Zapadnjačka, industrijska ishrana značajno manjka u vlaknima i čini se iz temelja mijenja način na koji naša crijeva vare biljnu materiju.

Uprkos tome što su voće i povrće ključan dio čovječje ishrane, naučnici sve bolje razumiju kako naša tijela razlažu najrasprostranjenije organsko jedinjenje na planeti – celulozu.

Decenijama se pretpostavljalo da ljudi ne mogu da razgrađuju celulozu, kao što su za to sposobne krave, konji, ovce i drugi sisari. Tek je 2003. godine u ljudskim crijevima otkrivena bakterija koja vari ova vlakna.

Na osnovu gena te bakterije, naučnici su krenuli u potragu za drugim poput nje. Iscrpna analiza fekalnih uzoraka testirala je crijevne mikrobiome ljudi iz različitih djelova svijeta i istorijskih perioda.

Naša crijeva, ispostavilo se, posjeduju nekoliko vrsta mikroba koji se hrane celulozom, a koji do sada nisu bili poznati. Sva tri mikroba pripadaju rodu ruminococcus i posjeduju gene povezane za razlaganjem celuloze.

U fekalnim uzorcima lovaca-sakupljača, ruralne populacije i drevnih ljudi (koji su živjeli prije 1.000 i 2.000 godina) ova tri mikroba nalaze se u izobilju.

U populaciji modernih, industrijalizovanih društava, međutim, istih mikroba ima mnogo manje.

“Ovi nalazi impliciraju pad broja ovih vrsta u ljudskim crijevima, najvjerovatnije uzrokovanog prelaskom na zapadnjačke životne navike i ishranu”, navode autori studije, predvođene mikrobiološkinjom Sarom Morais za Univerziteta “Ben Gurion” u Izraelu.

Moguće je, kako kažu, da ukoliko su mikrobi reda ruminococcus lišeni biljnih vlakana – njihov broj u crijevima će opadati.

Naučnici strahuju da smanjenje broja ovih vrsta doprinosi slabijem metaboličkom zdravlju modernih ljudi.