Pravosnažna presuda zbog zlostavljanja učesnika protesta u Pljevljima 2020. godine

by | maj 7, 2024 | Čuj - viđi - javi | 0 comments

Javlja: Akcija za ljudska prava

Odlukom Višeg suda u Bijelom Polju od 22. marta 2024. godine postala je pravosnažna presuda Osnovnog suda u Bijelom Polju, kojom je taj sud prvobitno osudio dvojicu policijskih službenika za zlostavljanje Ognjena Mijatovića u Pljevljima 13. maja 2020. godine. Do zlostavljanja je došlo tokom protesta zbog hapšenja vladike Srpske pravoslavne crkve.

Na petomjesečnu kaznu kućnog zatvora su osuđena dvojica policajaca, jedan za zlostavljanje Mijatovića (Igor Novović), a drugi za pomoć učiniocu poslije izvršenog krivičnog djela (nadređeni Novoviću, Milan Jović). Četvorica optuženih policajaca (Viktor Bojović, Ranko Stevanović, Goran Manojlović i Slavko Krstonijević) su oslobođeni optužbi, jer sud nije mogao da utvrdi da su i oni primjenjivali silu prema Mijatoviću.

Viši sud je kao neosnovane odbio žalbe punomoćnika oštećenog na oslobađajući dio presude, kao i žalbe državnog tužioca i advokata osuđenih Novovića i Jovića.

Akcija za ljudska prava ukazuje na nastavak loše prakse da se za policijsko zlostavljanje pravosnažno izriču kazne zatvora ispod šest mjeseci, čime se osuđenim policijskim službenicima omogućava da nastave radni odnos u policiji i da dalje primjenjuju silu prema građanima.

U ovom predmetu je pregledom video snimka nesporno utvrđeno da oštećeni Mijatović nije pružao nikakav otpor, a da je uprkos tome izudaran od strane policajaca, što znači da je bio podvrgnut apsolutno nedozvoljenom policijskom kažnjavanju.

Dodatno, činjenica da policijski službenici na svojim uniformama nijesu imali oznake, onemogućila je identifikaciju i procesuiranje svih počinilaca.

Akcija za ljudska prava ponavlja da iako počev od 2008. godine Evropski komitet za sprečavanje torture (CPT) zahtjeva od Crne Gore da policijski službenici, kada djeluju pod maskama uvijek nose obilježja koja omogućavaju njihovu identifikaciju, to do danas nije ispoštovano. Time je ignorisano i privremeno mjerilo za Poglavlje 23, koje zahtjeva sprovođenje svih preporuka CPT-a iz 2008. godine.

Sud je u presudi naveo da se na snimku vidjelo najmanje 12 policijskih službenika koji su učestvovali u ovom događaju, pa da je bilo neophodno tačno utvrditi ulogu svakog od njih i vidjeti da li je primjereno krivično goniti ili bar disciplinski sankcionisati još nekoga, bilo zbog zlostavljanja koje su vršili odnosno odobravali, bilo zbog toga što poslije incidenta nijesu prijavili krivično djelo, iako im je to bila dužnost.

Međutim, bez identifikacionih oznaka, i uz pomoć komandira pljevaljske policije Milana Jovića, koji je dozvolio da policajci sastave jedan zajednički nezakonit izvještaj o upotrebi sredstava prinude, ponovljen je “recept” za izbjegavanje odgovornosti, koji je postojao u slučajevima policijskog zlostavljanja Milorada Mija Martinovića, kao i u Zlatarskoj ulici i ispred Privrednog suda 24. oktobra 2015. godine. I tada su pripadnici SAJ, sa maskama, bez identifikacionih oznaka, i uz identičnu pomoć njihovog komandanta Radosava Lješkovića potpisali jedan zajednički i lažni izvještaj o primjeni sredstava prinude i obezbijedili da zločini počinjeni te večeri ostanu neotkriveni.

Dodatno, presudom nije bilo moguće utvrditi sve okolnosti slučaja zbog loše sprovedene istrage Osnovnog državnog tužilaštva u Pljevljima, na čelu sa nadležnom državnom tužiteljkom Sanjom Golubović. Istragu je posebno karakterisala neblagovremenost u postupanju, kako u odnosu na saslušanja osumnjičenih, oštećenog, ali i neadekvatno vještačenje nastalih povreda.

Ni do ovakvog ishoda u predmetu ne bi došlo bez napora advokata oštećenog, Dalibora Tomovića, koji se posebno založio da ključni dokaz, video snimak na kome se vidi brutalno prebijanje Mijatovića, ne bude izuzet iz dokaznog materijala samo zato što ga je sačinio građanin. Odluku o izuzimanju ovog snimka, sudija Osnovnog suda u Bijelom Polju, Luka Radulović, donio je na zahtjev branilaca okrivljenih, koji su tvrdili da se radilo o pravno nevaljanom dokazu, pribavljenom mimo zakonske procedure, jer je bio sačinjen od strane fizičkog lica. Nakon uložene žalbe tužilaštva, Viši sud je poništio ovu odluku i potvrdio da se snimak koji napravi fizičko lice, a u vezi sa postupanjem policije na javnom mjestu, može korisiti kao dokaz.

Akcija za ljudska prava je obezbijedila pravnu pomoć Ognjenu Mijatoviću zahvaljujući finansijskoj podršci Dobrovoljnog fonda UN za žrtve torture (UNVFVT).

0 Comments

Submit a Comment