‘Bolje ikad nego nikad’, ‘Danas u zlatu, sjutra u blatu’, ‘Ispeci, pa reci’, ‘Ko pita, ne skita’ i još mnoge narodne izreke su svima dobro poznate i mnogi vjeruju da nose dobre pouke. Ipak, nostalgija nije jedini razlog za popularnost navedenih fraza, već su to i rime u njima, koje imaju određen uticaj na čovjeka, prenosi RT.

Rimovanje se decenijama unazad koristi kao alatka za konstruisanje “privlačnih” rečenica, koje su veoma efikasne kada je u pitanju prenošenje informacija, pouka, reklamiranja… Kada pojedinac zapamti frazu koja se rimuje, mnogo je lakše može prihvatiti kao istinu i “prenijeti dalje”, zbog čega postoji na hiljade popularnih izreka koje se rimuju širom svijeta.

Nekoliko studija su pokazale da, između dvije različite izreke, koje nose istu poruku ili značenje, ljudi više “vjeruju” u one koje imaju zadovoljavajuću i estetski privlačnu strukturu rime. Postoji nekoliko faktora koji utiču na ljudsku percepciju rečenica koje se rimuju:

Rimovanje može poboljšati estetiku rečenice.

Rečenice koje “zvuče i izgledaju dobro” mogu navesti čovjeka da povjeruje u njih.

Fenomen se može povezati sa čovjekovom potrebom za pronalaženjem harmonije i ljepote u životu, čak i kada je u pitanju govor.

Može se uporediti i sa afinitetom prema simetriji, jer se asimetrija ili neuravnoteženost najčešće odbacuju kao koncept ljepote.

Ako početak i kraj rečenice zvuče usklađeno, pravi se zadovoljavajuć balans, pa je lakše povjerovati u ubjedljivost izreke.

Na glavni tekst se opet dođe kada se reklama prođe 🙂

Osim ljepote, rečenice koje se rimuju asociraju na tečni govor, koji se često povezuje sa samouvjerenim i pouzdanim osobama. Pojedinac koji je siguran i u sebe i u to što govori, će pričati razgovijetno, navodeći sagovornika da ga pomno sluša i vjeruje mu. Pored toga, mnogi će lakše da razumiju značenje rečenica koje se rimuju ili imaju bilo koju vrstu harmonije u strukturi, jer su konstruisane kako bi se lako razumjele, bez previše analize.

Kao i mnoge pjesmice koje se rimuju i nauče od malih nogu, ljudi zapamte mnoge izreke kroz godine i one postanu lako prepoznatljive. Ne postoji “strah od nepoznatog” i prihvatanje određene (estetski zadovoljavajuće) fraze postaje veoma jednostavno, pogotovo ako se često koristila u okolini u kojoj je pojedinac odrastao.

Navedeni kognitivni mehanizmi mogu imati ulogu u bilo kojoj situaciji i često su međusobno povezani. Na primjer, izreke ili aforizmi koji su estetski privlačni se lakše pamte, a kada se dovoljno ponavljaju, postaju prepoznatljiva pouka ili pouzdani izvor informacija. Kada se u obzir uzimaju i sama situacija u kojoj se pojedinac nalazi, fraze koje se rimuju mogu imati veliku moć u promjeni perspektive i mišljenja.

Ipak, upravo takva moć može donijeti i određen rizik od širenja netačnih informacija, a mnogi mogu iskoristiti rimovanje u sopstvenu korist (marketing). Zbog toga je važno prepoznati na koji način se takva struktura koristi, kao i da li značenje rečenice i dalje djeluje ubjedljivo nakon uklanjanja “privlačne” rime.