Mnogo buke ni oko čega? Pozicioniranje stranaka u S. Makedoniji i šta očekivati od izbora 2024

by | apr 11, 2024 | Blog | 0 comments

Autor: Zdravko Veljanov

Predsjednički izbori 2024. u Sjevernoj Makedoniji su najsloženiji izbori u posljednje vrijeme, dok istovremeni parlamentarni izbori pružaju dodatne programe i povećavaju ulog u nadmetanju. Kako se kampanje predsjedničkih kandidata bliži kraju, građani imaju širok spektar kandidata za izbor, čije se političke pozicije protežu od krajnje ljevice do krajnje desnice. Uzimajući u obzir stranačke podrške za kandidate, ovi dvojni izbori će biti posebno izazovni za glavne centrističke stranke. Suočeni su s dilemom kako se nositi sa raznim izazovima koji dolaze. Iako početne ankete ukazuju na pobjedu desnog centra VMRO-DPMNE, pitanje je, međutim, da li mogu formirati vladu ili da li njihov predsjednički kandidat može privući veći broj glasova u drugom krugu. To, može zavisiti od njegove sposobnosti da napravi kompromis oko ključnih pitanja, od kojih su neka ključna za njen izborni uspjeh i popularnost u bazi. Iz ovog predizbornog perioda proizilaze dva trenda: retorika podjela i polarizacija predsjedničkih kandidata i poteškoće s pregovaranjem o potencijalnim izbornim koalicijama.

Izazivači u makedonskom i albanskom bloku pokušaće da uznemire vladajuću koaliciju u nastojanju da dodatno diverzifikuju skupštinu. Ipak, pred izborni dan možemo posmatrati i analizirati šta se nudi u pisanoj formi, kroz stranačke programe i društvene mreže. Uzimajući u obzir prethodne izborne cikluse i programske ponude stranaka, možemo imati uvid u smjer razvoja retorike za navedene stranke.

Koristimo prednosti nekoliko računskih metoda, kao što je automatska analiza teksta, uključujući rudarenje teksta, i analiza podataka društvenih medija kako bismo istražili pozicije stranaka. Analiza je zasnovana na svim dostupnim dokumentima od 2010. do 2021. godine i fokusira se samo na političke partije koje su objavile svoje programe na pisanom makedonskom jeziku. Analiza isključuje partije čiji su programi izuzetno kratki, ili partijske programe koji nisu objavljeni u mašinski čitljivom formatu. Štaviše, ručno smo potvrdili dužinu programa stranke i provjerili učestalost termina koji potencijalno mogu uticati na poziciju stranaka.

Analiza je zasnovana na nadgledanim metodama ideološkog skaliranja – wordcores.[1] Metoda se oslanja na eksterne izvore za procjenu krajnjih tačaka skale.[2] U tu svrhu, oslonili smo se na rezultate ideološkog pozicioniranja iz Chapel Hill Expert Survey,[3] koji daju samo privremene rezultate. U drugom koraku naše analize, naš model boduje svaku pojedinačnu riječ iz teksta i koristi dodijeljenu početnu ocjenu kako bi je smjestio na dvije dimenzije. Stranke pozicioniramo i na lijevo-desnoj i na ideološkoj skali GAL-TAN[4].[5] Na primjer, riječi kao što su socijalno, zdravstvo, smanjenje ili integracija povući će programsku poziciju stranke ulijevo, dok će riječi poput budžeta, projekta ili razvoja imati veću težinu prema desnoj strani.

Postoji iznenađujuće malo varijacija među političkim strankama kada je u pitanju njihovo pozicioniranje lijevo-desno (slika 1). Naime, osim 2 stranke u 2020., Levica i Integra, većina ostalih partija je grupisana u sredini. Nije iznenađujuće da je Levica imala najljevičarskiji program, dok kampanja Integre od 2020. godine odražava njihov krajnje desničarski status. Na prošlim parlamentarnim izborima došlo je do značajnog pomaka SDSM-a i VMRO-DPMNE-a u različitim pravcima. Dok se program SDSM-a pomjerio ulijevo u odnosu na sve svoje prethodne programe, program VMRO-DPMNE za parlamentarne izbore 2020. pomaknuo se više udesno.

Slika 1: Ideološko pozicioniranje političkih partija

Drugo, pogledali smo pozicioniranje stranaka na tradicionalističko-integracijističkoj osovini, GAL-TAN. Uočavamo da je većina partija tokom čitavog perioda analize nešto više udesno, prema tradicionalističkom spektru. Posebno su uočljive ponovo pozicije Levice i Integre, koje su sada blizu jedna drugoj. Takav stav Levice rezultat je prilično agresivnog jezika koji je stranka koristila u procesu kampanje 2020. godine, a koji se fokusirao na „Prespanski sporazum“ i kampanju za eklektičnije pozicioniranje zemlje u odnosu na Zapad u onome što tvrdi da je multipolarni svijet. Partijski program SDSM-a za 2020. počivao je na ideji članstva zemalja u EU, što se ogleda i u njenom pozicioniranju na GAL-TAN skali. Možemo primijetiti i marginalni pomak u programu VMRO-DPMNE za 2020. više udesno. Uočavamo raznovrsnije trendove u ideološkom spektru za parlamentarne izbore 2020. godine. Konačno, Twitter aktivnost, sa posljednjih parlamentarnih izbora 2020. godine, dva vodeća kandidata dvije najveće političke stranke ukazuje na to da ove stranke imaju tendenciju da ublaže svoju retoriku na društvenim mrežama u odnosu na partijske programe iz iste godine. Vidimo pomak od skoro 1 poena pozicije VMRO-DPMNE prema centru. SDSM se takođe pomjera ka centru, odnosno više retorike u odnosu na svoj program. Međutim, važno je napomenuti da su ti pomaci u suprotnom smjeru.

Čini se da razočarenje procesom EU integracija u posljednjih nekoliko godina i perinealna neriješena bilateralna pitanja koja se pojavljuju, čini se, čak i tokom ovih izbora, više vode stranke ka tradicionalističkoj osovini. Iako će proces integracije u EU i dalje biti centralna tačka partijskih agendi, međusobno povezano bilateralno pitanje s Bugarskom i globalno pozicioniranje zemlje su takođe blizu toga da definišu pozicije. Kada je riječ o osovini lijevo-desno, opadajući životni standard građana, rastuća inflacija, uz višestruki aktuelni izazovi zdravstvene politike, te široko rasprostranjena korupcija nalaze se na vrhu ključnih riječi identifikovanih u analizi. Stoga, kako se izbori zahuktavaju, građani bi trebali očekivati izuzetno raznoliku ponudu kako na lijevo-desnom tako i na integraciono-tradicionalističkom ideološkom partijskom spektru.

———————————————

[1]Justin Grimmer and Brandon M. Stewart. 2013. “Text as Data: The Promise and Pitfalls of Automatic Content Analysis Methods for Political Texts.” Political Analysis 21, no. 3: 267-297.

[2] Michael Laver and John Garry. 2000. “Estimating Policy Positions from Political Texts.” American Journal of Political Science: 619-634; Michael Laver, Kenneth Benoit, and John Garry. 2003. “Extracting Policy Positions from Political Texts Using Words as Data.” American Political Science Review: 311-331.

[3] https://www.chesdata.eu/2019candidate.

[4] Green-Alternative-Libertarian and Traditional-Authoritarian-Nationalist.

[5]Hanspeter Kriesi, Edgar Grande, Martin Dolezal, Marc Helbling, Dominic Höglinger, Swen Hutter, and Bruno Wüest. 2012. Political Conflict in Western Europe. Cambridge: Cambridge University Press.

Prevod je uradio PCNEN.

Link na englesku verziju teksta.

NAPOMENA: Ovaj tekst je objavljen u partnerstvu sa European fund for the Balkans – predstavništvo Network of European Foundations

Stavovi iznešeni u ovom tekstu ne predstavljaju stavove redakcije portala PCNEN, što ne znači, nužno, da ne postoji podudarnost ili bliskost. Uredništvo PCNEN-a zadržava pravo da edituje komentare na tekst koji se postuju na portalu ili na PCNEN stranicama na društvenim mrežama Facebook i Twitter.

 

0 Comments

Submit a Comment