U novom izvještaju koje je objavio Kiel Institute of World Economics, piše da je ukupna vrijednost novih paketa pomoći Ukrajini između augusta i oktobra 2023. pala na najnižu vrijednost u istoriji.

Pomoć u periodu između augusta i oktobra je iznosila 2,11 milijardi eura, a to je najniži iznos pomoći pružen Ukrajini od januara 2022., što ukazuje na potencijalni pad međunarodne podrške tokom tog razdoblja, prenosi klix.ba.

Praćenje podrške Ukrajini, koje navodi i kvantificira vojnu, finansijsku i humanitarnu pomoć obećanu Ukrajini, otkriva pad od gotovo 90 posto u usporedbi s istim razdobljem 2022. Ukrajina se sada počela više oslanjati na glavnu grupu kao što je SAD, Njemačka te nordijske i istočnoevropske zemlje.

Glavni preostali aktivni donatori su pojedinačne evropske zemlje poput Hrvatske, Finske, Njemačke, Irske, Litve, Luksemburga, Nizozemske, Norveške, Švedske i Švicarske, kao i zemlje NATO-a poput Kanade i Velike Britanije. Ukrajina se također može osloniti na velike ranije obećane višegodišnje programe.

SAD ostaje najveći vojni donator s ukupnim obvezama od 44 milijarde eura. Međutim, Njemačka je iza s ukupnim vojnim obavezama koje sada premašuju 17 milijardi eura.

Nacrt zakona kojim se odobravaju milijardi dolara hitne potrošnje, što uključuje i pomoć za Ukrajinu, naišao je na prepreku u Senatu kada ključno testno glasanje nije uspjelo. Vođa senatske većine Chuck Schumer zalagao se za proceduralno glasovanje kako bi se prijedlog zakona unaprijedio. Međutim, republikanci ga nisu podržali bez strožih mjera sigurnosti na američko-meksičkoj granici.