donositelja odluka na financijsku krizu, mjere protiv klimatskih promjena i okolišne degradacije, zaustavljanje rastuće nejednakosti i potkopavanja ženskih prava, na skandale kao one u prehrambenom sustavu i tzv. Dieselgate te na rastuće migracije zatvaranjem granica pred onima u potrebi, nažalost je suprotan temeljnim vrijednostima EU-a te su vraćeni unatrag neki povijesni dobitci za koje smo se izborili.

Ljudi smatraju kako ekonomski i financijski interesi bogatih prevladavaju nad zajedničkim dobrom.

Suočeni_e smo s posljedicama mjera štednje – rastuće siromaštvo i nejednakosti, pogoršanje pristupa zdravstvu i nezaposlenost (mladih) – dok se velikim tvrtkama dopušta da odbiju plaćanje poštenih poreza. Hitni se problemi ne rješavaju, poput klimatske krize i zagađenja zraka, od čega umiru stotine tisuća ljudi. Ukratko, ljudi u Europi su marginalizirani i nemaju svi koristi od Unije.

Dodatno, kao Europska unija do sada nismo bili u stanju razviti zajednički i humani odgovor na kretanja migranata i izbjeglica. Poštivanje njihovih ljudskih prava nije osigurano. Također, uočavamo kako se u mnogim europskim zemljama smanjuje prostor za djelovanje civilnog društva i sindikata u obranu temeljnih prava, sloboda i zaštite okoliša.

U ovom kontekstu, mnogi su Europljani i Europljanke frustrirani_e te su izgubili_e povjerenje u kapacitet EU institucija da odgovore na njihove potrebe. Rastuća potpora nacionalističkim i ksenofobnim silama širom Europe je zabrinjavajući indikator ovog nezadovoljstva i ozbiljna prijetnja demokraciji i našim temeljnim vrijednostima.

DRUGAĈIJA EUROPA JE MOGUĆA!

Prepoznajući izazove trenutne situacije u Europi, mi, kao građani i građanke, ne trebamo se ograničiti u raspravi o budućnosti Europe na pitanje: „Želite li više ili manje Europe?, već se usredotočiti na naše potrebe za budućnošću i našim pravima. Ključno je pitanje: „Kakvu Europu želimo?“.

Zato se više od 200 organizacija civilnog društva širom Europe ujedinilo kako bi okupili ljude u svrhu rasprave o „Europi kakvu želimo“ te kako bi to pitanje stavili na dnevni red predstojećih izbora za Europski parlament. Snažno vjerujemo u europski projekt koji je baziran na temeljnim etičkim vrijednostima Europe i održivom razvoju: demokracija i transparentnost, društvena i okolišna pravda, ljudska prava, vladavina zakona, ravnopravnost i solidarnost. Ove vrijednosti moraju biti u središtu svih politika. To znači temeljne promjene od danas. Želimo europske politike, pravila i standarde koji služe onome za što su i namijenjeni: zaštita dobrobiti i zdravlja, sigurnost i sloboda za ljude te zaštita klime i okoliša. Želimo politike koje podržavaju te služe sadašnjim i budućim generacijama u Europi i izvan nje.

2

PUT KA OSTVARENJU EUROPE KOJU ŽELIMO

Kako bi vratili povjerenje javnosti, Europski parlament – uključujući hrvatske zastupnike i zastupnice

– Europska komisija i vlade država članica moraju prioretizirati sljedeća ključna pitanja na dnevnom redu za nadolazeće rasprave vezane uz izbore za Europski parlament, novi saziv Komisije i budućnost Europe.

  1. AMBICIOZNA KLIMATSKA AKCIJA – Pariški se sporazum mora u potpunostiimplementirati i biti odražen u usklađivanju EU ciljeva za smanjenje emisija do 2030. i 2050.godine s obvezom da se porast globalne temperature ograniči na 1.5°C i kroz ambiciozne EUklimatske politike, uključujući brzo ukidanje korištenja fosilnih goriva te usmjeravanje premaapsolutnom smanjenju potrošnje energije jer nije dovoljno samo poticanja energetske učinkovitosti. EU treba ubrzati pravednu i održivu tranziciju prema 100% obnovljivoj opskrbienergijom, koja je čista, priuštiva te podržava vlasništvo zajednice (ili komunalno vlasništvo) ine vodi u energetsko siromaštvo.
  1. UĈINKOVITO UPRAVLJANJE PRIRODNIM RESURSIMA – Treba uspostaviti iprovesti zajedničke standarde kako bi se osiguralo čist zrak i vodu, sigurnu i zdravu prehranu te zaštitilo naše oceane. Moraju se implementirati ambiciozne mjere kako bi se zaustavilo deforestaciju i gubitak bioraznolikosti u Europi i globalno te neodrživu eksploataciju prirodnih resursa, uključujući onih na tzv. Globalnom Jugu. Treba poduzeti mjere kako bi se europske razine potrošnje dovelo u sklad sa Zemljinim proizvodnim kapacitetom, uključujući kroz implementaciju strategija dostatnosti.
  1. EUROPA U RUKAMA LJUDI – Novo i učinkovito sudjelovanje civilnog društva te aktivnograđanstvo moraju biti prioriteti kako bi se poboljšalo demokraciju (uključujući na radnom mjestu), transparentnost, pristup temeljnim pravima za sve te povjerenje građana i građanki EU-a u izgradnju pravedne i održive Europe. Mladi i djeca trebaju biti uključeni kao aktivni građani_ke i ohrabreni da značajno sudjeluju u europskim političkim procesima. Trebaju se provesti mjere koje će osigurati povećanu odgovornost i transparentnost donošenja odluka od strane EU institucija i nacionalnih vlada. Interesi građana i građanki te civilnog društva moraju prevladati nad financijskim i komercijalnim interesima. Građansko obrazovanje i promidžba kritičkog razmišljanja trebali bi osnažiti ljude da više sudjeluju u javnim raspravama.
  1. RAVNOPRAVNOST I LJUDSKA PRAVA – Javne politike i zakonodavne mjere trebajuosigurati, u skladu s europskom i međunarodnopravnom zaštitom ljudskih prava, da svi europski građani_ke i stanovnici_e uživaju istu razinu zaštite te mogu ostvariti svoja temeljna prava i slobode, dopuštajući im da žive u skladu sa svojim uvjerenjima prema načelima samoopredjeljenja i ljudskog dostojanstva, slobodni od diskriminacije. EU mora unaprijediti svoje politike i mjere kako bi osigurala rodnu ravnopravnost, uz jamčenje da svi ljudi suočeni s višestrukom diskriminacijom imaju jednake prilike u društvu.
  1. SNAŽNA SOCIJALNA EUROPA – Europski socijalni model treba pružiti potpunu i poštenu zaštitu za sve građane i građanke, dok ublažava siromaštvo i pruža svima prilike za napredovanje. Pristojni prihodi bi trebali smanjiti jaz između bogatih i ugroženih skupina te osigurati kvalitetan život. Svi trebaju imati koristi od pristojnih radnih standarda, ravnopravnosti, poboljšane dobrobiti i smanjenih zdravstvenih nejednakosti unutar i između zemalja te među generacijama. Socijalna uključenost i zaštita, pristojan rad, rodna ravnopravnost, javno zadravstvo i zdravstvena zaštita, pristup priuštivom i kvalitetnom stanovanju, okolišna pravda, kvalitetno obrazovanje i ravnopravan pristup kulturi, moraju biti glavna načela kojima se vode nacionalni i europski politički programi.
  1. ODRŽIVI I ZDRAVI PREHRAMBENI SUSTAVI – Reforma Zajedničke poljoprivredne politike je imperativ za proizvodnju zdravije hrane te uspostavu pravedne cijene za europske male i ekološke poljoprivredne proizvođače. To bi trebalo značiti više zaštite okoliša i prirode, povećanje suverenosti hrane, regionalna tržišta poljoprivrednika_ca, zdravije prehrambene sustave, manje otpada od hrane i zaustavljanje odlaganja na Globalnom Jugu. EU treba prioretizirati tranziciju prema organskim, malim poljoprivredim gospodarstvima i pošumljavanje kao ključne mjere za akciju protiv klimatskih promjena.
  1. HUMANI ODGOVOR NA MIGRACIJE – Europa treba preuzeti vodeću ulogu u osiguravanju humanog odgovora na globalne migracije, za dobrobit i zaštitu svih koji su uključeni. Tražitelji i tražiteljice azila trebaju biti dobrodošli u Europi i tretirani u duhu UNovih konvencija o izbjeglicama.

Zeleni forum oĉekuje da će hrvatski zastupnici i zastupnice u Europskom parlamentu:

  1. Zalagati se da članice EU, pa tako i Republika Hrvatska, ubrzaju razvoj te naprave hitan zaokret u pravednu i održivu tranziciju prema 100% obnovljivoj opskrbi energijom.

Obnovljivi izvori energije, poput sunca i vjetra, su čist i sve jeftiniji izvor energije te pomažu u borbi protiv energetskog siromaštva. Izuzetno je bitno da tranzicija u 100% obnovljivu energetiku podržava i podupire sudjelovanje i vlasništvo lokalne zajednice, odnosno građana i građanki, što ima višestruke pozitivne posljedice na zdravlje, okoliš i razvoj lokalne ekonomije.

  1. Zalagati se za prestanak davanja javnih subvencija fosilnoj industriji, odnosno ulaganje novca poreznih obveznika_ca u štetne projekte na fosilna goriva (nafta, plin i ugljen).
  1. Zalagati se i zagovarati zaustavljanje izgradnje okolišno, klimatski i ekonomski štetnihprojekata, poput LNG terminala na otoku Krku, kao i svih daljnjih planova za istraživanje i eksploataciju nafte i plina, u skladu s Pariškim sporazumom i najnovijim znanstvenim nalazima Međuvladina panela o klimatskim promjenama (IPCC).
  1. Zalagati se za postavljanje ambicioznih ciljeva Strategije bioraznolikosti Europske unije nakon 2020. godine koja će omogućiti zaustavljanje gubitka bioraznolikosti.
  1. Zalagati se da se kroz Višegodišnji financijski okvir za period 2021.-2027. osiguraju dostatna sredstva za provedbu politika zaštite prirode EU-a i njihovu horizontalnu integraciju u druge sektore.
  1. Prepoznati i zagovarati Program LIFE kao ključni program za uspješnu provedbu politika zaštite prirode u EU te osigurati da mu bude namijenjeno barem 1% ukupnog proračuna EU.
  1. Poticati snažnu promjenu dosadašnjeg načina upravljanja vodama u skladu s ciljevima Okvirne direktive o vodama kako bi se očuvali vrijedni vodni ekosustavi, izvori vode za piće, osigurala kvalitetna obrana od poplava i suša kroz prirodne mjere te osigurala provedba cjelovitog i zajedničkog upravljanja vodama (svi dionici jednakovrijedno).
  1. Ukazivati na važnost hitne implementacije nedavno izglasane Europske direktive o jednokratnoj plastici u nacionalno zakonodavstvo članica EU-a i provedbu mjera za smanjenje uporabe jednokratne plastike.
  1. Zagovarati i podržavati uspostavu održivih lokalnih sustava recikliranja i kompostiranja (po uzroru na Prelog i Krk) kroz usmjeravanje dostupnih EU sredstava iz Operativnog programa Konkuretnost i kohezija na razinu jednica lokalne samouprave za izgradnju re-use centara, sortirnica, kompostana te postrojenja za reciklažu i inertiziranje ostatnog otpada prije odlaganja. Jedino se na taj način mogu ispuniti visoki ciljevi odvojenog prikupljanja i recikliranja zadani EU direktivom o otpadu.
  1. U skladu s paketom cirkularne ekonomije donesenim na razini EU-a i preporukama Europske komisije Republici Hrvatskoj, zalagati se za odustanak od loših i štetnih rješenja u gospodarenju otpadom, poput planirane izgradnje regionalnih centara diljem RH poput već izgrađene Marinšćine i Kaštijuna koji su donijeli okolišne, zdravstvene i financijske štete.
  1. Zagovarati potrebu hitne uspostave nacionalnih sustava doniranja hrane kroz osnivanje banke hrane po uzoru na naprednije zemlje EU-a te jačanje logističke infrastrukture svih dionika u procesu doniranja hrane gdje su veliki problemi i gdje se nedovoljno brzo implementiraju EU politike i preporuke.
  1. Zagovarati Zajedniĉku ribarstvenu politiku koja je usmjerena na održivo korištenje ribolovnih resursa te usklađena s politikama zaštite prirode. Tražimo da barem 25% sredstava iz Operativnog programa za pomorstvo i ribarstvo 2021.-2027. Republike Hrvatske bude namijenjeno za aktivnosti koje su usmjerene na očuvanje i obnovu morske bioraznolikosti.
  1. Zagovarati da se javni novac prije svega usmjeri u poljoprivredne prakse koje imaju manji utjecaj na okoliš. Umjetno stvorene niske cijene industrijske poljoprivrede u sebi ne sadrže okolišne i zdravstvene troškove, koje takav način proizvodnje nameće društvu, poput zagađenja tla i voda, bolesti i pogubnog utjecaja na bioraznolikost. U tom je smislu potrebna puno pravednija raspodjela potpora u poljoprivredi između tzv. velikih (industrijskih) i malih proizvođača te jača podrška održivim praksama i nisko-intenzivnoj i ekološkoj poljoprivredi.
  1. Zagovarati da se u raspolaganju poljoprivrednim zemljištem zemalja članica EU-a kriterije održivosti te manjeg zagađenja tla i okoliša stavi visoko na listu prioriteta. Potrebna je veća podrška udruživanju poljoprivrednika i zadrugama, posebno u poreznom rasterećenju i prilagodbi sustava potpora. Potpora ne treba biti samo financijska, nego se treba mijenjati i javni diskurs, a naročito uvoditi pozitivan stav prema okolišno vrijednim poljoprivrednim praksama u obrazovnom sustavu i stručnim skupovima.
  1. Zagovarati podizanje svijesti o važnosti održivog gospodarenja tlom za proizvodnju hrane, održivost ekosustava i borbu protiv klimatskih promjena kako bi se i u praksi ostvario UN-ov Globalni cilj održivog razvoja te do 2030. godine zaustavilo procese degradacije tla. Potrebno je mobilizirati ključne dionike na europskoj razini za iznalaženje prikladnih zakonodavnih i operativnih instrumenata za smanjenje potrošnje zemljišta te održivog načina njegova korištenja.
  1. Zagovarati dekarbonizaciju prometa do 2050. godine. S obzirom da emisije iz prometa i dalje rastu, hitno je potrebno preokrenuti trend, što znači da je nužno (među ostalim i adekvatnom ekonomskom politikom) što prije znatno ubrzati elektrifikaciju prometa kao i daljnji razvoj tehnologija za dekarbonizaciju zračnog i vodnog prometa.
  1. Poticati obnovu željezniĉke infrastrukture i razvoj željezniĉkog prometa koji imaju veliku važnost u smanjenju utjecaja prometa na okoliš. Europska regulativa kontinuirano potiče liberalizaciju i deregulaciju željezničkih usluga. Kao rezultat, od nekoć jedinstvene i snažne tvrtke s kvalitetnom uslugom u Hrvatskoj sada imamo odvojene sustave koji ne dijele resurse i često međusobno ne surađuju. U kombinaciji s drastičnim i dugotrajnim izostankom ulaganja u infrastrukturu, željeznički promet u Hrvatskoj je na porazno lošoj razini. S druge strane, Njemačka, koja je bez obzira na europska pravila zadržala protekcionističku politiku nad svojim željeznicama, ima znatno kvalitetniji željeznički promet. U Europskom se parlamentu potrebno usprotiviti planovima koji vode u daljnju liberalizaciju ili čak privatizaciju željezničkih usluga.
  1. Osigurati veću transparentnost u donošenju odluka i aktivnostima lobiranja na razini EU-a te garantirati pravo na pristup informacijama, sudjelovanje u odlučivanju i pristup pravosuđu za sve građane i građanke, s posebnim naglaskom na usklađivanje s Aarhuškom konvencijom.
  1. Podržavati organizacije civilnog društva i građane_ke te koristiti zakonodavne i proračunske mehanizme kako bi se osiguralo da sve vlade zemalja članica EU-a poštuju vladavinu prava.

    Deklaracija za održivu Europu, koju potpisuje okolišna mreža Zeleni forum, sadrži i okolišnu i društvenu komponentu te odgovara na pitanje Kakvu Europu želimo?

    Zelena akcija je u sklopu Deklaracije postavila zahtjeve prema budućim hrvatskim zastupnicima i zastupnicama u EU parlamentu.

    Zeleni  forum

0 Comments

Submit a Comment