Predsjednik je u obavezi da potpiše zakon ukoliko ga parlament ponovo izglasa. Za slučaj da predsjednik to odbije da učini, Skupština je ovlastila predsjednicu Danijelu Đurović da usvojeni zakon dostavi Službenom listu radi objavljivanja.
Venecijanska komisija, kojoj se predsjednik Đukanović obratio, sugerisala je Skupštini da ne usvaja ovaj zakon.
URA je bila najavila da njeni poslanici neće ponovo glasati za zakon ukoliko budu izabrane sudije Ustavnog suda. Kako se to nije desilo, stekli su se uslovi za ponovno usvajanje kontroverznog zakona, kojem opozicija i dio stručne javnosti osporava ustavnost.
Nakon usvajanje zakona, stiču se uslovi da Miodrag Lekić bude izabran za mandatara za sastav nove Vlade. Predsjednik Đukanović je upravo propustio da to učini, čime je, po mišljenju parlamentarne većine, i dijela stručne juavnosti, prekršio Ustav Crne Gore, što je i dovelo do izmjena i dopuna Zakona o predsjedniku.
Prema usvojenim izmjenama, predsjednik je dužan da za mandatara za sastav vlade predloži kandidata koji ima podršku većine od ukupnog broja poslanika Skupštine.
Ako te većine nema, predsjednik podnosi inicijativu za skraćenje mandata Skupštini, a ako je poslanici ne izglasaju, obavezan je da predloži kandidata sa dominantnom skupštinskom podrškom nakon ponovnih konsultacija.
Prema predlogu izmjena, predsjednik bi tu mogućnost imao i prije inicijative za skraćenje mandata Skupštini, a predviđeni rokovi za novi krug konsultacija bili bi kraći i računali bi se od dana kada Skupština nije usvojila predlog odluke o skraćenju mandata.
Ukoliko predsjednik ne izvrši dužnost povodom postupka utvrđivanja mandatara, radi zaštite javnog interesa, mandatarom će se smatrati kandidat koji ima jasnu podršku većine od ukupnog broja poslanika u Skupštini koja se utvrđuje potpisima.
“Propuštanje vršenja dužnosti predsjednika u postupku utvrđivanja mandatara u skladu sa ovim zakonom smatra se razlogom za njegovo razrješenje”, navedeno je u usvojenim izmjenama Zakona o predsjedniku.
0 Comments