“Niti i u jednom članu medijskih i drugih propisa se ne pominje riječ dezinformacija, niti oni nude bilo kakva pravna rješenja za suprotstavljanje ovom problemu. Dok se Evropska unija i demokratske zemlje već godinama intenzivno bave problemom širenja dezinformacija, kako bi osigurale zaštitu demokratskih vrijednosti i sistema, Crna Gora niti je voljna da prepozna i konstatuje ovu prijetnju u svojim zvaničnim dokumentima, niti sposobna da se protiv nje bori”, navodi se u saopštenju programske direktorice CDT-a Milice Kovačević.

Kako ističe, dugogodišnje ignorisanje ovog problema je, između ostalog, dovelo do toga da je Crna Gora u relevatnim istraživanjima kontinuirano na dnu ljestvice kad je u pitanju medijska pismenost, ali da ima lidersku poziciju kad je u pitanju procenat građana koji vjeruju u dezinformacije i teorije zavjere.

” Tek ćemo morati da se suočimo sa javnom štetom izazvanom dezinformacijama usmjerenim na podrivanje demokratskih procesa, povjerenja u institucije i  prijetnje javnim dobrima kao što su zdravlje, obrazovanje ili bezbjednost građana. Zanimljivo je da se zakoni stavljaju na javnu raspravu prije usvajanja Medijske strategije, koja je trebalo da bude gotova još u trećem kvartalu 2021. godine što je kontra elementarnih principa i logike svakog planiranja. U nacrtu ove strategije koji je bio na javnoj raspravi u martu/aprilu 2022. godine jedan opsežan dio je bio posvećen analizi problema dezinformisanja, ali sa nedovoljnim brojem efikasnih mjera za njegovo rješavanje”, navodi Kovačević.