Japanske životne lekcije

Objavljeno: 20.01.2023, 07:43h

Japanska kultura puna je drevnih mudrosti koje nam mogu pomoći da živimo sretniji i ispunjeniji život

Ikigai: Razlog postojanja

Ikigai je japanski koncept koji se otprilike prevodi kao “razlog postojanja” ili “ono što život čini vrijednim življenja”. Na japanskom ‘ikigai’ znači definisati i praktikovati svoju svrhu u životu. Drugim riječima, razlog zbog kojeg ustajete ujutro. To je ideja da svako ima nešto oko čega je strastven i što mu donosi radost te da prateći tu strast mogu pronaći smisao i ispunjenje u svom životu. Neki ljudi to smatraju svojom strašću, misijom, pozivom ili službom.

Kaizen: Stalno poboljšanje

Na japanskom, “kaizen” znači kontinuirano poboljšanje ili mijenjanje na bolje. Riječ je o ličnoj i poslovnoj filozofiji koja nastoji da stalno poboljšava efikasnost i djelotvornost na svim nivoima poslovanja. Često se povezuje s konceptom “malih koraka”, jer podsiče ljude na redovne, male, postepene promjene i poboljšanja, umjesto pokušaja velikih, dramatičnih promjena odjednom.

Oubaitori: Ne upoređuj se s drugima

Drevni japanski idiom oubaitori dolazi od riječi za četiri stabla koja cvjetaju u proljeće: cvjetovi trešnje, breskve, šljive i marelice. Svaki cvijet cvjeta u svoje vrijeme, a značenje idioma je da svi rastemo i cvjetamo vlastitim tempom, te da se zbog toga nikada ne bismo trebali upoređivati s drugima.

Wabi-Sabi: Divljenje nesavršenosti

Japanska estetika “wabi-sabi” znači pronalaženje ljepote u onome što je nepostojano i nesavršeno. Drugim riječima, to je zen budistički koncept ljepote sagledan kroz uvažavanje nesavršenosti u prirodi u kojoj je sve nepostojano. Filozofija njeguje sve što je autentično, priznajući tri osnovna načela: ništa nije trajno, ništa nije dovršeno i ništa nije savršeno. U ličnom smislu, to znači ljubazno prihvatanje vlastitih i tuđih mana.

Mottainai: Ne biti rasipan

Japanski izraz “mottainai” najbolje se može prevesti kao predobar da bi se trošio i odnosi se na uvjerenje da sve zaslužuje poštovanje i zahvalnost te da je zato važno iskoristiti njegov puni potencijal. To je filozofija koja naglašava važnost ne rasipanja resursa, bilo da se radi o hrani, vodi, energiji ili vremenu. Često se koristi za izražavanje osjećaja žaljenja zbog neiskorišćavanja nečega do kraja ili zbog toga što se o nečemu nije dobro brinulo. Koncept je dobro prihvaćen od strane ekologa jer pomaže ljudima da prepoznaju vrijednost resursa i zato ih ne rasipaju, kao i ideje smanjenja, ponovne upotrebe i recikliranja.

Mono no aware: Življenje u trenutku

Doslovno prevedeno, Mono no aware znači “patos stvari” ili “dirljivost postojanja“, ali takođe se prevodi kao imati empatiju prema stvarima – drugim riječima, ono što je prolazno. To je osjećaj gorke slatkoće koji proizlazi iz prolaznosti vremena i prolaznosti svih stvari. Mono no aware često se koristi za opisivanje iskustva gledanja nečeg lijepog, poput cvijeta u cvatu, i spoznaje da će na kraju uvenuti i umrijeti. Mono no aware je koncept koji se temelji na pažnji i uvažavanju, jer podsiče ljude da budu svjesni prolazne prirode života i da njeguju ljepotu i radost koje se mogu pronaći u sadašnjem trenutku.

Kintsugi: Vještina zlatne popravke

Japanska umjetnička forma koja se naziva “kintsugi”, što znači zlatno putovanje i “kintsukuroi”, najčešće se povezuje s popravljanjem slomljene keramike zlatnim ili srebrnim lakom. Rezultat je zadivljujući objekt zahvaljujući slavljenju njegovih nedostataka. Praksa kintsugija proizlazi iz koncepta wabi-sabija u kojem se nesavršenosti smatraju vrijednima divljenja. Samo ime se odnosi na zlatna putovanja koja svi imamo, pa nam ova perspektiva može pomoći da prigrlimo vlastite mane kao ukrase koji stvari i ljude čine još ljepšima. Mnogi su umjetnici bili inspirisani tim konceptom i praktikovali su ovu umjetničku formu u svom radu.

Gaman: Sve o izdržljivosti

Gaman se grubo prevodi kao “izdržljivost” ili “ustrajnost”. Često se smatra ključnom vrlinom u japanskoj kulturi i često se povezuje sa stoicizmom, otpornošću i odlučnošću. Odnosi se na sposobnost podnošenja izazovnih situacija bez prigovaranja ili odustajanja. Gaman se često koristi za opisivanje osobe koja je u stanju izdržati poteškoće ili nedaće bez gubitka osjećaja svrhe. U tom smislu, Gaman se može posmatrati kao oblik mentalne i emocionalne snage, jer omogućuje ljudima da nastave čak i kada su stvari teške.

Shikata ga nai: Prihvatanje i otpuštanje

Shikata ga nai japanska je fraza koja otprilike znači “nema se što učiniti”. Često se koristi za izražavanje osjećaja rezignacije ili prihvatanja u teškoj ili frustrirajućoj situaciji. Slično je frazi “što bude biće”. Izraz se često koristi kada osoba prepoznaje da postoji problem ili izazov koji se ne može promijeniti ili popraviti, te da je najbolji način djelovanja prihvatiti situaciju i krenuti dalje. U tom smislu, shikata ga nai može se posmatrati kao oblik prihvatanja i otpornosti, jer podstiče ljude da odustanu od stvari koje ne mogu kontrolisati i da se usredsrede na ono što mogu učiniti kako bi krenuli naprijed.

Yuugen: Gledanje ljepote u nevidljivom

Yuugen je japanski koncept koji se grubo prevodi kao “misterij” ili “dubina”. Riječ je o osjećaju čuđenja ili strahopoštovanja koji se doživi kada se susretnemo s nečim što je duboko ili duboko dirljivo. Yuugen je povezan s idejom da postoji skrivena ili nevidljiva dimenzija svijeta, koja je izvan našeg svakodnevnog razumijevanja. Ako smo otvoreni ovom misteriju, možemo doživjeti dublji osjećaj povezanosti i značenja. Yuugen se ponekad može posmatrati kao oblik duhovne ili emocionalne dubine, budući da podstiče ljude da gledaju izvan površine stvari i da traže dublje značenje i razumijevanje. (Izvor: oishya.com)

Pratite nas na Fejsbuku, Instagramu i Tviteru. Ako imate predlog teme za nas, javite se na [email protected]
Prije nego ostavite komentar, molimo vas da pročitate Pravila komentarisanja na Portalu PCNEN

Leave a Reply

Blogovi

Logujte se ili registrujte




Forgot?
Register