O ozbiljnosti klimatskih promjena, pogotovo neslavnim rekordima koji padaju ove godine, sada smo dobili nove dokaze. Protekli petak, 17. novembra, je bio najtopliji dan u istoriji mjerenja, ako se gleda isključivo odstupanje od višegodišnjih prosjeka. Prema tom pokazatelju se postavljaju dugoročni klimatski ciljevi, kao što je onaj iz Pariskog klimatskog sporazuma, o potrebi zaustavljanja globalnog otopljavanja na najviše 1,5°C u odnosu na referentno predindustrijsko razdoblje.

Gledano u tim parametrima, protekli petak bio je rekordan – prosječna temperatura zabilježena u svijetu je bila 1,17°C viša od referentnog razdoblja 1991. – 2020. godine. Preliminarni podaci evropskog klimatskog centra Copernicus Climat Change Service kažu i da je globalna prosječna temperatura istog dana bila – prvi puta u zabilježenim podacima – 2°C iznad prosjeka za referentno predindustrijsko razdoblje (1850. – 1900. godine). Tačnije, iznosila je 2,06°C iznad tog prosjeka.

Ova anomalija vidljiva je i na priloženim grafikonima, koje mnogi tumače kao definitivni ulazak klime u “neistraženi teritorij”, u kojem se ljudska civilizacija još nije našla. Osim antropogenog zagađenja, ovom fenomenu doprinijeli su i formiranje pojave poznate kao El Niño, ali i niz nedavnih vulkanskih erupcija. Očekivani dalji razvoj El Niña ne daje mnogo nade da bi se ovogodišnja linija na grafovima mogla u narednim mjesecima vratiti bliže prosjeku, prenosi portal bug.hr.