Kako iskoristiti relativni uspjeh Berlinskog procesa

Objavljeno: 07.11.2022, 20:36h

Sloboda kretanja širom ZP ima snažan potencijal za stabilizaciju regiona i smirivanje nedavnih tenzija. Na terenu se primenjuje sa trenutnim efektom, čime se ukida poslednji preostali vizni režim između dvije zemlje ZP, Bosne i Hercegovine i Kosova, i omogućava profesionalcima da se slobodno kreću zbog posla i iz privatnih razloga.

Piše: Marika Djolai

Samit Berlinskog procesa imao je veliki povratak u Berlinu prošle sedmice, demonstrirajući da može donijeti regionalne inicijative koje su korisne za sve zemlje Zapadnog Balkana (ZB). Uspjeh ovog samita trebao bi smiriti neke od otvorenih kritičara procesa i podstaći razmišljanje i planiranje sljedećih koraka.

Samitom je rukovodio njemački kancelar Šolc, a prisustvovala mu je i predsjednica Evropske komisije (EK) gospođa Ursula fon der Lajen, potvrđujući posvećenost EK regionu uz neposrednu podršku u krizi zbog cijene energije.

Tri ugovora potpisana 3. novembra su o slobodi kretanja sa ličnim kartama, o priznavanju visokoškolskih kvalifikacija i o priznavanju stručnih kvalifikacija za doktore medicine, stomatologe i arhitekte. Akcioni plan zajedničkog regionalnog tržišta (CRM) 2021-2024 već su podržali lideri šest zemalja Zapadnog Balkana na Samitu Berlinskog procesa u Sofiji 2020, a koordinira ga Savjet za regionalnu saradnju (RCC).

To je ogroman zajednički napor brojnih učesnika, od kojih su neke već uspostavljene strukture unutar Regionalnog ekonomskog područja (RAE). Nadalje, Akcioni plan je posebno fokusiran na usklađivanje regiona sa standardima EU i uvođenje pravila usklađenih sa EU, kao što su „Zelene trake“.

Sloboda kretanja širom ZP ima snažan potencijal za stabilizaciju regiona i smirivanje nedavnih tenzija. Na terenu se primenjuje sa trenutnim efektom, čime se ukida poslednji preostali vizni režim između dvije zemlje ZP, Bosne i Hercegovine i Kosova, i omogućava profesionalcima da se slobodno kreću zbog posla i iz privatnih razloga.

U idealnom scenariju, slobodan protok profesionalaca unutar većeg tržišta od 18 miliona ljudi može smanjiti odliv mozgova iz regiona i izgraditi međuetničke mostove kroz lakšu saradnju. Međutim, bez političke volje za promptno ratifikovanje i implementaciju potpisanih sporazuma, stabilnost neće biti postignuta.

Uključivanje civilnog društva, koje je dobilo prostor za učešće u Berlinskom procesu 2015. godine, od suštinskog je značaja za stručni doprinos, provjeru i ravnotežu potpisanih obaveza vlada ZB i komunikaciju sa građanima. Ove godine, 1. i 2. novembra, paralelno sa Forumom mladih Zapadnog Balkana, organizovan je dvodnevni Forum civilnog društva i Think Tank Forum.

Oko 100 odabranih predstavnika sarađivalo je na izradi preporuka u brojnim ključnim oblastima, koje su podijeljene na Samitu sa učesnicima Berlinskog procesa. Štaviše, okvir Berlinskog procesa treba da omogući kontinuirani angažman civilnog društva tokom čitavog godišnjeg ciklusa između dva samita kako bi se doprinijelo implementaciji i praćenju potpisanih sporazuma.

Regionalni savjet za saradnju mladih (RYCO) je među konkretnijim rezultatima Berlinskog procesa; to je međuvladina inicijativa šest zemalja ZB koja podržava mobilnost mladih u regionu. Osnovan je 2016. godine kako bi omogućio mladima u regiji da uče jedni o drugima i unaprijede svoje interkulturne kompetencije i vještine. Ovogodišnji samit je osnovao Fond za kulturu mladih Zapadnog Balkana kojim će upravljati RYCO.

Pa, ipak, iako je sveobuhvatan i poziva različite aktere u regionu, Berlinskom procesu nedostaje uspješan integrativni pristup koji bi stavio mlade, civilno društvo, preduzeća i ministre u jednake uslove. S obzirom na kontinuirani demokratski pad u svim zemljama Zapadnog Balkana, okupljanje različitih foruma (civilnog društva, mladih, biznisa) i ministara za istim stolom tokom Samita, na način kako je to učinjeno u Londonu (2018.) i Poznanju (2019.), predstavljalo bi neophodan konstruktivni angažman.

U budućnosti, ključni akteri EU trebali bi razmotriti imenovanje posebnog koordinacionog tijela za podršku aktivnostima i kontinuirani angažman sa upravom Svjetske banke, civilnim društvom i drugim akterima kako bi se osiguralo ispunjenje obaveza usvojenih na Samitu. Ova uloga se prirodno uklapa u portfelj RCC-a.

Povećani fokus EU koji vidimo u posljednje vrijeme, uglavnom zbog ruske invazije na Ukrajinu, mora postati nova normalnost i ne smije ponovo izčeznuti. Berlinski proces je komplementaran instrument pristupanju EU sa prednostima fleksibilnog pristupa koji je vođen potrebama Zapadnog Balkana.

U početku je pet država članica EU (Njemačka, Francuska, Austrija, Ujedinjeno Kraljevstvo i Italija) bilo uključeno zajedno sa šest zemalja Zapadnog Balkana. Kako bi se olakšalo bilateralno rješavanje sporova između zemalja regiona, jedan od četiri cilja procesa bio je da se pozove pet novih zemalja da se pridruže 2018. Osim Grčke, Bugarske, Hrvatske i Slovenije, pridružila se i Poljska, koja je odmah bila domaćin Samit Berlinskog procesa 2019.

Rekonstrukcija arhitekture Berlinskog procesa takođe je omogućila proširenje tema o kojima se govori i o kojima se raspravlja i ojačalo posvećenost budućnosti zemalja ZB u EU. To može doprinijeti pronalaženju rješenja za problem Kosovo – Srbija, što bi trebalo da bude strateški cilj za sve zemlje uključene u proces. Takođe može igrati važnu ulogu u poboljšanju imidža ZB među građanima država članica Berlinskog procesa, od kojih neke blokiraju pristupni put regionu u EU, i pomoći u koordinaciji zapadnih politika prema regionu.

Na kraju, ne zaboravimo da je jedan od četiri cilja Berlinskog procesa postizanje pomirenja unutar i između društava u regionu, što je bila jedna od ključnih tema foruma Civilnog društva i Think Tank organizacija. Utvrđivanje činjenica o žrtvama (inicijativa REKOM) i procesuiranje ratnih zločina, uz ostale mehanizme tranzicione pravde, nije jedina tema od značaja za budućnost ZB. Ovo iskustvo na regionalnom nivou će izgraditi važne lekcije i najbolje prakse koje bi se mogle primijeniti u rješavanju nasljeđa rata u Ukrajini. To će sigurno biti od suštinskog značaja za Evropu.

Preveo PCNEN

Link na englesku verziju teksta.

NAPOMENA: Ovaj tekst je objavljen u partnerstvu sa European fund for the Balkans – predstavništvo Network of European Foundations

Stavovi iznešeni u ovom tekstu ne predstavljaju stavove redakcije portala PCNEN, što ne znači, nužno, da ne postoji podudarnost ili bliskost. Uredništvo PCNEN-a zadržava pravo da edituje komentare na tekst koji se postuju na portalu ili na PCNEN stranicama na društvenim mrežama Facebook i Twitter.

Pratite nas na Fejsbuku, Instagramu i Tviteru. Ako imate predlog teme za nas, javite se na [email protected]
Prije nego ostavite komentar, molimo vas da pročitate Pravila komentarisanja na Portalu PCNEN

Leave a Reply

Blogovi

Logujte se ili registrujte




Forgot?
Register