Šta je Duša?

by | mar 9, 2024 | Svaštara | 0 comments

Duša (grč. psihe lat. anima) pojam kojim prednaučno mišljenje daje supstanciju, odnosno svodi na posebno, od tijela različito biće, sveukupnost životnih, a posebno psihičkih pojava. Sama riječ duša etimološki je povezana sa „disanjem”, jednim od najočiglednijih znakova kod čovjeka i životinja.

Duša je entitet za koji se, u mnogim vjerskim i filozofskim tradicijama, pretpostavlja da postoji samo u živim bićima. Duša je ono što čini život, princip života, znak života, ono što se samo sobom pokreće.

Postoje različita vjerovanja o postojanju duše, o njenom odnosu prema tvari, o tome da li se radi o jednoj sveopštoj duši ili ih ima više, o tome kako se duša odnosi prema tijelu i psihološkim procesima, o porijeklu i sudbini ljudske duše, uključujući i njeno prethodno postojanje i besmrtnost.

Neke tradicije ne prave razlikovanje između ljudske duše i duha, pa se ta dva termina često koriste kao sinonimi.

Razumijevanje duše kao vitalnnog principa („entelehije tela”) nastalo je u antičkoj filozofiji (Aristotel), i još uvek pretpostavlja različite vitalističke pretpostavke u biologiji, a u mnogim religijama, njen nezavisni, skoro materijalni bitak, označava samu suštinu religiozne misli i takođe je uticao na formiranje različitih idealističkih shvatanja i kretanja u filozifiji.

Duša je u mnogim religioznim, filozofskim i mitološkim tradicijama, bestjelesna esencija živog bića. Duša ili psiha (starogrčki jezik: ψυχή psūkhḗ, od ψύχειν psū́khein, „disati”) su mentalne sposobnosti živog bića: razum, karakteri, osjećaji, svijest, sjećanja, percepcije, razmišljanja itd. U zavisnosti od filozofskog sistema, duša može biti ili smrtna ili besmrtna.

Druge religije (prije svega hinduizam i đainizam) smatraju da su sva živa bića, od najmanjih bakterija do najvećih sisara, duše same po sebi (atman, điva) i da imaju svoje fizičke reprezentacije (tijelo) u svijetu.

Neki smatraju da čak i nebiološki entiteti (kao što su rijeke i planine) posjeduju duše. Ovo vjerovanje se zove animizam. Grčki filozofi, kao što su Sokrat, Platon, i Aristotel, smatrali su da duša (ψυχή psūchê) mora imati logičku sposobnost, ispoljavanje koje je najbožanskije od ljudskih akcija. (Izvor: staje.rs)

0 Comments

Submit a Comment