Uloga Tužilaštva povodom afere ‘Snimak’

by | mar 11, 2013 | Analize&Mišljenja | 0 comments

Nedavno objavljivanje snimaka izjava državnih i partijskih funkcionera[1] iz kojih je postala očigledna sistemska diskriminacija građana po partijskoj pripadnosti kroz zloupotrebe državnih resursa kako bi se zapošljavali ili na drugi način finansijski pomagali članovi i simpatizeri DPS, a u cilju priprema za izbore, i izostanak krivične istrage, ozbiljno nameće pitanje o tužilaštvu kao najslabijoj karici u sistemu vladavine prava u Crnoj Gori.

U aferi “Snimak” sve ukazuje da su kao metod političkog djelovanja sistematski izvršena brojna krivična djela koja se gone po službenoj dužnosti, kao što su: povreda ravnopravnosti – član 159 KZ-a[2], povreda ravnopravnosti u zapošljavanju – član 225 KZ-a[3], zloupotreba službenog položaja – član 416[4], i dr. Međutim, iako se radi o osnovanoj sumnji na stotine pa i hiljade krivičnih djela, prva reakcija tužilaštva je obeshrabrujuća i usmjerena na izbjegavanje postupanja u ovom slučaju. Posebno zabrinjava zabijanje glave u pijesak Vrhovne državne tužiteljke, imajući u vidu da je shodno čl. 19 ZKP-a državni tužilac dužan da preduzme krivično gonjenje, kada postoji osnovana sumnja da je određeno lice učinilo krivično djelo koje se goni po službenoj dužnosti[5].

Državno tužilaštvo je dužno da ispita sve iznijete navode tako što će sprovesti hitnu istragu koja bi, pored funkcionera DPS, obuhvatila i lica koja su u državnim organima eventualno izvršavala njihove naloge, tj. da detaljno ispita sve slučajeve zapošljavanja na koje se odnose snimljene izjave, podjele pomoći nakon poplava, korišćenja sredstava iz Fonda rada, evropskih fondova i dr. te da u skladu sa rezultatima istrage procesuira izvršioce krivičnih djela.


[1] Snimci dostupni na: Dan online – http://www.dan.co.me/

[2] (1) Ko zbog nacionalne ili etničke pripadnosti, pripadnosti rasi ili vjeroispovijesti ili zbog odsustva te pripadnosti ili zbog razlika u pogledu političkog ili drugog ubjeđenja, pola, jezika, obrazovanja, društvenog položaja, socijalnog porijekla, imovnog stanja ili nekog drugog ličnog svojstva, drugome uskrati ili ograniči ljudska prava i slobode utvrđena Ustavom, zakonima ili drugim propisima ili opštim aktima ili potvrđenim međunarodnim ugovorima ili mu na osnovu ove razlike daje povlastice ili pogodnosti…kazniće se zatvorom do tri godine.

(2) Ako je djelo iz stava 1 ovog člana učinjeno zbog mržnje prema pripadniku grupe određene na osnovu rase, boje kože, religije, porijekla, državne ili nacionalne pripadnosti…kazniće se zatvorom od tri mjeseca do pet godina.

(3) Ako djelo iz stava 2 ovog člana učini službeno lice u vršenju službe…kazniće se zatvorom od jedne do osam godina.

[3] Ko svjesnim kršenjem propisa ili na drugi protivpravan način uskrati ili ograniči pravo građana na slobodno zapošljavanje na teritoriji Crne Gore pod jednakim uslovima…kazniće se novčanom kaznom ili zatvorom do jedne godine.

[4] (1) Službeno lice koje protivpravnim iskorišćavanjem svog službenog položaja ili ovlašćenja, prekoračenjem granica svog službenog ovlašćenja ili nevršenjem svoje službene dužnosti pribavi sebi ili drugom korist, drugom nanese štetu ili teže povrijedi prava drugog…kazniće se zatvorom od šest mjeseci do pet godina.

(2) Ako je izvršenjem djela iz stava 1 ovog člana pribavljena imovinska korist u iznosu preko tri hiljade eura, učinilac će se kazniti zatvorom od jedne do osam godina.

(3) Ako vrijednost pribavljene imovinske koristi prelazi iznos od trideset hiljada eura, učinilac će se kazniti zatvorom od dvije do dvanaest godina.

[5] Načelo legaliteta krivičnog gonjenja.

__________________________________

Za vladavinu prava i poštovanje ljudskih prava u jednoj državi važnije je kakve su joj institucije kojima je posao da ta prava štite, a u prvom redu tužioci i sudovi, nego kakve su joj političke stranke. U vladavini prava, državni tužilac mora biti odan isključivo zakonu i savjesti i spreman da istraži i goni počinioca krivičnog djela, bez obzira na političku pripadnost. Munjevito odbijanje tužilaštva da sprovede opsežnu istragu na temu priznanja o partijskom zapošljavanju i pomaganja o državnom trošku svjedoči samo po sebi o tome gdje se Crna Gora nalazi na putu ka vladavini prava i koliko je neodložna reforma tužilaštva u Crnoj Gori.

Podsjećanja radi:

1)     na audio snimku sa sjednice Savjeta za sprovođenje izbornog programa DPS-a poslanik te partije i nekadašnji direktor Zavoda za zapošljavanje Crne Gore (ZZZCG) Zoran Jelić rekao je da “pripremajući se za predstojeće izbore” u ZZZCG “pokrenuli smo nekoliko projekata kroz koje će zaposliti prije svega članovi DPS-a … Mi smo do juče zaposlili već 460 ljudi, a do srijede će početi još 40, tako da će projekat time biti završen… Projekat je izuzetno funkcionalan. Kroz ove projekte zaposlićemo prije svega članove DPS-a. Imamo svakodnevne kontakte sa predsjednicima odbora DPS-a u svim opštinama, jer želimo da prije svega zaposlimo svoje ljude[1].

2)     Nakon ove izjave oglasilo se i nadležno tužilaštvo i u saopštenju Vrhovne državne tužiteljke, g-đe Ranke Čarapić, ocijenilo „da ni jedan učesnik sjednice svojom izjavom nije ostvario elemente bića ni jednog krivičnog djela koje predviđa Krivični zakonik Crne Gore”, ali da su spremni da cijene pojedinačne krivične prijave protiv drugih lica koja su možda prekršila zakon.[2] Na ovaj način, tužilaštvo je objasnilo da same izjave nisu krivično djelo što je inače bilo jasno samo po sebi jer su snimljene izjave u suštini kompetentno obavještenje i javnosti i tužilaštva o izvršenim krivičnim djelima. Posebno zabrinjava stav tužilaštva da su uslov za njihovo eventualno postupanje pojedinačne krivične prijave iako se krivična djela o čijem izvršenju se razgovaralo na partijskoj sjednici gone po službenoj dužnosti.

3)     Tužilaštvo je ostalo nijemo i po objavljivanju novih snimaka, u kojima je ponovo bilo riječi o selektivnom zapošljavanju članova i birača DPS-a u cilju ostvarenja dobrog izbornog rezultata uz zloupotrebu državnih institucija i sredstava:

–          Jovan Martinović sa Cetinja:

“Da imamo jako dobru koordinaciju kada je zapošljavanje u državnim institucijama u prijestonici u pitanju. Koristim priliku ovdje da pohvalim svakodnevnu komunikaciju sa Ministarstvom prosvjete i sporta i sa ministrom Stijepovićem koji nikada ne zaobilazi partiju.”[3]


[1] „Ranka slušala traku umjesto da istražuje“, Vijesti, 20. februar 2013, str. 1, 2, 3.

[2] VDT: Nema krivičnog djela u izjavama sa sjednice DPS-a. Detaljnije vidjeti: http://rtcg.me/vijesti/politika/2784/vdt-nema-krivicnog-djela-u-izjavama-sa-sjednice-dps-a.html

[3]“ Štete od poplava platiti samo članovima DPS-a”, Dan, 28. februar 2013, str. 1, 3.

_________________________________________

Ako u ovako notornom slučaju tužilaštvo istraje u odluci da ne istražuje baš ništa po službenoj dužnosti, bilo bi neophodno procesuiranje državnih tužilaca, koji su odgovorni za takve odluke.

Ostaje nada da će promjene Ustava, kao i prestanak mandata sadašnje državne tužiteljke doprinijeti napretku u uspostavljanju vladavine prava u Crnoj Gori.

mr Tea Gorjanc Prelević,
izvršna direktorica Akcije za ljudska prava

________________________________________

[1] Ibid.

[1] „I parama EIB-a isplaćivali otpremnine za članove DPS-a“, Vijesti online, 5.3.2013. Dostupno na: http://www.vijesti.me/vijesti/afera-snimak-i-parama-eib-a-isplacivali-otpremnine-clanove-dps-a-clanak-116662, kao i ”Glasove kupovali i parama EIB-a”, Dan, 5.3.2013.

[1] Ibid.

 

0 Comments

Submit a Comment